Zahvalni smo hrvatskoj zajednici u New Yorku, koja čuva naš identitet, tradiciju i kulturu te povezuje Hrvatsku i Sjedinjene Američke Države. Uz snažan gospodarski rast, Hrvatska hvata korak s razvijenijim članicama Europske unije. Nastavit ćemo povećavati životni standard građana i jačati veze s hrvatskim iseljeništvom, poručio je predsjednik Vlade Andrej Plenković okupljenima na prijemu za hrvatsku zajednicu u New Yorku.
''Ovdje ste okupljeni s idejom Hrvatske, s ljubavlju prema domovini, sa željom da svojim radom i svojom aktivnošću u onom najbitnijem dijelu, a to je da svojoj djeci prenosite hrvatske korijene, identitet, kulturu i baštinu, ostajete trajno povezani s domovinom'', kazao je Plenković te dodao kako su i Hrvati koji žive na zapadnoj obali, u Kaliforniji, a koje su imali prilike susresti proteklih dana, jednako tako angažirani i zaineresirani za Hrvatsku kao da su došli jučer.
Hrvatski premijer iskoristio je prigodu da okupljenim pripadnicima hrvatske zajednice u New Yorku približi današnju Hrvatsku koja se 32 godine nakon međunarodnoga priznanja nalazi u situaciji u kojoj su riješene sve međunarodne i nacionalne zadaće.
Hrvatska odradila svoje međunarodne i nacionalne zadaće
''Hrvatski narod ima svoju državu, ima demokraciju u kojoj imamo jasnu vladavinu prava, u kojoj se poštuju ljudska i manjinska prava, u kojoj funkcionira socijalno tržišno gospodarstvo. Zemlju koja je u kratkom roku iz položaja žrtve velikosrpske Miloševićeve agresije uspjela osloboditi svoje okupirane teritorije pa mirnom reintegracijom i najuspješnijom misijom UN-a, kako sam naveo u svom govoru pred Općom skupštinom, zaokružiti svoj teritorijalni integritet i cjelovitost'', rekao je Plenković.
Dodao je da se danas brojnim primjerima u svijetu vidi koliko je to teška zadaća, a Hrvatska ju je u devedesetima napravila unatoč embargu na oružje i de facto nikad izrečenim sankcijama koje su bile nametnute u tim teškim godinama.
Unatoč tome, istaknuo je premijer, Hrvatska je uspjela od 2000. na ovamo u nevjerojatnoj brzini loviti korak s onima koji nisu imali takve teške okolnosti, ući u NATO i Europsku uniju.
''U drugom mandatu moje Vlade zaokružili smo europsko pozicioniranje Hrvatske sa pristupanjem europodručju, schengenskom prostoru, Europskom stabilizacijskom mehanizmu, riješili pitanje viznog režima sa SAD-om, koji je trajao 30 godina, ušli u Global Entry program među prvim članicama EU kojima su SAD dali tu prigodu'', kazao je te naglasio da je Hrvatska danas na pragu ulaska u Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj, OECD, koja je zadnja organizacija kojoj naša zemlja treba pristupiti.
Tijekom isprepletenih kriza očuvali smo socijalnu koheziju
Premijer je podsjetio na teške krize s kojima su Hrvatska i svijet bili suočeni zadnjih nekoliko godina - pandemiju covida-19, dva razorna potresa u Zagrebu i na Banovini, te posljedice ruske agresije na Ukrajinu, koja je destabilizirala cijeli svijet i dovela do enormnoga rasta cijena energenata, ekonomske krize, socijalnih i inflatornih pritisaka. Smatra da je snažna politika državnog intervencionizma bio je jedini način da se u takvim okolnostima očuva socijalna kohezija.
''I u tome smo uspjeli. Hrvatska danas ima 307 tisuća ljudi koji rade više nego što ih je imala 2016. godine. Hrvatska danas ima samo pet posto nezaposlenih, 83 tisuće ljudi, tako malo nezaposlenih nismo imali nikada'', naveo je Plenković.
Snažan rast gospodarstva
Osvrnuo se i na hrvatske ekonomske pokazatelje istaknuvši da će hrvatski BDP ove godine biti 3,5 posto, dok je prosjek hrvatskog BDP-a u zadnje tri godine je 7,6 posto. Udio javnoga duga u BDP-u će se ove godine prvi put smanjiti na ispod 60 posto. U zadnja dva tjedna dvije agencije - Standard and Poor's i Fitch - po prvi put su Hrvatskoj dale ocjenu koja je reputacija hrvatskog ekonomskog i financijskog položaja koji počinje sa slovom A.
''Ušli smo u najkvalitetniju razinu investicijskoga kreditnog rejtinga A-, po jednoj sa stabilnim, po drugoj s pozitivnim izgledima. To znači da smo učinili sve u vremenu krize kako bismo učinili ono što država, vlade, političke stranke, institucije trebaju činiti, a to je poboljšati kvalitetu života svojih građana, pomoći onima koji su najranjiviji i zato smo u svim našim politikama utkali provedbu kršćanskoga načela solidarnosti'', naveo je premijer.
Istaknuo je da su Hrvatska i njeni građani kroz ekonomsku i energetsku krizu prošli bez većih posljedica te da na to možemo biti ponosni. Razlog tome je to što imamo svoju državu, svoju Vladu, one koji brinu u najtežim trenucima o svojim ljudima.
''To se nije dogodilo slučajno, nije se dogodilo jer je to umjesto nas odlučio netko u Bruxellesu, Washingtonu ili New Yorku, to se dogodilo radi nas i naše politike. U takvom kontekstu jedne takve Hrvatske koja je danas, realno gledajući, snažnija nego ikada, zemlja koja je izgradila Pelješki most, drugu cijev tunela Učka, koridor 5C u Slavoniji i Baranji, idući mjesec otvara autocestu do Siska, koja ima renesansu na hrvatskoj obali, morskim i ribarskim lukama, zračnim lukama koje su obnovljene, mreži brzih cesta i autocesta, sa nevjerojatnim ulaganjem u infrastrukturu ne samo za obnovu od potresa za koju je do sada potrošeno 2,9 milijardi eura, to su ogromni napori da u tako kratkom roku riješimo isprepletene i višestruke krize koje su nas pogodile.''
Tri stupa Vladinih politika prema Hrvatima izvan Hrvatske
Premijer je naglasio da posebnu ulogu u jačanju Hrvatske danas imaju Hrvati izvan Hrvatske te naveo da se Vladina politika prema Hrvatima izvan Hrvatske gradi na tri stupa.
Prvi i najvažniji, onaj u kojeg se najviše ulaže, jest zaštita Hrvata u BiH, koji su tamo autohton, konstitutivan i ravnopravan narod i na čijem položaju u smislu odnosa prema Bošnjacima i Srbima Vlada intenzivno radi.
Drugi je briga o hrvatskoj manjini, tamo gdje je i formalno manjina, najčešće u zemljama oko Hrvatske. Bilo da je riječ o Sloveniji, Austriji, Italiji, Mađarskoj, Srbiji ili bilo gdje drugdje gdje žive Hrvati koji su manjina Vlada nastoji pomoći kroz programe i bilateralne ugovore kako bi održala snažnim njihov identitet.
Treća i najveća skupina su Hrvati koji žive ili diljem Europe ili na drugim kontinentima, čijim udrugama potporu pruža Ured za Hrvate izvan Hrvatske. Međutim, dodao je Plenkolvić, iseljeni Hrvati imaju i drugu važnu ulogu, a to je njihova snaga, snaga njihovih predaka, snaga nove pulsirajuće mlade generacije koja daje svakodnevni doprinos Hrvatskoj.
''Mi ga itekako cijenimo. Željeli bismo kada bi mnogi od vas odlučili u nekoj fazi vaših života vratiti se u domovinu ili da se vaša djeca vrate ranije. Programi kao što je Croaticum pokazuju sjajne rezultate, a neki od polaznika ostaju živjeti u Hrvatskoj. To su krasni primjeri i to govorim zato što zahvaljujući našoj politici lovljena koraka sa razvijenijim zemljama srednje i istočne Europe, koji su u EU ušli prije nas, mi postupno dižemo prosjek naše razvijenosti'', poručio je.
Rast prosječne razvijenosti Hrvatske
Podsjetio je da je Hrvatska prije 8 godina bila na 62 posto prosjeka po kriteriju BDP-a po stanovniku, dok je danas na 78 posto. Najavio je da će na kraju sadašnjeg mandata Vlade biti na 82 posto.
''To je naša ambicija. Komparativna analiza pokazuje da kada dođemo na 82 posto jenjava trend iseljavanja jer su razlike u primanjima i kvaliteti života premale da bi se nekome isplatilo ići van naročito unutar EU. Taj će se cilj zaokružiti 2030. godine, nakon 17 godina članstva u EU, investicija i dizanja standarda, tada ćemo postati još atraktivniji za povratak naših ljudi'', kazao je te dodao da je migracijski proces dvosmjeran, da je prirodan i da je to ono što smo u biti htjeli jer sloboda kretanja je nešto na čemu se temelji EU. Diljem EU priznaju se hrvatske fakultetske i srednjoškolske diplome, napomenuo je, a ljudi imaju jednaka prava kao bilo tko u bilo kojoj drugoj zemlji članici EU. To je snaga našeg međunarodnog položaja, istaknuo je premijer.
Četiri temeljne teme budućeg rada Vlade
Okupljenima je predstavio četiri temeljne teme kojima će se Vlada baviti u iduće četiri godine mandata.
Prva je adresiranje najtežeg problema hrvatskog naroda - pitanje demografske revitalizacije. Hrvatski narod stari, u razdoblju od 70 godina rađa se gotovo tri puta manje djece. Mjere koje Vlada poduzima - obiteljske politike, roditeljskih i rodiljnih naknada, poreznih olakšica, obrazovne politike - stvaraju okvir preduvjeta koji bi trebao promijeniti ili barem usporiti negativne trendove. Osim što je osnovala Ministarstvo demografije, Vlada će koordinacijom politika svih resora nastojati to pitanje ozbiljnije riješiti.
Druga tema je digitalna transformacija - ambicija je da se u iduće 4 godine udvostruči broj ljude koji rade u ICT sektoru u Hrvatskoj.
Treća tema je zelena tranzicija na kojoj se radi kroz veća ulaganja u obnovljive izvore energije posebice u vjetroelektrane, solarne elektrane te geotermalnu energiju.
Četvrta tema koju je Plenković istaknuo kao presudnu za male narode poput našega je obrazovanje. Mali narod mora ulagati u sebe više nego veliki, poručio je, i zato trenutno ulažemo 2,7 milijardu eura, što je najveće infrastrukturno ulaganje u hrvatski obrazovni sustav. Pritom se rade i novi kvalitetni međunarodno certificirani programi i kurikulumi koji će naše mlade učiniti konkurentnima kada jednom izađu na tržište rada, pa i ono međunarodno.
''To je okvir onoga što radimo danas, što smo napravili recentno, što smo zajedno ostvarili u zadnja tri desetljeća. Vama poručujem da su vam vrata hrvatske države, Vlade, lokalne razine uvijek otvorena. Znam da ima uvijek poteškoća, ali te poteškoće nisu nerješive, a vaš je doprinos ekonomskom razvoju zemlje itekako bitan i važan. Pozivam vas da budete jednako angažirani i da svi zajedno radimo za budućnost hrvatskog naroda i njegov opstanak, za naš zajednički identitet i našu snagu'', zaključio je svoje obraćenje hrvatski premijer.
Pisane vijesti
