Vučković o zbrinjavanju otpada: Hrvatska je učinila ogroman napredak

Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković govorila je u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada" o zbrinjavanju otpada te istaknula da se od 2016. godine do danas stopa odvajanja udvostručila te je s 24 posto narasla na 48 posto. Najavila je i sanaciju takozvanih crnih točaka

U razgovoru je naglasila da su u Hrvatskoj problematični imovinskopravni odnosi, iseljena područja i još mnogo toga što se nadovezuje na taj problem. Dodala je da ima mnogo zapuštenih zemljišta, za koja ljudi ni ne znaju da su vlasnici, a to zemljište može predstavljati potencijalnu opasnost i kada je riječ o požarima, poplavama i slično.

Podsjetila je da je Ministarstvo, nakon požara koji su harali Dalmacijom, obećalo da će napraviti vrlo brzo Akcijski plan.

„Nismo tome pristupili na klasičan način, nismo zaboravili obećanje pa smo mjere, koje čine takav jedan naš plan aktivnosti, već stavili u javno savjetovanje,“, kazala je Vučković.

Navela je mjere poput restauracije travnjaka, zaštite voda, a koje će se raditi preko ustanova koje upravljaju zaštićenim područjima.

Isto tako rekla je da se priprema poziv koji je namjenski za Hrvatske šume kako bi se očistila dodatna površina.

Dodala je da izazovi postoje, te da će rizici biti sve veći te je nužna suradnja s Ministarstvom poljoprivrede.

Poduzete su aktivnosti za hitno saniranje crnih točaka

Ministrica Vučković podsjetila je da dugi niz godina Hrvatska i bivša Jugoslavija nisu baš vodile puno računa o otpadu. Postoje crne točke u Hrvatskoj koje hitno treba sanirati, kazala je te navela neke lokacije poput Crnog brda u Velom Ratu, Biljana Donjih kod Benkovca. Sve su to ostavštine bivših tvornica iz Šibenika, dodala je.

Istaknula je kako je rješavanje takvog otpada dugotrajni proces. No, njoj se čini nakon uvida u dokumentaciju da se mogao i brže rješavati.

„Riječ je o kompleksnom procesu. Naravno, tu nema nikakvih dvojbi. To se mora rješavati“, rekla je Vučković i dodala da su to crne točke koje su ostale kao loše nasljeđe gospodarenja otpadom iz komunističkog razdoblja.

„Treba to tako jasno reći, jer meni su neke aktivnosti koje sam pročitala doista u današnje vrijeme nevjerojatne. Dio su plana gospodarenja otpadom. Za jednu imamo i presudu“, kazala je.

Pristupili smo problemu vrlo ozbiljno, nastavila je i rekla da su određene aktivnosti su već poduzete.

Dodala je da Hrvatska ima više crnih točaka što se tiče otpada.

Najavila je da će Ministarstvo uskoro obznaniti dokument. S tim u vezi, rekla je da nije bitan status usvajanja, već da je jasan, da stoji da je Ministarstvo odgovorno za aktivnosti i rokove, da obavještava javnost i nalazi na prepreke.

Dodala je da će dokument biti objavljen u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost na stranicama Ministarstva te će sadržavati pregled aktivnosti u proteklih nekoliko mjeseci i te onih u narednom razdoblju.

„Puno se radi na zelenoj tranziciji, voda, sunce, vjetar, sve su to besplatni energenti koje zapravo treba jako dobro iskoristiti. Međutim, ne na način hidroelektrane na Uni“, poručila je ministrica.

Pojasnila je kako je Ministarstvo graditeljstva izdalo rješenje o nepravomoćnosti građevinske dozvole te da ne može postojati takva hidroelektrana na takav način.

Što se tiče općenito hidroelektrana, one su potrebne u hrvatskom energetskom miksu, kazala je ministrica.

Ako želimo biti neovisni, ako želimo postići tranziciju, mi moramo imati jedan dobar energetski miks, koji ne može završiti samo na solarima i vjetru, rekla je.

Dodala je da prilikom usvajanja lokacija, kapaciteta i svega ostalog bitno za neki zahvat u prostoru za projekt, treba komunicirati s lokalnom zajednicom.

Za hidroelektranu na Uni, kazala je kako je bila u prostornim planovima već jedno dulje vrijeme. Znamo kako se usvajaju prostorni planovi, pred općinskim vijećem, pred županijskim skupštinama, dobiva se suglasnost od nadležnog ministarstva, provode se javni uvidi, javna savjetovanja, nastavila je.

„Dakle, je li tamo trebala biti hidroelektrana ili ne, je pitanje koje se rješavalo davnih dana, a ako je u prostornom planu, treba poštivati sve propise“, rekla je Vučković.

U ovom slučaju, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije je napravilo svoj upravni nazor odmah po službenoj dužnosti, obavijestilo nadležne dionike, kazala je i podsjetila da smo pravna smo država, treba poštivati propise i trebalo je pustiti nadležne institucije da dalje rade svoj posao na vrijeme.

Naglasila je da je država i ova Vlada, u kojoj nisu davane te suglasnosti, napravila sve što je trebala i radila je na vrijeme.

Od 2016. godine do danas se stopa odvajanja podigla s 24 na 48 posto

Što se tiče otpada, njegovog razdvajanja i saniranja, kazala je da u nekim sredinama odlično funkcionira i u malim gradovima je to jako dobro organizirano. Međutim, veći gradovi teže se nose s tim odvajanjem.

Na upit hoće li Hrvatska morati plaćati penale zbog toga, ministrica je rekla da je nedavno prezentirano izvješće o odvajanju za 2023. godinu.

Obećala je da će Ministarstvo konstantno komunicirati s javnošću te da Hrvatska u nekim elementima postiže ciljeve koji su kvantificirani, a u nekim ne i to je jasno rečeno.

Što se tiče nadležne pravne regulative, ona je uspostavljena i prije nego što se Hrvatska pridružila s većinom ciljeva, koji su mjerljivi, koji su obvezujući i koji su kvantificirani. Hrvatska je učinila ogroman napredak, dodala je.

Primjerice, od 2016. godine do danas se stopa odvajanja podigla s 24 na 48 posto. Ministrica Vučković istaknula je da je to dvostruko više i u kratkom vremenu brzi napredak, ali još nismo postigli cilj, koji je zemljama postavljen i prije nego što smo mi postali država članica.

„Tu nas čekaju brojni izazovi, ali su uložena značajna sredstva“, kazala je Vučković.

Niz je i drugih investicija koji se sufinanciraju putem Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti. preko Ministarstva kroz operativni program, kroz Nacionalni program otpornosti i oporavka.

Naposljetku, dodala je da ono što nije manje važno i što je možda teže, jest obrazovanje, edukacija, svijest, promjena kod ljudi koja se događa, a za koju treba vrijeme i koju trebamo prionuti u odnosu na naše male i mlade od najranijih nogu, poručila je Vučković.

Izvor: HRT/Vlada

Pisane vijesti