Predstavljajući recentne gospodarske pokazatelje na sjednici GSV-a u Petrinji, premijer Plenković naveo je da se očekuje da će rast BDP-a ove godine biti oko 3,6 posto, uz stopu inflacije do 3 posto. Usporedno s članicama EU-a, dodao je, taj podatak govori da hrvatsko gospodarstvo raste brže od drugih. Uz to, bilježi se rekordan broj zaposlenih od milijun i 750 tisuća, a stopa nezaposlenosti od 4,4 posto je najniža ikad. Paralelno s time, rastu plaće i mirovine, Hrvatska ubrzano lovi korak s prosjekom razvijenosti Europske unije, a prvi put u povijesti dvije svjetske agencije svrstale su nas u razinu A- investicijskog kreditnog rejtinga. Uz ova dosadašnja postignuća, fokus Vlade u trećem mandatu bit će na daljnjem rastu plaća i mirovina te na osiguravanju priuštivog stanovanja, najavio je.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na sjednici Gospodarsko-socijalnoga vijeća u Petrinji, posvećenoj Nacionalnom planu stambene politike.
U uvodnom obraćanju, premijer Plenković istaknuo je da će Vlada u trećem mandatu posebnu pažnju usmjeriti na dva važna pitanja: prvo su plaće i mirovine, a drugo priuštivo stanovanje.
Naglasio je da su ekonomski pokazatelji za ovu godinu zaista ohrabrujući te dodao da se očekuje da će rast BDP-a na godišnjoj razini biti oko 3,6 posto.
Kad se usporedi s ostalim članicama Europske unije i eurozone, dodao je, taj podatak govori da Hrvatska raste brže od drugih.
Uz to, podsjetio je da su prije nekoliko tjedana svjetske agencije za kreditni rejting Standard&Poor's i Fitch podigle razinu investicijskog kreditnog rejtinga na A-, što znači da je smjer hrvatske ekonomske i fiskalne politike itekako ispravan i dobar.
Rast plaća i mirovina, rekordna zaposlenost, najmanja stopa nezaposlenosti ikada
Što se tiče inflacije, ona će biti do 3 posto, što je također dobro i u okviru maastriških kriterija, kao i proračunski deficit, koji će biti 2,6 posto.
Paralelno s time, kazao je premijer, bilježimo i rast plaća. Prosječna plaća u osam godina mandata ove Vlade rasla je 77 posto, sa 749 eura na 1.324 eura, dodao je, a prosječne mirovine u istom razdoblju rasle su za 75 posto, sa 355 na 620 eura.
Medijalna plaća podignuta je za 72,8 posto te iznosi 1.134 eura, a bila je 656 eura prije osam godina.
U međuvremenu je Vlada predstavila i svoj sedmi paket pomoći građanima i gospodarstvu u krizama, vrijedan 250 milijuna eura.
Kad je riječ o zaposlenosti, premijer je kazao da je sada u Hrvatskoj milijun i 750 tisuća zaposlenih, dok je istovremeno stopa nezaposlenosti 4,4 posto, najniža ikada.
Što se tiče stope prosječne razvijenosti Europske unije, premijer je podsjetio da je ona prije 8 godina bila na 62 posto, a krajem ove godine očekuje se da će biti 78 posto.
U apsolutnim iznosima BDP je rastao s 47 milijardi u 2016. na 84,7 milijardi eura, što svjedoči o ogromnom rastu hrvatskog gospodarstva.
Osnovan je i treći saziv Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, a taj će dijalog, kazao je premijer, pomoći razvijanju njihovog položaja.
Do kraja ovog mandata prosječna plaća 1.600 eura
Najavio je da će Vlada donijeti odluku da iduće godine minimalna plaća bude 970 eura bruto.
Govoreći o predstojećim planovima, premijer je kazao kako je cilj Vlade da do kraja ovog mandata prosječna neto plaća poraste na 1.600 eura.
Donijeti će se novi Zakon o mirovinskom osiguranju koji će redefinirati formulu za usklađivanje mirovine prema rotacijskoj formuli 85:15, a uvest će se i godišnji dodatak umirovljenicima.
Povećat će se staž majkama sa 6 mjeseci na 12 za svako rođeno ili posvojeno dijete, a udvostručit će se naknade za novorođenu djecu s 309 na 618 eura od ožujka 2025.
Osvrnuo se i na pregovore za članstvo u OECD-u, kazavši da se očekuje da se oni kao i cijela pravna dinamika oko pristupanja toj organizaciji dovrši u prvih šest mjeseci 2026.
Izdvojio je i novu poreznu politiku, kao i održiviji model upravljanja turizmom.
Cilj stambene politike je osigurati priuštivo stanovanje
Što se tiče nove stambene politike, premijer je naveo da je Vlada nakon provedenih analiza konstatirala da je udio praznih stanova trenutno dosegnuo 25 posto ukupnog stambenog fonda, dok se 958 tisuća stanova koristi u nestambene svrhe.
Od toga se 231 tisuća stambenih jedinica koristi za turizam, a 113 tisuća za obavljanje djelatnosti, što je čak 40% stambenog fonda.
S druge strane, dodao je, postoji problem prenapućenosti stambenih jedinica, svaka treća hrvatska obitelj živi u premalenim stambenim jedinicama ili u više generacijskim kućanstvima, a mladi u Hrvatskoj najkasnije napuštaju roditeljski dom s prosječnom dobi od 33,4 godine.
Uz to, dodao je, kreditna sposobnost mladih je često nedovoljna, s obzirom na velik rast cijena nekretnina, u odnosu na njihova primanja.
Stoga je cilj stambene politike da se cijene najma i kupoprodajne cijene nekretnina svedu na realne okvire, a smisao cijele reforme jest priuštivo stanovanje, zaključio je predsjednik Vlade prije nego je prepustio riječ potpredsjedniku Vlade Branku Bačiću koji je članovima GSV-a predstavio njene detalje.
Pisane vijesti
