Hrvatska ostaje snažno predana dekarbonizaciji svog energetskog sustava i ubrzanju zelene tranzicije >
Objavljeno: 13.11.2024.
Hrvatska ostaje snažno predana dekarbonizaciji svog energetskog sustava i ubrzanju zelene tranzicije
Katastrofalne poplave u Španjolskoj i Bosni i Hercegovini, ali i na jugu Hrvatske, tijekom godine pokazale su razoran utjecaj porasta temperature. Mediteran, jedno od najosjetljivijih područja, zahtijeva hitnu akciju, upozorio je danas predsjednik Vlade Plenković u svom govoru na UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjena. Pozdravio je uspostavljanje portfelja posvećenog Mediteranu kojeg u nadolazećoj Europskoj komisiji vodi hrvatska povjerenica Dubravka Šuica. Ova će inicijativa ojačati koordinaciju EU-a u regiji, posebice u rješavanju klimatskih promjena i njihovih učinaka, rekao je. „Moramo djelovati sada kako bismo zaštitili naše ljude, gospodarstva i prirodna staništa. Hrvatska je predana globalnoj viziji održive, otporne budućnosti“, poručio je.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković obratio se na 29. konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, koja se održava u Bakuu u Azerbajdžanu.
Prenosimo govor predsjednika Vlade u cijelosti:
Zadovoljstvo mi je danas predstaviti vam stajališta Hrvatske u pogledu ključnog pitanja za čovječanstvo: hitnom potrebom za globalnom akcijom protiv klimatskih promjena.
Naša budućnost ovisi o tome koliko hrabro djelujemo danas.
Hrvatska je predana dekarbonizaciji svog energetskog sustava i ubrzanju zelene tranzicije.
Uz upozorenje Međunarodne agencije za energiju o skorom vrhuncu u korištenju fosilnih goriva, odstupanje od njih nije samo klimatska već i ekonomska nužnost.
Podupiremo pritom i naše susjede, počevši od Bosne i Hercegovine, pridonoseći povećavanju otpornosti na klimatske promjene i njihovom ublažavanju.
Gospodarski rast uz ekološku odgovornost
Naša postignuća i ulaganja u obnovljive izvore energije odražavaju predanost energetskoj tranziciji.
U 2022. godini obnovljivi izvori energije činili su 29,5% naše energetske potrošnje, a ta brojka nastavlja rasti.
S projektima kao što su zeleni vodik i geotermalni razvoj, cilj nam je koristiti 42,5% obnovljivih izvora energije do 2030. godine.
Za održivo upravljanje varijabilnosti tih izvora, ključno je ulaganje u reverzibilne hidroelektrane, a Hrvatska ima veliki potencijal na tom području.
Naši napori pokazuju da gospodarski rast i ekološka odgovornost mogu ići usporedo. Hrvatska je odvojila svoj snažan rast od emisija CO2, održavajući svoj ugljični otisak znatno ispod prosjeka EU-a.
Predani smo zaštiti našeg okoliša i bioraznolikosti, te radimo na očuvanju 30% Jadranskog mora sukladno Globalnom okviru za bioraznolikost.
Hrvatska je predana energetskoj tranziciji, što pokazuje usvajanje inicijative Clean Energy for EU Islands, koja je pokrenuta tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a 2020.
Unaprjeđujemo vrhunsku tehnologiju koja pretvara plastiku, tekstil, mulj i organski otpad koji se ne može reciklirati u vodik s nultom emisijom CO2.
Ovom se inovacijom zbrinjava otpad, osigurava izvor energije te istodobno smanjuju emisije metana.
Drugo ključno područje u rješavanju klimatskih promjena i prilagodbi njihovim posljedicama je poboljšanje energetske učinkovitosti u stanovanju.
Energetska potrošnja u zgradarstvu i dalje je glavni izvor emisije stakleničkih plinova i potrošnje energije, i to zahtijeva mnogo veće napore.
Održivi rast uz ekološku, društvenu i ekonomsku dimenziju
Na COP 29 ključna su financijska pitanja, ali naš najvrijedniji resurs je vrijeme - moramo djelovati sada.
Hrvatska se zalaže za ugljičnu neutralnost, ubrzava korištenje solarne energije i energije vjetra s kartom ekološke ranjivosti te pretvara obveze u opipljive akcije.
Održiv razvoj mora uključiti ekološku, društvenu i ekonomsku dimenziju.
Zauzeli smo visoko 8. mjesto među 193 zemlje UN-a u Ciljevima održivog razvoja, postižući pritom i rast BDP-a od 3,6%.
Time dokazujemo da je održiv rast moguć. Ugrađujemo održivost u naše financijske okvire kako bismo potaknuli našu zelenu i digitalnu tranziciju.
Na ovom COP-u od vitalne je važnosti postavljanje uključivog cilja klimatskog financiranja koji se odnosi na potrebe zemalja u razvoju i privlačenju ulaganja.
Hitna akcija za Mediteran
Katastrofalne poplave u Španjolskoj i Bosni i Hercegovini, ali i na jugu Hrvatske, tijekom godine pokazale su razoran utjecaj porasta temperature.
Mediteran, jedno od najosjetljivijih područja, zahtijeva hitnu akciju.
Pozdravljamo uspostavu portfelja posvećenog Sredozemlju koji u nadolazećoj Europskoj komisiji vodi hrvatska povjerenica Dubravka Šuica.
Ova će inicijativa ojačati koordinaciju EU-a u regiji, posebice u rješavanju klimatskih promjena i njihovih učinaka.
Moramo djelovati sada kako bismo zaštitili naše stanovništvo, gospodarstva i prirodna staništa.
Hrvatska je predana globalnoj viziji održive budućnosti.
Zajedno moramo pretočiti naše ambicije u stvarnost - za generacije koje dolaze.