Tijekom boravka u Splitu premijer Plenković se u razgovoru s medijima osvrnuo na brojne aktualne teme, poput izbora Ustavnih sudaca, pregovora sa sindikatima javnih i državnih službi, obrambenu politiku, predsjedničke izbore i druge.
Upitan zapinje li proces izbora Ustavnih sudaca jer nema konsenzusa unutar vladajuće većine, premijer je ustvrdio kako to nije točno te dodao da je odgovornost na zastupnicima oporbe.
„Mi smo ih već pozivali nekoliko puta, oni su iz nama nepoznatih razloga odbili konzultacije. Dakle, teret odgovornosti je na opoziciji, mi smo spremni“, poručio je.
Sa sindikatima ćemo naći rješenje dobro za zaposlenike i realno u proračunskim okvirima
Osvrnuo se i na pregovore o kolektivnim ugovorima sa sindikatima javnih službi. Istaknuo je da se radi o redovitom dijalogu, a svake se godine ujesen pregovara o osnovici.
Podsjetio je da je u mandatima ove Vlade osnovica narasla za 40 posto, za razliku od Milanovićevog premijerskog mandata kada je osnovica rasla za - nula posto.
U ovoj su godini plaće u prosjeku porasle za 32 posto u državnim i javnim službama, što je najveće povećanje plaća u povijesti suvremene Hrvatske.
Razgovori se vode, a Vlada je sa socijalnim partnerima uvijek pronalazila rješenja, dodao je, pa će tako biti i ovaj put, koje će biti dobro za zaposlenike i realno s obzirom na proračunske okvire.
Naša je politika čvrsto u NATO-u i EU, uz naše saveznike i na strani međunarodnog prava
Osvrnuo se i na nedavni istup vezan uz obrambenu politiku EU-a ministra obrane Ivana Anušića na jednom skupu koji je organizirao Hrvatski diplomatski klub.
Riječ je o klubu kojeg čine bivši hrvatski veleposlanici, tamo je bilo 40-ak ljudi, a radilo se o neformalnom razgovoru pa je ministar govorio malo slobodnije u jednom panelu.
Što se tiče politike Vlade, istaknuo je premijer Plenković, ona je čvrsta zapadna orijentacija, čvrsto u Europskoj uniji, čvrsto u NATO-u, čvrsto uz naše saveznike i na strani međunarodnoga prava.
„Upravo smo mi vlada koja je u proteklih osam godina izdvojila za obranu više nego sve ostale skupa“, poručio je.
Ministar Anušić, dodao je, koji je u Vladi zadnjih godinu dana dio je nastavka kontinuiteta politike ove Vlade koja stalno diže ulaganja u vojsku.
Radi se o procesu tranzicije s istočne vojne tehnologije na zapadnu, a materijalizira se nabavom Rafalea, Leoparda, Himarsa, Bradleyja, Black Hawkova, Kiowa itd.
U trećem mandatu, dodao je, slijede ogromna ulaganja u Hrvatsku ratnu mornaricu.
Očekujemo sučeljavanja i ideje kandidata kako u ulozi predsjednika mogu pomoći Hrvatskoj
Upitan smatra li da će predsjednička kampanja građanima pokvariti blagdansko raspoloženje, premijer Plenković podsjetio je da su predsjednički izbori u ovo doba godine jer je 10. prosinca 1999. predsjednik Tuđman umro za vrijeme svoga predsjedničkog mandata.
To je datost, pojasnio je, koja nije politički odabir institucija, neko zbog tih okolnosti.
Vlada je imala izbor između samo dva datuma za prvi krug izbora, 22. ili 29. prosinca, a izabrala je 29. upravo ciljem da drugi krug predsjedničkih izbora bude u puno mirnijoj atmosferi.
Osvrnuo se na upit novinara na anketnu prednost Zorana Milanovića kazavši kako utakmica još nije ni počela, tek smo u fazi prikupljanja potpisa.
Iza Dragana Primorca stoji sedam stranaka, a već jučer, u prvom danu, je pokupio potreban broj potpisa.
Očekuje sučeljavanja i ideje o tome kako svaki od kandidata u ulozi predsjednika može pomoći Hrvatskoj.
Samo netko sa stokholmskim sindromom može shvatiti da ga Milanović treba od nečega braniti
Razlika između Primorca i Milanovića, dodao je, je dosta jednostavna: Milanović nas vodi na istok, a Primorac na zapad.
Primorac ima ideje kako da jača zemlju, a Milanović nakon svojih pet godina nema bilancu ničega niti ima program za idućih pet, smatra predsjednik Vlade.
Podsjetio je da je Milanović kršitelj Ustava koji se upleo proutuustavno i protuzakonito u parlamentarnu kampanju, a čak i time nije ništa pomogao SDP-u i Grbinu kojeg je izbacio čvrgom ispred Državnog arhiva te su izgubili s 19 razlike.
„Mi smo formirali treću Vladu, porazili smo njega kao neformalnog kandidata za premijera, a on je u tome trenutku prestao biti predsjednik svih građana“, istaknuo je predsjednik Vlade.
Odbacio je Milanovićeve floskule da on brani Hrvatsku, upitavši od koda je to brani? Od Vlade koja je, primjerice, uvela Hrvatsku u Schengen, euro, Europski stabilizacijski mehanizam, ostvarila rekordnu zaposlenost i rekordno nisku nezaposlenost, ostvarila rast plaća i mirovina, osigurala ogromna financijska sredstva za ulaganja i razvoj?
„To su tako velike tektonske razlike da samo netko sa stokholmskim sindromom može shvatiti da ga ovaj treba od nečega braniti. Ne daj Bože da vas on brani od bilo koga“, poručio je premijer Plenković.
U trećem mandatu prioritetna prometna infrastruktura u Splitsko-dalmatinskoj županiji
Osvrnuo se i na prometne infrastrukturu u Splitu i u Hrvatskoj, kazavši da su napravljeni ogromni iskoraci u drugom mandatu Vlade, pa i u dosadašnjem dijelu trećeg mandata.
Naveo je, primjerice, nedavni dovršetak autoceste Zagreb - Sisak, druge cijevi tunela Učka, dovršit će se i preostali mali dio do Matulja.
Treći mandat, naglasio je, prioritetan je upravo za Splitsko-dalmatinsku županiju, poput tunela Kozjak, obilaznica prema Omišu i tako dalje.
Nastavit će se i izgradnja autoceste do Dubrovnika, naglasio je.
Međutim to ne znači da se ne radi i u drugim dijelovima Hrvatske, kazao je premijer i dodao kako se nastavlja raditi na brzoj cesti od Križevaca do Koprivnice, cestu od Bjelovara do Virovitice i do mađarske granice, na sjeveru Hrvatske cestu Varaždin - Ivanec - Krapina, cestu od Pižege do Starog Petrovog Sela, zatim srijemsku transverzalu.
Kada je riječ o cestovnoj infrastrukturi, u idućih šest-sedam godina, sva će središta hrvatskih županija biti ili na autocestama ili na brzim cestama. Kad se to riješi, dodao je, onda su sve pretpostavke za ravnomjerni regionalni razvoj tu, rekao je premijer Plenković.
Svi priželjkujemo mir u Ukrajini, ali ne bilo kakav
Osvrnuo se i na signale koji stižu od Ukrajinskog predsjednika Zelenskog vezane za prekid ruske agresije.
„Svi, naravno, priželjkujemo mir“, poručio je i dodao da je o tome razgovarao i s izabranim predsjednikom SAD-a Trumpom prije nekoliko dana.
Ukrajina je, podsjetio je, još 2014. pristala na mirovni sporazum iz Minska, a epilog toga bio je da su regije Donecka i Luhanska i Krim ostali okupirani.
Nakon toga, Rusija je krenula u drugi fazu agresije, okupirala još dvije regije, organizirala nelegalne referendume, pobila stotine tisuća ljudi i razorila infrastrukturu.
„Tako da mir da, ali ne bilo kakav mir, nego samo mir koji će u konačnici poštovati teritorijalnu cjelovitost Ukrajine“, poručio je.
Pisane vijesti
