"Dani pomorstva i unutarnje plovidbe prigoda su da zajednički rezimiramo što smo sve zajedno učinili do sada, koji su izazovi pred nama i na koji način možemo zajednički djelovati u budućnosti", kazao je predsjednik Vlade Andrej Plenković na svečanoj akademiji u Šibeniku. Dodao je da je renesansa hrvatske obale konstanta mandata ove vlade. Sudjelujući na sastanku Otočnog vijeća, podsjetio je da je u osam godina u otoke ukupno uloženo 3,5 milijarde eura, a naglasio je i da je Hrvatska jedna od rijetkih europskih zemalja koja razvija otočno zakonodavstvo.
Na početku obraćanja premijer je čestitao na potpisivanju šest ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava - 56 milijuna eura vrijedni projekti iz Operativnog programa konkurentnosti i kohezije koji se odnose na luke na Cresu, Murteru, Prvić Šepurini, Dajla-Belveder, Krku i Rovinju. Poručio je da je to dio velikog projekta ulaganja u naše luke, onoga što Vlada naziva renesansom hrvatske obale.
Pomorstvo je bitan dio našega gospodarstva, tijesno povezan s turizmom
Ovako velika ulaganja koja do sada ukupno iznose oko 400 mil. eura jasno govore o privrženosti Vlade da ulažući u obalu, otoke i uopće u infrastrukturu potenciramo jadranski, mediteranski i pomorski karakter Hrvatske. To je dio našega identiteta, naše tradicije, a jednako tako važan i bitan dio našega gospodarstva koje je tijesno povezano s turizmom i s njim povezanim aktivnostima", ocijenio je Plenković.
Čestitao je svim u sektoru koji na različite načine pridonose unapređenju ove grane hrvatskog gospodarstva.
Naglasio je da je današnji susret važan i zato što dolazi u kontekstu snaženja Hrvatske kao važnog prometnog čvorišta, jer je to prvi Dan pomorstva i unutarnje plovidbe nakon što se Hrvatska, u okviru revizije transeuropskih mreža, dodatno učvrstila na europskoj karti.
Premijer je kazao da je Hrvatska, uz Njemačku, jedina zemlja koja se nalazi na četiri transeuropska prometna koridora.
"Nalazimo se na mediteranskom, na koridoru Baltik - Jadran, na koridoru istočni Mediteran - zapadni Balkan i na koridoru Rajna - Dunav", kazao je, dodavši da je ta činjenica itekako važna za ukupnu prometnu infrastrukturu te je posebno važna za geopolitički položaj Hrvatske i za jačanje Hrvatske kao prometnog i energetskog čvorišta koje ima poseban značaj za ovaj dio Europe, osobito srednje Europe.
U kriznim vremenima ostvarili smo strateške ciljeve
Premijer se osvrnuo na brojne izazove s kojima smo bili suočeni proteklih nekoliko godina, a koji su uglavnom uzrokovani vanjskim faktorima - od epidemije COVID-a, dva razorna potresa koji su pogodili Zagreb i Banovinu, Putinove agresije na Ukrajinu koja je izazvala energetsku, ekonomsku krizu, socijalne tenzije i inflatorne pritiske te, naglasivši ulogu države i mjere koje je Vlada poduzimala kako bi očuvala radna mjesta, hrvatsko gospodarstvo i socijalnu koheziju, kazao da je ovo pravi trenutak za rezime ekonomske situacije i pogled prema naprijed.
"Vlada je u tom istom periodu ostvarila svoje strateške ciljeve koji jačaju hrvatsku državu, njen međunarodni položaj, njeno gospodarstvo, kroz Schengen, euro, europski stabilizacijski mehanizam i članstvo u OECD-u do polovice 2026. godine", nastavio je te naglasio kako živimo u vremenu, desetljeću kada trošimo dodatnih 25 milijardi eura bez kojih bi bilo teško provesti obnovu i koja nam pomažu da hvatamo korak s onima koji su razvijeniji od nas.
Plenković je istaknuo da mu je najdraže hvatanje koraka s drugima što je opipljivo podacima o BDP-u Hrvatske koji je 2016. bio 47 milijardi eura.
"Ovu ćemo godinu završiti s 84,4 mlrd eura, 2025. sa 92,4 mlrd eura što je gotovo 100-postotni rast apsolutnoga BDP-a u devet godina našega mandata i skok s, otprilike, 62 posto prosječne razvijenosti na 78 ili 79 posto", poručio je, dodavši da je Hrvatske pritom jedna od rijetkih zemalja u EU koja danas nije niti u proceduri prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, daleko je od procedura prekomjernog proračunskog manjka i ispunjava sve mastriške kriterije.
"Nema nijedne druge zemlje u EU koja je smanjila svoju stopu javnoga duga u BDP-u za 30 postotnih bodova od COVID krize do danas", ocijenio je.
Zajednički nastavljamo ulaganja u hrvatsku obalu i otoke
Premijer je zaključio da nam to daje pravo da moramo u budućnosti zajednički nastaviti s velikim ulaganjima u hrvatsku obalu i otoke, raditi na boljoj povezanosti te snažiti sve kompanije koje se bave prijevozom, pomorstvom, koje su dio našeg ekonomskoga krvožilnoga sustava koji nam daje snagu i omogućuje da Hrvatska ima 21 milijun gostiju tijekom godine.
Kazao je da nam prihod od turizma itekako raste, a pritom nam velik dio gostiju posjećuje otoke te time snaži hrvatske otoke što je nama svima posebno važno.
Osvrnuo na evaluacija i potrebne napretke u praktičnoj provedbi još uvijek prilično novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama iz srpnja 2023. godine, pozvavši da se prilikom donošenja podzakonskih akata naprave konzultacije sa svima uključenima, bilo u životnom iii operativnom smislu.
Renesansa hrvatske obale je konstanta našeg mandata, mi ćemo danas po prvi puta javnost predstaviti kartu na kojoj se vidi što mi napravili. Ja mislim da imamo oko sto projekata koje smo realizirali što na obali što na otocima i da osvijestimo ta ulaganja. U Vladi je jako puno ljudi koji su vezani s morem, prema tome sve što imate kao inicijative, sugestije želje ili projekte budite svjesni da kucate na otvorena vrata", završio je svoje obraćanje predsjednik Vlade Plenković.
U devet godina mandata ove Vlade u otoke ukupno uloženo 3,5 milijarde eura
Boravak u Šibeniku predsjednik Vlade nastavio je sudjelovanjem na sastanku Otočnog vijeća na kojem je istaknuo je važnost hrvatskih otoka, s obzirom da gotovo 128 tisuća stanovnika živi na 53 naseljena otoka, uključujući i poluotok Pelješac
Poručio je da je Hrvatska u pogledu zakonskog okvira, inicijativa, investicija i davanja prioriteta otocima među europskim zemljama jedna od originalnijih i onih koji na toj politici rade najviše i najsustavnije.
Govoreći o svemu učinjenom do sada, u devet godina mandata ove Vlade, premijer je naglasio da je u otoke ukupno uloženo 3,5 milijarde eura, što je gotovo isti iznos poput sredstava uloženih u Slavoniju, Baranju i Srijem, ili pak onih uloženih u obnovu Zagreba i Banovine nakon potresa.
Skoro je 90 posto otočnoga stanovništva priključeno na sustav javne vodoopskrbe, dodao je, što je posebno važno u vrijeme turističke sezone.
Oni otoci koji trenutno nisu priključeni na taj sustav, kazao je, obuhvaćeni su planovima velikih investicija Hrvatskih voda i projekata lokalnih vodovoda.
U pet godina gospodarstvenici na otocima uprihodili gotovo 11 milijardi eura
Državnim pomorskim linijama povezano je 45 otoka i poluotok Pelješac. U sustavu javnog prijevoza određeno je 50 državnih linija u 78 luka.
Od ukupno 9.052 nepokretna, pokretna i nematerijalna kulturna dobra upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, na otocima se nalazi njih 1.605, odnosno 1 posto, naveo je premijer Plenković, a broj poduzetnika u zadnjih je osam godina na otocima narastao za 30 posto.
Zabilježen je i rekordan rast prosječne mjesečne neto plaće kod zaposlenika u trgovačkim društvima od 11 posto, a primjetni su i pozitivni poslovni rezultati - u razdoblju od 2018. do 2023. godine gospodarstvenici na otocima zajedno su uprihodili gotovo 11 milijardi eura.
Broj upisane djece i stopa upisa u ustanove predškolskog odgoja i obrazovanja kontinuirano raste od 2018, a u prošloj je godini upisano 4.384 djeteta u škole na otocima.
Za održivi razvoj otoka 150 milijuna eura europskih sredstava
Dostupnost hitne medicinske skrbi na otočnom području poboljšala se nabavom 6 brzih brodica, na lokacijama Mali Lošinj, Rab, Zadar, Šibenik, Supetar i Dubrovnik, kazao je premijer Plenković i najavio nabavu novih brodica. Uspostavljena je, dodao je, i hitna helikopterska medicinska služba.
Što se tiče ulaganja u luke, naglasio je da je ukupno uloženo preko 400 milijuna eura, a u tom je kontekstu dodao i da je Pelješki most u potpunosti promijenio integriranost Dubrovačko-neretvanske županije u prometni sustav Hrvatske.
Za novi program integriranih ulaganja za održivi razvoj otoka, istaknuo je premijer, Vlada je osigurala 150 milijuna eura europskih sredstava isključivo namijenjenih otocima.
Pritom je podsjetio koliko je namijenjeno za koju županiju - za Istarsku 4,9 milijuna eura, za Primorsko-goransku 31,7 milijun eura, za Ličko- senjsku 8,5 milijuna eura, za Zadarsku 25,6 milijuna eura, za Šibensko-kninsku 15,9 milijuna eura, za Splitsko-dalmatinsku 35,4 milijuna eura te za Dubrovačko-neretvansku 28 milijuna eura.
Istaknuo je da bit svega ovoga što je ranije naveo nije rezultat toga što je Vlada slijedila nekakav europski okvir ili sugestije Europske komisije već je riječ o političkom prioritetiziranju alokacije sredstava koja su Hrvatskoj na raspolaganju za otoke, ovisno o tome koliko koja županija ima otoka.
Hrvatski otočni proizvod dobar i kvalitetan brend naših otoka
Pozvao je sve koji imaju projekte da ih realiziraju zakonito, oprezno i svrhovito.
Premijer je izrazio zadovoljstvo inicijativom "Hrvatski otočni proizvod", kojeg smatra dobrim i kvalitetnim brendom naših otoka.
Podsjetio je da je oznaka "Hrvatski otočni proizvod" dodijeljena za 408 otočnih subjekata za gotovo 1.500 proizvoda s 29 otoka i poluotoka Pelješca
Naglasio je i da je Hrvatska jedna od rijetkih europskih zemalja koja razvija otočno zakonodavstvo.
"Mi smo tu pioniri. I što više toga ovdje napravimo, to ćemo biti relevantniji i referentniji našim partnerima i prijateljima unutar Europske unije", kazao je Plenković.
Na kraju, premijer je naglasio kako je Otočno vijeće važan instrument, kazavši da se ovaj sastanak može održavati i dva puta godišnje umjesto jednom, ako tako smatraju njegovi članovi.
"Možemo ubrzati dinamiku i redovitije se sastajati kako bismo vidjeli koje sve iskorake možemo zajednički napraviti za našu otočnu politiku", poručio je predsjednik Vlade.
Pisane vijesti
