Plenković: Za novu ministricu regionalnoga razvoja i fondova EU predložit ću Natašu Mikuš Žigman

Predsjednik Vlade Andrej Plenković predložit će Natašu Mikuš Žigman za novu ministricu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, izvijestio je u izjavi za medije nakon sastanka vladajuće koalicije. Prethodni ministar Šime Erlić, podsjetio je, napustio je tu dužnost jer je premoćno pobijedivši na izborima, postao novi gradonačelnik Zadra.

Nakon što je dobila podršku na Predsjedništvu Hrvatske demokratske zajednice, a potom i partnera u vladajućoj koaliciji, Nataša Mikuš Žigman predstavit će se nadležnom saborskom odboru u ponedjeljak, a u utorak, 15. srpnja, uslijedit će glasovanje na kojem premijer očekuje iskazivanje povjerenja.
 
Predstavljajući gospođu Mikuš Žigman kazao je da je ona i ranije radila u njegovoj Vladi, šest godina bila je državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva.
 
Ima veliko iskustvo u bavljenju s europskim fondovima i regionalnim razvojem, a bila je i čelnica Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU. Trenutno se u Podravci bavi održivim razvojem.
 
Završila je anglistiku i germanistiku, europske studije u Ujedinjenoj Kraljevini te ekonomiku Europske unije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.
 
"Gospođa Mikuš Žigman ima sve kvalifikacije za obavljanje posla ministrice regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i u potpunosti je upoznata s ključnim temama u njenom resoru", ustvrdio je poručivši da će se odlično uklopiti u rad Vlade.
 
Iskoristio je ovu prigodu kako bi još jednom zahvalio prethodnom ministru Šimi Erliću, koji je nakon lokalnih izbora preuzeo dužnost gradonačelnika Zadra.
 
Zahvalio je i državnoj tajnici gospođi Zrinki Raguž, državnoj tajnici koja je u međuvremenu upravljala ministarstvom, a koja ostaje na toj dužnosti.
 
Izrazio je posebno zadovoljstvo što će još jedna žena biti članica Vlade.
 
Novi Zakon o regionalnom razvoju i uspješna apsorpcija EU fondova
 
Od nove ministrice, kazao je, očekuje nastavak politike podrške hrvatskim županijama, gradovima i općina kako bi svi krajevi Hrvatske imali jednake šanse za razvoj, sukladno jednoj od temeljnih Vladinih politika - onoj ravnomjernog regionalnog razvoja.
 
Osobito kroz posebne programe poput Projekta Slavonija, Baranja i Srijem, kao i posebne projekte za Sjever Hrvatske, Liku, Gorski kotar, Banovinu, brdsko-planinska područja i otoke.
 
Sve su to posebni formati koji će se dodatno strukturirati novim Zakonom o regionalnom razvoju, koji će se sada, nakon imenovanja nove ministrice, uputiti u javno savjetovanje, a sa županima će se raspraviti na sastanku 15. srpnja.
 
Važan segment u ovom resoru je i apsorpcija europskih fondova, kazao je premijer, podsjetivši da smo u proteklom razdoblju imali jedinstvenu priliku koristiti europske izvore financiranja iz čak četiri modula.
 
Prvi je bio prošli Višegodišnji financijski okvir, koji je apsorbiran u potpunosti, drugi Europski fond solidarnosti, korišten za obnovu Zagreba i Banovine, koji je također na vrijeme i u cijelosti iskorišten, treći je Instrument EU iduće generacije koji se provodi kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, u čijoj je provedbi Hrvatska među najučinkovitijima, i četvrti je aktualni VFO 2021. - 2027., gdje očekuje dinamiziranje apsorpcije sredstava.
 
Kohezijska i poljoprivredna politika EU-a ključne za ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske
 
Uz to, tu je i budući višegodišnji financijskom okviru 2028.-2034., a Europska komisija će 16. srpnja izaći s legislativnim paketom, nakon čega će sve zemlje krenuti u pregovore o usvajanju novog proračuna. I tu će nova ministrica imati važnu ulogu, kazao je premijer.
 
Govoreći o očekivanjima od iduće financijske perspektive, premijer je kazao kako prije svega treba vidjeti koliko je daleko Europska komisija otišla u promjenama dosadašnjeg koncepta.
 
Pritom je istaknuo da je kohezijska politika Hrvatsku, uz poljoprivrednu politiku, ključna te podsjetio da je od početka članstva 2013. do danas Hrvatska u plusu 16,7 milijardi eura, kada se gledaju sredstva koja je u europski proračun uplatila i koja je iz europskih izvora povukla.
 
Treba vidjeti, dodao je, kako će Europska komisija u svom prijedlogu povezati koheziju i konkurentnost.
 
"Mi ćemo se truditi da se u tom novom, modificiranom prijedlogu izborimo za ono što je za Hrvatsku bitno - da i dalje ostanemo neto korisnik u idućim godinama, a da sredstava bude dovoljno da nastavimo projekte za ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske", naglasio je.
 
Upitan o eventualnim drugim promjenama u sastavu Vlade, premijer je kazao kako one u ovoj fazi nisu na dnevnom redu, ali on kao predsjednik Vlade zadržava pravo da, kada dođe određeni trenutak, napravi i dodatne promjene i osvježenja.
 
Vlada će pomoći Splitu u saniranju šteta nakon nevremena
 
Što se tiče nevremena koje je jučer prouzročilo velike materijalne štete u Splitu, premijer je kazao da je bio u direktnoj komunikaciji s gradonačelnikom Šutom i županom Bobanom.
 
Od njih očekuje da se popišu i registriraju štete, a na temelju toga Vlada će uputiti potrebnu pomoć.



Pisane vijesti