Netom po potpisivanju Ugovora o uvrštenju, danas u 11,15 sati započelo je trgovanje dionicama Ine na Zagrebačkoj te GDR-ova na Londonskoj burzi, a u prvim trenucima trgovanja na Zagrebačkoj burzi njihova je cijena sa 1.650 kuna, koliko je iznosila pri uvrštenju, porasla na 2.300 kuna.
ZAGREB, 1. prosinca 2006. (Hina) - Netom po potpisivanju Ugovora o uvrštenju, danas u 11,15 sati započelo je trgovanje dionicama Ine na Zagrebačkoj te GDR-ova na Londonskoj burzi, a u prvim trenucima trgovanja na Zagrebačkoj burzi njihova je cijena sa 1.650 kuna, koliko je iznosila pri uvrštenju, porasla na 2.300 kuna.
Listanje dionica Ine na burzu bio je jedan od četiri glavna cilja ove Vlade na početku mandata, istaknuo je premijer Ivo Sanader nakon svečanosti potpisivanja Ugovora o uvrštenju.
Tim povijesnim procesom svi su sudjelovali u stvaranju nove burzovne kulture - po prvi put su i hrvatski građani i institucionalni investitori sudjelovali u privatizaciji na ovaj način, rekao je Sanader.
"Ova privatizacija predstavlja dio mozaika integriranja Hrvatske u najmodernije europske i svjetske tijekove. Vlada je provela zahtjevnu operaciju kako na domaćem tako i na inozemnom tržištu kapitala, a hrvatski građani su svojim sudjelovanjem pokazali da je hrvatsko društvo i u ovom segmentu sazrelo za punopravno uključivanje u najmodernije financijske tijekove", kazao je Sanader.
Istaknuo je da INA prema predviđanjima Vlade, ali i neovisnih stručnjaka, ima realnu perspektivu daljnjeg razvoja i porasta vrijednosti.
Premijer je za proljeće iduće godine najavio i javnu ponudu 20 posto dionica HT-a.
Ugovor o uvrštenju dionica Ine na Zagrebačku burzu potpisali su direktor Burze Roberto Motušić i predsjednik Uprave Ine Tomislav Dragičević.
"Svatko tko je upisao dionice Ine napravio je dobar posao", kazao je Dragičević komentirajući interes za upis dionica tijekom trajanja javne ponude, ali i interes ulagača u prvim minutama trgovanja na burzi.
Predsjednik Uprave Raiffeisen banke (RBA) Zdenko Adrović istaknuo kako je ukupna potražnja za dionicama Ine u javnoj ponudi iznosila 19,6 milijardi kuna, od čega je 5,3 milijarde kuna bila domaća potražnja.
Najveću potražnju za dionicama Ine, 44,1 posto, iskazali su investitori iz Europe, 29,4 posto iz Velike Britanije, 17,3 posto iz Hrvatske, a 9,2 posto iz SAD-a.
Posebno obilježje ove ponude bila je uključenost građana koji su upisali dionica za 1,5 milijarde kuna. Pritom je najveći dio novih malih dioničara Ine iz Zagreba i Zagrebačke županije (51,35 posto) te Splitsko-dalmatinske županije (9,7 posto), rekao je Adrović.
Promatrano pak prema dobnoj strukturi, najveći dio dionica namijenjenih građanima upisale su radno sposobne osobe, odnosno one u dobi između 22 i 65 godina (80 posto), a Adrović je istaknuo i podatak da se značajan dio potražnje (10 posto) odnosio i na osobe starije od 65 posto, odnosno umirovljenike.
Ukupno je na domaćem tržištu završilo 71 posto dionica Ine ponuđenih u javnoj ponudi, od čega su 56 posto upisali hrvatski građani, a 15 posto domaći institucionalni ulagači. Pritom je najveći pojedinačni novi dioničar Ine postao upravo jedan domaći institucionalni ulagač, odnosno AZ mirovinski fond.
Pisane vijesti
