U spomen na 337 radnika "Borova", žrtava srpske agresije na Vukovar godine 1991., u dvorištu te tvornice u vukovarskoj gradskoj četvrti Borovu naselju potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor otkrila je danas spomen-obilježje, rad autora Ivana Kubaleka.
VUKOVAR, 19. studenog 2006. (Hina) - U spomen na 337 radnika "Borova", žrtava srpske agresije na Vukovar godine 1991., u dvorištu te tvornice u vukovarskoj gradskoj četvrti Borovu naselju potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor otkrila je danas spomen-obilježje, rad autora Ivana Kubaleka.
Tom prigodom Kosor je rekla kako je "priča o radnicima Borova koji su cijeli radni vijek proveli radeći u toj tvrtki, a onda preko noći bili prisiljeni uzeti oružje u ruke i braniti svoj dom priča o stradanju Vukovara i hrvatskoj borbi za neovisnost i slobodu".
U izjavi novinarima nakon otkrivanja spomen-obilježja ministrica Kosor najavila je za 21. studeni početak ekshumacija u Beogradu, dodajući kako očekuje da će pritom biti ekshumirani posmrtni ostaci šezdesetak žrtava.
Glavni direktor "Borova" Mirko Čavara je rekao kako se s ponosom sjećaju žrtve radnika u srpskoj agresiji. Cijeli sustav "Borova" bio je više od tri mjeseca, koliko je trajala opsada Vukovara, u aktivnoj obrani Vukovara i Borova naselja, rekao je Mirko Čavara, dodajući da je radnik te tvornice - general Blago Zadro bio i zapovjednik obrane Borova naselja, a mnogi branitelji Vukovara također su bili radnici "Borova".
Podno spomen-obilježja vijence su položila i svijeće zapalila izaslanstva Vlade, Vukovarsko-srijemske županije, grada Vukovara, te "Borova" i HDZ-a Brodsko-posavske županije.
U spomen na stradanje vukovarske gradske četvrti Borova naselja vijence su podno ostataka srušene zgrade "Borovo Commerca" u tvorničkome krugu "Borova" danas položila i svijeće zapalila izaslanstva grada Vukovara, 204. vukovarske brigade te stradalničkih udruga.
U srpskoj agresiji na Vukovar 1991. u podrumskim prostorijama "Borovo Commerca" bio je Odjel vukovarske ratne bolnice u kojemu je u trenutku kad je slomljena obrana grada u studenome 1991. bilo oko 200 teških ranjenika te nekoliko stotina civila iz Borova naselja koji su se onamo sklonili.
Prema podacima stradalničkih udruga, nakon što je 19. studenoga zauzeo Borovo naselje srpski agresor je iz "Borovo Commerca" odveo više od stotinu zarobljenih branitelja i civila, od kojih su neki ubijeni na Trpinjskoj cesti, a neki u prijeratnome Borovu Selu, današnjem Borovu, a njihova su tijela bačena u Dunav.
U obrani Borova naselja poginulo je 186 hrvatskih branitelja, među kojima i 27 varaždinskih policajaca čije su obitelji također bile na današnjemu komemorativnom skupu ispred nekadašnje zgrade "Borovo Commerca".
Predsjednica Udruge "Vukovarske majke" Manda Patko je istaknula da je zauzimanjem Borova naselja srpski agresor preko noći postao gospodar života i smrti tog dijela Vukovara. Prema njezinim riječima, u srpskoj agresiji na Vukovar poginulo je 410 stanovnika Borova naselja, koji su činili deset posto prijeratnog stanovništva toga dijela Vukovara.
Oko 3000 sudionika obilježavanja stradanja Borova naselja prošlo je u koloni sjećanja od "Borovo Commerca" Ulicom Blage Zadre i Trpinjskom cestom do crkve Gospe Fatimske, gdje je misu za poginule i nestale služio fra Rajko Gelemenović.
Bacanjem vijenca u Dunav u obližnjem Borovu odana je počast hrvatskim braniteljima i civilima ubijenima u tome mjestu nakon što su odvedeni iz "Borovo Commerca".
Polaganjem vijenca i paljenjem svijeća odana je počast i žrtvama pobijenim na farmi "Lovas", između Borova i Dalja. Iz masovne grobnice na toj su farmi ekshumirani posmrtni ostaci 24 žrtve srpske agresije.
Pisane vijesti
