Plinovod Pula-Karlovac u probni bi rad trebao biti pušten do 30. listopada, do 18. prosinca ove godine predviđeno je da u probni rad bude pušten kompletan 75-barski sustav od Pule do Slavonskog Broda, a do kraja godine bit će završen i plinovodni sustav Baranje, najavljeno je na današnjoj sjednici Vladina Povjerenstava za plinofikaciju održanoj u sjedištu Plinacro-a u Zagrebu.
DO KRAJEM LISTOPADA PLINOVOD PULA-KARLOVAC U PROBNOM RADU
ZAGREB, 6. rujna 2006. (Hina) - Plinovod Pula-Karlovac u probni bi rad trebao biti pušten do 30. listopada, do 18. prosinca ove godine predviđeno je da u probni rad bude pušten kompletan 75-barski sustav od Pule do Slavonskog Broda, a do kraja godine bit će završen i plinovodni sustav Baranje, najavljeno je na današnjoj sjednici Vladina Povjerenstava za plinofikaciju održanoj u sjedištu Plinacro-a u Zagrebu.
Tako će krajem ove godine biti završena prva faza plinofikacije i Hrvatska će, uz sadašnjih više od 1.600 kilometara plinovoda, dobiti još 500 kilometara novog transportnog plinskog sustava, istaknuo je predsjednik hrvatske Vlade Ivo Sanader.
Premijer je, nakon sjednice Povjerenstva, u Plinacro-u pustio u rad novi daljinski nadzor i upravljanje transportnim plinskim sustavom, te 108 kilometara dug magistralni plinovod Kutina-Slavonski Brod.
Samo u ovoj godini ukupna će ulaganja Plinacro-a iznositi oko 873 milijuna kuna, od čega će se najviše, 716 milijuna kuna uložiti u magistralne plinovode.
Članovi Povjerenstva posebno su značajnim ocijenili plinovod Pula-Karlovac koji će omogućiti da se plin s plinskih polja Sjevernog Jadrana izravno transportira u Hrvatsku, te time, kako je rekao Sanader, okonča neprihvatljiva činjenica da se do sada u Hrvatsku transportirao preko Italije i Slovenije.
To će, kako je istaknuo član Uprave Ine i direktor Naftaplina Mirko Zelić, omogućiti da se ova zima, ne dođe li do nekih većih poremećaja, prebrodi bez većih problema u opskrbi plinom.
Hrvatska će, kaže, biti jedna od rijetkih zemalja u Europi koja će potrebe za plinom zadovoljavati sa 70 posto vlastitog plina, a 30 posto iz uvoza.
U 2007. Hrvatska će imati više od milijarde prostornih metara prirodnog plina iz polja u sjevernom Jadranu, oko 1,2 do 1,3 milijarde iz polja u kontinentalnom dijelu, a uz uvoz ruskog plina na raspolaganju će joj biti oko 3,2 milijarde prostornih metara, rekao je Zelić.
Članovi Povjerenstva izviješteni su da su razgovori s Mađarima o novom dobavnom pravcu plina pri kraju, a razmatra se mogućnost i novog dobavnog pravca i spajanja na sustav Srbije.
Uz to, u kontekstu potrebe energetske neovisnosti Hrvatske i diverzifikacije izvora premijer je ponovio značaj izgradnje LNG terminala.
Gdje će to biti, da li Krk ili neka druga lokacija, manje je važno, neka bude bilo gdje u Hrvatskoj, ali izgradimo ga da Hrvatska bude energetski neovisna, poručio je premijer.
Na sjednici Povjerenstva također je ponovljeno kako se razmatra mogućnost proširenja podzemnog skladišta plina Okoli, izgradnja novog skladišta Beničanci, te izdvajanja skladišta plina u posebnu tvrtku. Posebna radna skupina razmatra mogućnost tog izdvajanja i to treba biti gotovo prije druge faze privatizacije Ine, odnosno prije javne ponude, kazao je premijer.
Predsjednik Uprave Plinacro-a Branko Radošević najavio je da će Plinacro do sredine rujna Ministarstvu gospodarstva dostaviti dopunjeni plan ulaganja u plinski transportni sustav, a ulaganja u drugu fazu plinofikacije procjenjuju se na 435 milijuna eura.
Druga faza plinofikacije 2007.-2011. predviđa izgradnju plinovodnog transportnog sustava Like i Dalmacije, Istre, magistralnog plinovoda Slavonski Brod-Donji Miholjac te međunarodnog plinovoda Donji Miholjac-Dravszerdahely.
Pisane vijesti
