Najkasnije od 2010. Oružane snage (OS RH) popunjavat će se isključivo dragovoljcima, u modernizaciju i opremanje OS u idućih se deset godina planira uložiti više od 15 milijardi kuna, zacrtano je u prijedlogu dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga (do 2015.) što ga je Vlada danas poslala Hrvatskom saboru na donošenje.
ZAGREB, 28. lipnja 2006. (Hina) - Najkasnije od 2010. Oružane snage (OS RH) popunjavat će se isključivo dragovoljcima, u modernizaciju i opremanje OS u idućih se deset godina planira uložiti više od 15 milijardi kuna, zacrtano je u prijedlogu dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga (do 2015.) što ga je Vlada danas poslala Hrvatskom saboru na donošenje.
Prema tom dokumentu Oružane snage neće prelaziti 16.000 djelatnih vojnih osoba, po 2.000 civilnog osoblja i dragovoljnih ročnika i do 6.000 pripadnika ugovorne pričuve.
Ciljana brojčana veličina planira se dostići 2009., do kada se moraju ostvariti i svi preduvjeti za popunu profesionalnim sastavom, suspenziju služenja vojnog roka i uvođenje dragovoljnog služenja, istaknuo je ministar obrane Berislav Rončević.
Plan predviđa zadržavanje tri grane OS, uz koje će biti još i Zapovjedništvo za potporu.
Kada je riječ o opremanju i modernizaciji Oružanih snaga najkrupniji projekti opremanja kopnenih snaga su nabavka oklopnih vozila na kotačima, za zrakoplovstvo nabavka borbenih zrakoplova zapadnog tima te helikoptera, a za mornaricu višenamjenskih ophodnih brodova.
Hrvatska planira postupno povećanje sudjelovanja hrvatskih vojnika u međunarodnim mirovnim misijama i operacijama do osam posto sastava kopnenih snaga.
Ključni čimbenici za ostvarenje plana razvoja Oružanih snaga su realan rast BDP-a, te stabilizacija izdvajanja za obranu na 2 posto BDP-a.
Planirano je postupno dostizanje stope izdvajanja od 2 posto BDP-a do 2010. Time će Hrvatska demonstrirati spremnost dostizanja nužnih obrambenih sposobnosti za uključivanje u NATO, kazao je Rončević.
Planom je predviđeno i značajno smanjenje vojnih nekretnina - od 335 objekata koji se trenutno koriste namjerava se zadržati 218, a ostalih 117 prenamijenit će se u gospodarske svrhe.
Saboru je Vlada uputila i prijedlog smjernica za primjenu ugovornih oblika javno privatnog partnerstava (JPP), što bi trebalo osigurati bržu gradnju objekata kao što su bolnice, škole, vrtići, domovi umirovljenika i sl.
Iskustvo pokazuje da se primjenom JPP-a izgradnja tih objekata može ubrzati četiri do pet puta, a da su krajnji troškovi gradnje 17 do 20 posto niži u odnosu na klasične načine gradnje.
Ministar financija Ivan Šuker smatra da bi i zakonom o izvršenju proračuna trebalo regulirati s kolikim bi sredstvima lokalne jedinice godišnje mogle ući u projekt JPP-a.
To je potrebno da sutra pojedine jedinice ne naprave prevelike obveze koje ne bi mogle vraćati, upozorio je Šuker, a premijer Sanader podsjeća da je predviđeno da bi lokalne jedinice mogle ići do 35 posto prihoda svojih proračuna u prethodnoj godini.
Pisane vijesti
