Hrvatska i Turska zajedno sudjeluju u pridruženju dviju zemalja Europskoj uniji (EU), dok Ankara svesrdno daje potporu Hrvatskoj i za članstvo u NATO savezu, čulo se u ponedjeljak na zajedničkoj konferenciji za novinare turskog premijera Ecevita Tayipa Erdogana i hrvatskog premijera Ive Sanadera.
PREMIJERI SANADER I ERDOGAN O EU-TEMAMA I TURSKOJ POTPORI HRVATSKOJ ZA NATO
ZAGREB, 12. lipnja 2006. (Hina) - Hrvatska i Turska zajedno sudjeluju u pridruženju dviju zemalja Europskoj uniji (EU), dok Ankara svesrdno daje potporu Hrvatskoj i za članstvo u NATO savezu, čulo se u ponedjeljak na zajedničkoj konferenciji za novinare turskog premijera Ecevita Tayipa Erdogana i hrvatskog premijera Ive Sanadera.
"Hrvatska je za Tursku najvažnija zemlja na Balkanu. Na međunarodnom planu smo se uzajamno podupirali, imamo zajedničke ciljeve glede pridruženja EU, a Turska se na summitu u Istanbulu otvoreno založila za ulazak Hrvatske u NATO", rekao je Erdogan.
Hrvatski je premijer kazao da, glede NATO-a, od Turske očekuje istu vrst potpore i na summitu u Rigi.
"Naše je prijateljstvo učvršćeno tijekom Domovinskog rata, u vrijeme agresije na Hrvatsku i BiH", kazao je hrvatski šef vlade. Prema njegovim riječima, europska tema je bila jedna od dominirajućih u razgovorima s turskim šefom vlade.
"Želim da Hrvatska i Turska zatvore prvo poglavlje i da to bude prvi korak u našim pregovorima s Europskom unijom", izjavio je Sanader pred novinarima, netom nakon što su ministri vanjskih poslova EU usvojili pregovaračku poziciju za otvaranje konkretnih pregovora s Turskom i Hrvatskom za poglavlje znanost i istraživanje. Za Tursku je, zbog protivljenja Cipra, pronađeno kompromisno rješenje, i još se ne zna da li će se pregovori večeras i otvoriti, dok je pregovaračka pozicija za otvaranje pregovora s Hrvatskom prihvaćena bez rasprave.
Erdogan je, govoreći o "vetu dijela Cipra", ocijenio da "politikanstvo treba ostaviti po strani i usredotočiti se na sadržaj 35 poglavlja kako se pregovarački proces ne bi razvodnio". Hrvatski šef vlade je izrazio uvjerenje da će Hrvatska završiti pregovore do konca 2008., te da će tada sve ovisiti o usvajanju europskog ustava i ratifikaciji u zemljama članicama.
"Nas u Hrvatskoj očekuje i referendum o tom pitanju i tu sam potpuno optimističan", kazao je Sanader.
Sanader se osvrnuo i na ulogu Turske u SEECEP-u, kojim upravo predsjeda Hrvatska, i izrazio očekivanja da će Ankara zadržati ulogu koju u jugoistočnoj Europi ima od početka 90-ih.
"Procesi u jugoistočnoj Europi nisu završeni. Treba još puno toga učiniti na stabilizaciji te regije", pojasnio je Sanader. Istaknuo je da Hrvatska i Turska razmatraju mogućnost kako pomoći oko ustavnih promjena u BiH, uz obvezno poštivanje načela jednakopravnosti sva tri naroda.
Osim pristupanja euroatlantskim integracijama i drugim političkim temama, Erdogan i Sanader su razgovarali i o gospodarskoj, te kulturnoj suradnji.
"Gospodarska suradnja je u posljednje dvije godine utrostručena", rekao je Sanader, uz primjedbu da još ima prostora za njezino širenje.
Erdogan se složio s ocjenom da je trgovinska razmjena, koja je prošle godine iznosila 252 milijuna američkih dolara, u porastu, ali da "ne odražava naše potencijale".
"Moramo razmišljati kako tu brojku u budućnosti povećati", dodao je.
Što se znanstveno-kulturne suradnje tiče hrvatski je premijer dao potporu otvaranju turkologije na Filozofskom fakultetu, izražavajući nadu da će u Turskoj uskoro biti otvoren i lektorat hrvatskog jezika.
Turskom premijeru Erdoganu ovo je prvi službeni posjet Zagrebu. Čelnik je islamističke Stranke pravde i razvitka (AK) i jedan od najpopularnijih turskih političara. Zapadni mediji ga nazivaju "turskim karizmatičnim islamističkim vođom". Kada je u studenom 2002. godine njegova stranka uvjerljivo dobila vlast, nije mogao odmah postati premijer jer je 1998. zaradio zatvorsku kaznu zbog proislamističkih istupanja. Te je godine javno izrekao stihove pjesme u kojoj, između ostalog, stoji: "Džamije su naše vojarne, kupole su naši šljemovi, minareti naši bajuneti a vjernici naši vojnici..."
Izborna pobjeda je omogućila promjene u zakonu nakon čega je postao premijer. Odbacio je tvrdolinijaška islamistička gledišta i smatra se prozapadnim konzervativcem.
Pisane vijesti
