Potpredsjednica Hrvatskoga sabora Đurđa Adlešić poručila je danas na obilježavanju spomendana bleiburškim žrtvama i žrtvama Križnog puta da moramo reći tko su bili počinitelji, a tko nalogodavci tog zločina, te ga osuditi i kazniti.
BLEIBURG, 14. svibnja 2006. (Hina) - Potpredsjednica Hrvatskoga sabora Đurđa Adlešić poručila je danas na obilježavanju spomendana bleiburškim žrtvama i žrtvama Križnog puta da moramo reći tko su bili počinitelji, a tko nalogodavci tog zločina, te ga osuditi i kazniti.
"Nije dovoljno okupiti se samo jednom u godini na Bleiburškom polju u Austriji, položiti vijence i zapaliti svijeće, nego treba uključiti sve institucije kako bi se do kraja rasvijetlila istina o stradanju na Bleiburgu", istaknula je potpredsjednica Hrvatskoga sabora pod čijim se pokroviteljstvom obilježava spomendan.
Podsjetila je da je 50 godina nakon Drugoga svjetskog rata prešućivana istina o Bleiburgu, a to je mjesto gdje se uči hrvatska povijest i jedinstvo i na kojem su se danas okupili mnogobrojni hodočasnici iz svih krajeva Hrvatske, BiH i iseljeništva.
Ovo je mjesto hrvatskog jedinstva, podjele su nas preskupo stajale i neka se nikad više ne ponove, poručila je potpredsjednica Adlešić.
Govoreći u ime počasnoga bleiburškog voda, Tomislav Vujeva je rekao da je komunistički režim, provodeći egzekuciju, bez suđenja na Bleiburgu počinio jedan od najvećih zločina u povijesti čovječanstva. Njegove su žrtve bili hrvatski vojnici i civili koje su britanski vojnici izručili partizanima.
Sve do raspada komunističkog režima to je bila jedna od najčuvanijih tajni, a ni danas nije potpuno rasvijetljena, rekao je Vujeva.
Misu zadušnicu za žrtve na Bleiburškom polju i Križnom putu služio je pomoćni biskup zagrebački Josip Mrzljak, koji je u propovijedi podsjetio na nedavnu Rezoluciju Vijeća Europe kojom se osuđuju komunistički zločini.
No, ta rezolucija nije imala dovoljno odjeka u Hrvatskoj, ocijenio je Mrzljak te upitao zašto u Hrvatskoj nema snage i političke volje da se to razdoblje prepusti povijesti kako bismo neopterećeni mogli ići dalje.
Glavni imam iz Gunje Idriz efendija Bešić rekao je u ime Islamske zajednice u Hrvatskoj da je Bleiburg najveća grobnica muslimana u Europi, što se često prešućuje. Na slučaju Bleiburg testiramo našu savjest i on mora biti naša svakodnevica, a ne samo godišnjica, poručio je Bešić.
Predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Martin Raguž istaknuo je da je hrvatski narod jedan od rijetkih s tolikim teškim ranama u svojoj povijesti, a jedna od njih je i pokolj nemoćnih na Bleiburgu. Europa je slaveći pobjedu zaboravila na Bleiburg, gdje su ubijani nevini ljudi, no iznikla je istina koju je nemoguće ubiti, kazao je Raguž, dodajući kako gorčinu tek donekle ublažava Rezolucija Vijeća Europe koja osuđuje zločine komunističkog režima.
Kod spomenika bleiburškim žrtvama svijeću su zapalili i vijence položili potpredsjednica Hrvatskoga sabora Đurđa Adlešić, potpredsjednik Vlade Damir Polančec, pomoćnik savjetnika predsjednika Republike Vladimir Lončarević, hrvatski veleposlanik u Republici Austriji Zoran Jašić, u ime počasnoga bleiburškog voda Mirko Karačić, izaslanstvo hrvatskog naroda u BiH te mnogobrojne udruge.
Na obilježavanju spomendana bleiburških žrtava i žrtava Križnog puta okupilo se, prema policijskoj procjeni, oko 7000 ljudi.
Prije Bleiburga potpredsjednik Vlade Damir Polančec i potpredsjednica Hrvatskoga sabora Đurđa Adlešić na mariborskome groblju Dobravi odali su počast i položili vijenac kod spomenika i grobnice žrtava poraća.
Hrvatski vojnici i civili povukli su se u svibnju 1945. u Bleiburg u Austriji kako bi se predali savezničkim snagama, koje su ih izručile partizanima. Na Bleiburškom polju i na Križnom putu kroz Sloveniju i Hrvatsku te ostala područja nekadašnje Jugoslavije ubijeno je ili nestalo nekoliko desetaka tisuća hrvatskih vojnika i civila.
Pisane vijesti
