Hrvatska nije pitanje budućega proširenja Europske unije, već posljednja zemlja u postojećem krugu proširenja koja još treba ući u punopravno članstvo Unije, poručio je na radnom dijelu dvodnevnog sastanka Središnjeg odbora parlamentarne skupine Europske pučke stranke i europskih demokrata (EPP-ED), u Splitu, predsjednik vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta Elmar Brok.
SPLIT, 11. svibnja 2006. (Hina) - Hrvatska nije pitanje budućega proširenja Europske unije, već posljednja zemlja u postojećem krugu proširenja koja još treba ući u punopravno članstvo Unije, poručio je na radnom dijelu dvodnevnog sastanka Središnjeg odbora parlamentarne skupine Europske pučke stranke i europskih demokrata (EPP-ED), u Splitu, predsjednik vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta Elmar Brok.
Brok je istaknuo kako je Hrvatska ispred drugih zemalja zapadnog Balkana i znatno je napredovala u procesu stabilizacije i pridruživanja te je naglasio kako upravo zbog toga moraju u Uniji iznaći novi model proširenja, budući da postoje zemlje koje još dugo neće ispunjavati kriterije za članstvo.
Razmišlja se o dvama modelima - članstvu i dobrosusjedstvu, prema primjeru EFTA-e i Norveške, rekao je Brok, ali to se ne odnosi na Hrvatsku koja je kandidat za punopravno članstvo. Hrvatska bi, dodao je Brok, razdvajanje procesa od ostalih zemalja mogla doživjeti za najviše pola godine, a vjerojatno i ranije.
Hrvatski premijer Ivo Sanader poručio je kako "vjeruje da će Hrvatska 2009. godine ući u članstvo Unije, ako se dogodi razdvajanje procesa i ako ne bude birokratskih kočnica". To je ambiciozan, ali ne i neostvariv cilj, naglasio je, dodajući kako vjeruje da će HDZ i na idućim izborima, na jesen iduće godine, dobiti najveće povjerenje birača i uvesti Hrvatsku u EU.
Član vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta Bernd Posselt usprotivio se uspoređivanju Hrvatske s drugim zemljama, posebno zajedničkom spominjanju Turske i Hrvatske "prema kojemu se stječe dojam da Hrvatska čak kaska za tom neeuropskom zemljom koja desetljećima kasni u procesu pridruživanja, dok je Hrvatska toliko
blizu članstvu". Ustvrdio je i kako bi bio "povijesni grijeh kada bi Bugarska i Rumunjska bile primljene u EU, a Hrvatska bila gurnuta u skupinu zemalja koje ne ispunjavaju kriterije za članstvo".
Hrvatska ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar Kitarović upoznala je parlamentarce s dosadašnjim tijekom pregovora i screeninga ističući kako je Hrvatska do sada ispunila sve zahtjeve i obveze koji su pred nju stavljeni. Odradili smo veliki dio posla i ušli smo u fazu za otvaranje sadržajnih pregovora na drugim područjima, kazala je ministrica Grabar Kitarović, naglasivši kako je zadovoljna dosadašnjim tijekom, ali, dodala je, "možemo i brže i bolje te vjerujem kako ćemo već do kraja ove godine ubrzati otvaranje novih poglavlja". Hrvatska će uložiti maksimalne napore, ali u tome joj je potrebna pomoć prijatelja, poručila je.
Ministrica pravosuđa Ana Lovrin govoreći o reformi pravosuđa podsjetila je kako je Hrvatska od početka pregovora umnogome povećala učinkovitost pravosudnog sustava a glavne su smjernice sadržena u "Strategiji reforme pravosuđa koju je Vlada prihvatila u rujnu prošle godine i od tada je provodi.
Ministar gospodarstva Damir Polančec poručio je kako se Hrvatska nalazi u vrlo dinamičnom razdoblju koje je značajno za ukupni razvoj zemlje u budućnosti s glavnim strateškim ciljem: rastom gospodarstva
što će osigurati povećanje zaposlenosti i životnog standarda građana. Današnji dio skupa je zaključen izjavama u kojima je većina europskih parlamentaraca isticala pripadnost Hrvatske Europi, dajući joj punu potporu prema punopravnom članstvu EU.
Splitski je sastanak EPP-ED skupine, najbrojnije političke grupacije u Europskom parlamentu, prvi takve vrste u Hrvatskoj. Sutra, završnoga dana skupa, raspravljat će se i o temama od značaja za jugoistok Europe.
Pisane vijesti
