Hrvatska pregovara s Europskom unijom o punopravnom članstvu te će podržavati sve napore EU kad je riječ o transatlantskom paktu, rekao je predsjednik hrvatske Vlade Ivo Sanader u četvrtak, komentirajući najave da bi Hrvatska sa SAD mogla potpisati sporazum koji se odnosi na članak 98 Rimskog statuta o neizručivanju američkih državljana Međunarodnom kaznenom sudu (ICC).
ZAGREB, 20. travnja 2006. (Hina) - Hrvatska pregovara s Europskom unijom o punopravnom članstvu te će podržavati sve napore EU kad je riječ o transatlantskom paktu, rekao je predsjednik hrvatske Vlade Ivo Sanader u četvrtak, komentirajući najave da bi Hrvatska sa SAD mogla potpisati sporazum koji se odnosi na članak 98 Rimskog statuta o neizručivanju američkih državljana Međunarodnom kaznenom sudu (ICC).
Sjedinjene Američke Države dosad su s četrdesetak zemalja, među kojima su i BiH, Albanija i Rumunjska, potpisale bilateralni sporazum na temelju članka 98. Rimskog statuta, dokumenta kojim je osnovan ICC. Taj članak predviđa mogućnost da se bilateralnim sporazumom s državom koja nije stranka ICC-a omogući izuzeće njezinih građana od nadležnosti tog suda.
"Mi u Hrvatskoj držimo da partnerstvo i prijateljstvo Europe i Amerike nema alternative. To je naša politika u Hrvatskoj, to je i politika EU. O promjeni naših dosadašnjih stajališta ćemo se konzultirati s Europskom unijom", rekao je premijer Sanader u odgovoru na pitanje novinara nakon sastanka sa zagrebačkim nadbiskupomkardinalom Josipom Bozanićem u Banskim dvorima.
Međunarodni kazneni sud (ICC) u Den Haagu prvo je svjetsko tijelo nadležno za suđenja za ratne zločine, a počelo je djelovati sredinom 2003. godine. Jedini stalni svjetski sud nadležan je suditi za individualnu odgovornost za ratne zločine, uključujući genocid, zločine protiv čovječnosti i agresiju, ali samo za zločine počinjene nakon stupanja Rimskog statuta na snagu, 1. srpnja 2002.
Hrvatska je jedna od stotinjak zemalja koje su i potpisale i ratificirale sporazum, a svojedobno ga je potpisao i američki predsjednik Bill Clinton. No vlada predsjednika Georgea W. Busha poništila je taj potpis, naznačujući u pismu glavnom tajniku UN Kofiju Annanu da SAD neće ratificirati sporazum i da nemaju zakonskih obveza koje proizilaze iz potpisivanja.
Upravo stajalište SAD, koje nastoje bilateralnim sporazumima s pojedinim državama ishoditi izuzeće američkih državljana od izručenja ICC-u, izvor je njihova spora s Europskom unijom, koja snažno, financijski i politički, podupire ICC.
Odluka neke zemlje članice Europske unije da ratificira sporazum koji bi ometao provedbu Rimskog statuta ICC-a bila bi "nekompatibilna" s članstvom u uniji, prije nekoliko godina u rezoluciji je ustvrdio Europski parlament (EP).
Europski parlament tad je istaknuo kako "nikakav sporazum o imunitetu ne smije omogućiti da nekažnjeno prođe netko tko je optužen za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid" i pozvao zemlje članice EU da ne potpisuju takve sporazume sa Sjedinjenim Državama, a one koje su ih već potpisale da ih ne ratificiraju u parlamentima. Isti zahtjev upućen je i zemljama kandidatima za Europsku uniju.
"Kao zemlja koja ima bliske i razvijene odnose s EU, pozvani ste uzeti u obzir zaključke i smjernice Vijeća EU pri formuliranju vašeg odgovora na zahtjeve SAD za zaključenje bilateralnog sporazuma", stajalo je u svibnju 2003. u pismu što ga je tadašnji predsjedavajući Europskog vijeća Georgios Papandreu uputio Hrvatskoj, a sličnu je poruku uputio i ostalim zemljama jugoistočne Europe.
Ta načela oblikovana su tako da "očuvaju integritet Rimskog statuta i osiguraju poštovanje obveza država stranaka prema Statutu ICC-a te spriječe nekažnjivost za počinitelje kaznenih djela koja potpadaju pod jurisdikciju Suda", stajalo je u tom pismu.
Hrvatska je, slijedeći naputke EU, na pregovorima s američkim izaslanstvom u Zagrebu u lipnju 2003., odbila potpisati sporazum o neizručenju Amerikanaca, zbog čega je, prema američkom Zakonu o zaštiti pripadnika američkih oružanih snaga (ASPA), izgubila američku vojnu pomoć.
Iako je u međuvremenu bilo nekoliko američkih pokušaja da se odluka revidira, Hrvatska je dosad ustrajala na istom stajalištu i nije potpisala sporazum sa SAD o članku 98. Rimskog statuta.
Pisane vijesti
