U osnovnim i srednjim školama u uporabi bi po školskom predmetu mogla biti najviše tri udžbenika, udžbenike bi birali nastavnici, a nakladnici udžbenika morali bi imati licencu, neke su od novina iz prijedloga zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu koje je Vlada poslala Saboru na konačno usvajanje.
ZAGREB, 10. ožujka 2006. (Hina) - U osnovnim i srednjim školama u uporabi bi po školskom predmetu mogla biti najviše tri udžbenika, udžbenike bi birali nastavnici, a nakladnici udžbenika morali bi imati licencu, neke su od novina iz prijedloga zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu koje je Vlada poslala Saboru na konačno usvajanje.
Rezultat zakona trebao bi biti manji broj, ali i daleko kvalitetniji udžbenici, istaknuo je ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac.
Premijer Ivo Sanader kao cilj zakona navodi i smanjenje opterećenja učenika.
Zakonom se predlaže propisati da u školi po nastavnom predmet u uporabi budu najviše tri udžbenika za koje su se škole opredijelile u najvećem postotku, ali ne manjem od 10 posto.
Kakva je to promjena ministar Primorac objašnjava i činjenicom da je u ovoj godini prijavljeno 12 udžbenika za matematiku za peti razred osnovne škole.
Kako bi se izbjegao mogući sukob interesa zakon izričito kaže da autori udžbenika ne bi mogli biti djelatnici resornog Ministarstva, Agencije za strukovno obrazovanje, ili Zavoda za školstvo koji mogu utjecati na odabir udžbenika.
Vlada je danas odlučila da se dva trajekta za Jadroliniju, ukupne vrijednosti 17,3 milijuna eura, uz državnu subvenciju od 20 posto, grade u Brodogradilištu Kraljevica.
Trajekti bi Jadroliniji trebali biti isporučeni u prvoj polovici iduće godine, a dio su programa obnove Jadrolinijine flote u razdoblju 2004.-2007.
Vrijednost toga projekta je oko 140 milijuna eura, a u protekle dvije godine Jadrolinija je nabavila sedam plovila.
U znanju francuskog jezika postupno usavršavati otprilike 700 državnih službenika u tri godine, cilj je, memoranduma o uvođenju višegodišnjeg programa usavršavanja francuskog jezika u hrvatskoj državnoj upravi kojega je prihvatila Vlada.
Program bi uglavnom, s 90 posto potrebnog novca financirala Međunarodna organizacija frankofonije, a usavršavanje francuskog jezika planirano je posebice kod službenika koji će se baviti europskim integracijama.
Pisane vijesti
