Izjava predsjednika Vlade RH dr. sc. Ive Sanadera:
Izjava predsjednika Vlade RH dr. sc. Ive Sanadera:
Dame i gospodo,
ovu press konferenciju sazvali smo da bismo reagirali na interpretacije koje su se pojavile nakon najave Ollia Rehna da će u ponedjeljak predstaviti Komunikacijsku strategiju za Hrvatsku u ovoj godini i predložiti je Vijeću ministara EU-a.
Reći ću vrlo jasno, nema nikakvog straha od kreiranja bilo kakve nove tvorevine kao što je Jugoslavija i tu istinu ne može nitko pobiti. Može biti ovakvih ili onakvih interpretacija ali sam vrlo uvjeren, nema nikakve šanse da bilo tko na bilo koji način pokuša u europskim strukturama kreirati novu Jugoslaviju, onu koju smo otpisali '91.
Ove godine predložiti ću Predsjedniku države i Predsjedniku Sabora da ponovno formiramo jedan državni odbor za obilježavanje i proslavu 15. obljetnice Referenduma za nezavisnost Hrvatske, koji se održao u svibnju 1991.
Ova godina, 2006., je 15. obljetnica nekoliko događaja iz '91., kao što su ''Krvavi Uskrs'', ''Vukovar'' i raskid svih državno-pravnih veza s Jugoslavijom u listopadu 1991 i to ćemo obilježiti.
Ove godine je 15. godišnjica obilježavanja iznimno važnih događaja. Ističem posebno u ovom kontekstu Referendum za nezavisnost na kojemu je 94,5% građana glasovalo za nezavisnost Hrvatske, dakle na kojemu se hrvatski narod jasno izjasnio.
Prema tome, upravo zbog toga što danas hrvatska Vlada i Republika Hrvatska ima snažnu poziciju u međunarodnoj zajednici, s punim uvjerenjem kažem da o nekakvoj novoj tvorevini, kao što je Jugoslavija ili nešto drugo - nema govora.
Ovdje je riječ o tome da je u SSP-u i isto tako u Paktu o stabilnosti, i gospodin Erhard Busek, predlažu da bilateralni sporazumi koji već postoje, o slobodnoj trgovini, koje Hrvatska ima s Bosnom i Hercegovinom, isto tako s Makedonijom, Albanijom, Srbijom i Crnom Gorom prerastu u jedan jedinstveni sporazum o zoni slobodne trgovine.
Reći ću vrlo otvoreno, smatram da nije dobar ''paket'' i da treba suradnju proširiti i na druge zemlje jugoistočne Europe. Želimo vrlo dobru suradnju, želimo dobre odnose sa svim zemljama u našem jugoistočnom susjedstvu, ali predložio sam prvi put početkom kolovoza u Salzburgu na poziv tadašnjeg, danas predsjedavajućeg Europske unije, kancelara Schüssela, na kojemu je bio i koordinator Pakta o stabilnosti i premijeri jugoistočnih zemalja, ne da se stvara ova mreža nego da se proširi CEFTA.
CEFTA je zona slobodne trgovine srednje Europe. U njoj su nakon ulaska deset zemalja u Europsku uniju ostali samo Hrvatska, Rumunjska i Bugarska. Rumunjska i Bugarska ulaskom u Europsku uniju izlaze iz CEFTA-e i postavlja se pitanje što nakon toga.
Predložio sam rumunjskom i bugarskom premijeru, Tariceanu i Stanisevu da CEFTA-u ne prepustimo da odumre, već da je oživimo na način da ona produži svoje djelovanje. Tako da već početkom godine, primimo u CEFTA-u i zemlje koje žele ući. To znači, zemlje koje su se kandidirale, ali nisu ispunjavale uvijete, jer su kriteriji bili previsoki. Primjerice neki kriteriji su punopravno članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i početak pregovora s Europskom Unijom. No da olabavimo kriterije tako da u CEFTU mogu ući i Bosna i Hercegovina, i Srbija i Crna Gora, Albanija, Makedonija i Moldova. Taj naš prijedlog, tada su ga prihvatili i Schüssel i Busek.
Razgovarao sam jučer sa povjerenikom Europske komisije za proširenje Ollijem Rehnom koji je također informiran o tom mom projektu. Glavni pregovarač Vladimir Drobnjak izvijestio je Ollija Rehna da je to naša inicijativa, da je Summit CEFTA-e u prosincu prihvatio našu inicijativu, te da sam ja u ime predsjedavajućega, jer je Hrvatska do konca prosinca bila predsjedavajuća CEFTOM, tada uputio prijedlog predsjednicima Vlada navedenih zemalja, u ime i Bugarske i Rumunjske.
U tom smislu, očekujemo da će CEFTA biti proširena za ovih pet zemalja: Moldova, Albanija, Makedonija, Srbija i Crna Gora i Bosna i Hercegovina.
Predložili smo naš koncept predložili i komisiji i Paktu o stabilnost i smatramo da će biti usvojen.
Budući da je bilo jučer i upita od strane novinara, prema komisiji, odnosno prema predstavniku komisije ovdje u Zagrebu, ''Hoće li se razgovarati o carinskoj uniji?'' - nema potrebe, niti će biti carinske unije.
Čak štoviše, da bismo sasvim do kraja znali gdje smo, što prije uđemo u Europsku uniju prije izlazimo iz ovoga regionalnog sporazuma CEFTA-e.
Smatram da je i ovo još jedan razlog više da u Hrvatskoj svi zajedno prionemo poslu i kada je riječ i o savezu za Europu, i o pregovorima, i o screeningu, i o radu nacionalnog odbora i da se uhvatimo u koštac s preostalim problemima koji su nam na putu.
Carinske unije između ovih zemalja neće biti, ali će biti između Hrvatske i Europske unije. Idući tjedan, u ponedjeljak počinje screening o Carinskoj uniji. Dakle, to je najbolji odgovor da nema carinske unije nekakve Jugoslavije, Balkana ili bilo čega drugoga, već postoji samo screening o carinskoj uniji Hrvatske, sutra kad bude članica Europske unije.
Ovo nije nikakva politička prijetnja samostalnosti Hrvatske, ovo je još jedna šansa za naše gospodarstvo koje je ionako najjače u ovom dijelu Europe, kad izuzmemo zemlje članice, Sloveniju, Mađarsku i tako dalje, ali širi se ponavljam i na Moldovu. Tko zna, o tome još nismo razgovarali u komisiji, zašto ne i Ukrajina? Jedna velika zemlja koja je apsolutno europska zemlja i koju Hrvatska želi na putu prema europskim integracijama.
Dakle, još jedanput kao predsjednik Vlade, upućujem riječi prema hrvatskoj javnosti, nema potrebe ni za kakvom bojazni da će bilo tko stvarati Jugoslaviju. Čak štoviše, u svibnju ćemo obilježiti 15. obljetnicu onog dana kada smo se na referendumu odlučili za samostalnu i nezavisnu Hrvatsku koju smo branili u Domovinskom ratu i koju danas vodimo u najmodernije integracije zapadnog svijeta. A to su Europska unija i NATO.
Ova Komunikacijska strategija, a to je naravno, zbog ovog političkog aspekta palo u drugi plan, najavljuje nešto što ja želim pozdraviti, a što je Olli Rehn najavio. To je da će Hrvatska i Makedonija kao zemlje kandidati iz ovog dijela Europe, što će komisija predložiti Europskom vijeću, dobiti takozvanu dijagonalnu kumulaciju porijekla. Ovaj terminus technicus ću objasniti.
Ako neki hrvatski proizvođač ima u svom proizvodu ugrađen neki segment npr. iz Egipta, on u Europsku uniju ne može izvoziti taj proizvod. I naše gospodarstvo godinama traži da hrvatska Vlada, da hrvatska država, dobije da se i takav proizvod može izvoziti u Europsku uniju. Dakle, ako su ugrađeni elementi nekih trećih zemalja koje nisu članice Europske unije. Konačno smo uspjeli, ukoliko prihvati europsko vijeće prijedlog povjerenika Rehna, da će hrvatski proizvođači i hrvatske kompanije koji mogu izvoziti takve proizvode u zemlje Europske unije konačno dobiti tu mogućnost.
To je također u toj komunikacijskoj strategiji. Dakle riječ je ovdje prije svega o gospodarstvu no ima i političke dimenzije. Hrvatska kao najjače gospodarstvo, kao zemlja koja je najjače došla u približavanju Europskoj uniji samosvjesno i s pouzdanjem ide naprijed.
Želimo pomoći i našim susjedima na susjednom Balkanu, u jugoistočnoj Europi. Želimo pomoći Moldovi. Želimo pomoći i Ukrajini. Smatramo da Ukrajina spada također u ovu grupaciju. I idemo bez ikakvih problema naprijed.
Još jednom poruka hrvatskoj javnosti - nema razloga za zabrinutost ali imamo sve razloge da budemo sigurni u sebe jer znamo što hoćemo.
Hvala lijepa.
ZAGREB, 28. siječnja 2006. (Hina) - Premijer Ivo Sanader odbacio je danas bilo kakvu mogućnost stvaranja bilo kakve nove tvorevine kao što je bivša Jugoslavija.
"Nema nikakve šanse da bilo tko na bilo koji način u europskim strukturama pokuša kreirati neku novu tvorevinu kao što je Jugoslavija, ili nešto drugo", izjavio je Sanader na konferenciji za novinare u Banskim dvorima, na kojoj je odbacio i mogućnost stvaranja carinske unije između zemalja zapadnog Balkana.
Premijer je time reagirao na interpretacije nakon najave povjerenika za proširenje Ollia Rehna i jučer predstavljenog dokumenta o stvaranju regionalne zone slobodne trgovine tzv. zapadnog Balkana, odnosno pet zemalja jugoistočne Europe Hrvatske, BiH, Srbije i Crne Gore, Makedonije i Albanije.
Sanader je podsjetio da je, znajući za ideju o regionalnoj zoni, u kolovozu prošle godine predložio da se ne stvara nova mreža, nego proširi CEFTA, zona slobodne trgovine srednje Europe u kojoj su, nakon ulaska 10 zemalja u EU, ostale samo Hrvatska, Rumunjska i Bugarska.
Prema tom prijedlogu, objasnio je, početkom ove godine u CEFTA-u bi se primile zemlje koje žele ući, kandidirale su se, ali nisu ispunjavale uvjete, poput primjerice punopravnog članstva u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i početka pregovora s EU.
Predložio sam da olabavimo kriterije tako da u CEFTA-u mogu ući i BiH, Srbija i Crna Gora, Albanija, Makedonija i Moldova, kazao je Sanader.
Najavio je da će se uputiti i službeni prijedlog austrijskom predsjedatelju EU da taj prijedlog iznese na tijelima EU, te da će već danas razgovarati s austrijskim kancelarom Wolfgangom Schuesselom.
Hrvatski je premijer potvrdio da je ustvari riječ o dvije inicijative - jednoj Europske komisije i Pakta o stabilnosti, te drugoj, hrvatskoj inicijativi, koja je prihvaćana na summitu CEFTA-e u prosincu 2005. i postala službena inicijativa CEFTA-e da se proširi CEFTA.
"Očekujem da će tijela EU prihvatiti hrvatski prijedlog", kazao je Sanader, koji misli da bi se dvije inicijative mogle stopiti.
Premijer Sanader odlučno je odbacio i mogućnosti o stvaranju carinske unije.
Nema carinske unije između ovih zemalja, ali će je biti između Hrvatske i EU, kazao je, dodajući da slijedeći tjedan počinje i screaning o carinskoj uniji.
Premijer je podsjetio da do ulaska Hrvatske u EU važi zona slobodne trgovine, a ona se prekida kada Hrvatska uđe u EU. Što prije uđemo u EU izlazimo iz CEFTA-e, kazao je.
Sanader ističe i da nema nikakve političke prijetnje političkoj samostalnosti Hrvatske, da je to šansa za hrvatsko gospodarstvo i njene proizvode u zemljama jugoistočne Europe, prošireno s Moldavom, te, dodaje, tko zna zašto sutra ne i s Ukrajinom.
Hrvatski premijer smatra da nema bojazni da bi prijedlog o regionalnoj zoni slobodne trgovine mogao usporiti hrvatski put prema EU.
Vidjet će se da će Hrvatska imati punu potporu i da nikome ne pada na pamet usporavati Hrvatsku, kazao je, najavljujući da će sredinom veljače Hrvatsku posjetiti predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso i Rehn.
Nećemo biti taoci bilo kome u regiji, kazao je Sanader, dodajući da je EU to prihvatila, da je načelo da će Hrvatska što više surađuje u regiji brže ući u EU.
Premijer je pozdravio najavu iz komunikacijske strategije da će Hrvatska i Makedonija kao zemlje kandidati dobiti tzv. dijagonalnu kumulaciju porijekla, koja omogućuje izvoz u zemlje EU i ako neki hrvatski proizvođač u njega ugradi neki element iz trećih zemalja.
Na pitanje novinara o "prijedlogu izaslanstva Srbije i Crne Gore Vijeću Europe i traženju da Hrvatska Srbima da sva prava konstitutivnog naroda", premijer je odgovorio da su Srbi u Hrvatskoj nacionalna manjina, kao i Hrvati u Srbiji i Crnoj Gori, te da dvije zemlje imaju potpisane sporazume o zaštiti manjina.
"Sve drugo pokušaj je revizije i vraćanja kotača natrag", kazao je.
Pisane vijesti
