Država ne namjerava smanjiti obim korisnika državnih potpora, ali će se te potpore nastojati rasporediti na učinkovitiji način, istaknuo je ministar financija Ivan Šuker predstavljajući danas Vladi prijedlog novog zakona o državnim potporama.
ZAGREB, 21. listopada 2005. (Hina) - Država ne namjerava smanjiti obim korisnika državnih potpora, ali će se te potpore nastojati rasporediti na učinkovitiji način, istaknuo je ministar financija Ivan Šuker predstavljajući danas Vladi prijedlog novog zakona o državnim potporama.
Taj je zakon nastavak usklađivanja sa sustavom državnih potpora EU i Saboru upućen po hitnom postupku, a ne odnosi se na poljoprivredu i ribarstvo.
Prema novom zakonu, svaki zakonski prijedlog u kojem su sadržane državne potpore obavezno bi morao imati prethodno mišljenje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), jer bez toga ne bi mogao biti usvojen i vraćao bi se na doradu.
U drugom slučaju, kada je riječ o konkretnom prijedlog dodjele neke potpore koja je u postupku pred Vladom, ministarstvom ili drugim državnim i ostalim tijelima, Agencija treba dati obvezno prethodno odobrenje.
U slučaju da su potpore dodijeljene bez toga, Agencija će narediti povrat sredstava.
Premijer Ivo Sanader ističe da državne potpore moraju imati prije svega gospodarsku ulogu. Državne potpore da, ali ne na način kao do sada, kazao je premijer, ističući da se više neće moći dogoditi da pojedini "lokalni šerifi" kao do sada uspijevaju ishodovati potpore za gubitaše na svojem području.
Ministar financija najavio je da će Hrvatska i dalje voditi brigu o strateškim granama, kao što su i brodogradnja i poljoprivreda, a novim zakonom i uredbom o državnim potporama prostor će naći i drvna industrija i neke druge grane bitne za hrvatsko gospodarstvo.
Prema njegovim podatcima, Hrvatska je u razdoblju od 2001.-2004. dala državnih potpora u iznosu 32,3 milijarde kuna.
Državne potpore u Hrvatskoj imaju udio od 2,94 posto u BDP-u, u EU-15 taj je udio 0,57 posto, a u novim zemljama članicama 1,38 posto.
Vlada je danas odobrila i preraspodjelu sredstava pomoći za decentralizirane funkcije lokalnih jedinica i to u dijelu koji se odnosi na centre za socijalnu skrb i pomoć za ogrjev, dok se ukupan iznos od 90 milijuna kuna namijenjen centrima za socijalnu skrb ne bi mijenjao.
Preraspodijelilo bi se nešto više od 660 tisuća kuna za koliko bi se sredstva smanjila Zadarskoj županiji, a povećala za četiri županije: Karlovačku, Varaždinsku, Virovitičko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku.
Država godišnje za decentralizirane funkcije lokalnih jedinica daje 2,7 milijardi kuna, od čega primjerice za osnovno školstvo 834 milijuna kuna (uz sredstva iz proračuna resornog ministarstva), za srednje školstvo 430 milijuna kuna, za zdravstvo, posebice županijske bolnice 398 milijuna, itd.
Dodaju li se tomu i sredstva koja se daju temeljem Zakona o područjima posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima i Zakona o gradu Vukovaru (više od milijardu kuna), ukupan iznos potpora koja se lokalnim jedinicama daju direktno i ne vide se kroz državni proračun je 3,4 milijarde kuna, kazao je Šuker.
Pisane vijesti
