Analiza iskustava vojnog zdravstva u Domovinskom ratu, te budućnost hrvatske vojne medicine glavne su teme Drugoga hrvatskog kongresa vojne medicine s međunarodnim sudjelovanjem koji je danas počeo u hotelu Sheraton.
ZAGREB, 20. listopada 2005. (Hina) - Analiza iskustava vojnog zdravstva u Domovinskom ratu, te budućnost hrvatske vojne medicine glavne su teme Drugoga hrvatskog kongresa vojne medicine s međunarodnim sudjelovanjem koji je danas počeo u hotelu Sheraton.
Trodnevni skup na kojemu sudjeluje 500 civilnih i vojnih liječnika, mnogi s bogatim ratnim iskustvom, otvorila je izaslanica premijera Ive Sanadera, potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor.
Zahvalila je liječnicima na svemu što su učinili u Domovinskom ratu, što su spasili veliki broj života, te pokazali znanje i stručnost. Podsjetila je kako je 1992. i 1993. godine u Hrvatskoj bilo zbrinuto milijun izbjeglica, ali zaslugom saniteta nije došlo do epidemija i zaraza.
Organizator kongresa je Hrvatsko društvo za vojnu medicinu Hrvatskog liječničkog zbora, uz brojne suorganizatore.
Predsjednik Društva Drago Prgomet istaknuo je da se budućnost vojne medicine, osim na znanjima iz Domovinskog rata, temelji na jedinstvu sa civilnim zdravstvom u suočavanju s izvanrednim opasnostima, poput terorizma, te elementarnih i drugih nepogoda.
Ratni ministar zdravstva i predsjednik Ratnoga saniteta Andrija Hebrang napomenuo je da je Domovinski rat bio prvi rat u Europi u kojemu je ubijeno više civila nego vojnika.
Hrvatska ima golemo iskustvo koje na kongresu treba proanalizirati te ponuditi svijetu, ali i domovini jer je, smatra Hebrang, proteklih godina učinjen korak unatrag u pripremama i spremnosti za globalne prijetnje.
Na kongresu će biti govora o medicini u Domovinskom ratu, forenzičkoj medicini, ratnoj kirurgiji, stomatologiji, posttraumatskom stresnom poremećaju, veterini, te medicinskim aspektima suvremenoga terorizma.
Kongres će, istaknuto je, pridonijeti osmišljavanju nove koncepcije vojnoga zdravstva, koja se izrađuje.
Pisane vijesti
