Zajednički međunarodni cestovni granični prijelaz Maljevac - Velika Kladuša između Hrvatske i BiH na prostoru Hrvatske, vrijedan oko 15 milijuna kuna, od kojih je 40 posto uložila Hrvatska, a 60 posto je zajam Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD), danas je svečano otvoren.
MALJEVAC, 18. listopada 2005. (Hina) - Zajednički međunarodni cestovni granični prijelaz Maljevac - Velika Kladuša između Hrvatske i BiH na prostoru Hrvatske, vrijedan oko 15 milijuna kuna, od kojih je 40 posto uložila Hrvatska, a 60 posto je zajam Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD), danas je svečano otvoren.
To je zadnji od četiriju uređenih prijelaza u okviru projekta olakšavanja trgovine i prometa u jugoistočnoj Europi, koji se, među ostalim, sastoji od gradnje graničnih prijelaza u Maljevcu, Gunji, Slavonskom Brodu i Slavonskom Šamcu, u koje je uloženo oko 11,5 milijuna dolara. Obuhvaća šest zemalja potpisnica Memoranduma o razumijevanju, Hrvatsku, BiH, Bugarsku, Makedoniju, Rumunjsku i Albaniju, na temelju kojeg je Hrvatska 27. listopada 2000. potpisala ugovor o 14,8 milijuna eura zajma s IBRD-om. Osnovni cilj projekta je smanjiti troškove u trgovini i prometu te suzbiti krijumčarenje robe i korupciju na graničnim prijelazima.
Vrpcu na graničnom prijelazu preko kojeg prijeđe oko 300 kamiona na mjesec zajednički su prerezali hrvatski premijer Ivo Sanader i predsjednik Vlade Federacije BiH Ahmet Hadžipašić.
Ovim projektom Hrvatska je pokazala političku volju da surađuje s BiH i susjedima, ali i uštedjela izgradnjom jednog objekta, umjesto dva.
Politička poruka je jasna: suradnja nema alternative, suradnja u regiji da, ali bez integracije u jugoistočnoj Europi, kazao je Sanader. Naglasio je da Hrvatska i BiH zbog zajedničke dugačke granice trebaju znatno pridonijeti stabilnosti u jugoistočnoj Europi. Dodao je da novootvoreni prijelaz treba služiti razvoju gospodarske suradnje, te da razmjena robe i usluga treba zamijeniti politiku koja je do sada bila u prvom planu.
Sanader je istaknuo da će Hrvatska voditi paralelnu politiku, odnosno da što prije uspješno završi pregovore s EU-om, ali i da sa susjedima pridonese stabilnosti u jugoistočnoj Europi, jer se ulaskom u EU, kako je rekao, Hrvatska ne odvaja od regije. Obje zemlje su opredijeljene za čvrstu suradnju, i Hrvatska i BiH su prijateljske zemlje sa zajedničkim ciljem ulaska u euroatlantske integracije, a Hrvatska će pomoći BiH na tom putu, rekao je Sanader.
Predsjednik FBiH Hadžipašić je kazao kako je interes BiH u ovom projektu suzbiti krijumčarenje i korupciju, olakšati nadzor granice te uštedjeti proračunski novac. Time će obje zemlje povećati svoje proračunske prihode, a ovakvim se projektima povećavaju izgledi za ulazak u euroatlantske integracije, ustvrdio je.
Direktor Svjetske banke za Hrvatsku, Rumunjsku i Bugarsku Anand Seth naglasio je da je promicanje trgovine i slobodna prometa robe jedan od temelja za pristup EU. Projektom će se znatno smanjiti čekanje na granicama, troškovi država za 65 posto te troškovi prometa koji će za Hrvatsku biti manji za 10, a za BiH tri milijuna dolara, kazao je Seth.
Izrazio je zadovoljstvo odlukom Hrvatske da se uključi u projekt pločanske luke koji će, kako je rekao, pridonijeti povećanju trgovine oko 80 posto na bosanskoj strani. Hrvatska je sa Svjetskom bankom predugovor o 60 do 80 milijuna eura zajma za taj projekt potpisala u rujnu, a novac će biti uložen, među ostalim, u gradnju dvaju terminala u toj luci.
Pisane vijesti
