Otvaranjem pristupnih pregovora s EU-om Hrvatska ulazi u najzahtjevniju fazu na putu prema punopravnom članstvu u EU-u, koja traži velike napore ali donosi i brojne koristi.
LUXEMBOURG, 4. listopada 2005. (Hina) - Otvaranjem pristupnih pregovora s EU-om Hrvatska ulazi u najzahtjevniju fazu na putu prema punopravnom članstvu u EU-u, koja traži velike napore ali donosi i brojne koristi.
Pregovori s Europskom unijom zapravo i nisu pravi pregovori budući da svaka zemlja koja želi ući u EU mora u potpunosti preuzeti europske pravne stečevine, tzv. acquis communautairea, ali se u nekim poglavljima dopuštaju duža ili kraća prijelazna razdoblja za potpuno usklađivanje.
Zapravo se pregovora uglavnom o vremenskim rokovima u kojima će zemlja prihvatiti pojedine dijelove acquis communautairea. Jedini pregovori vode se dakle oko privremenih ili trajnih izuzeća.
Izuzeća može tražiti i Europska unija, primjerice, tako je napravljeno kod kretanja radne snage, kada je zemljama članicama ostavljena mogućnost da na određeno razdoblje mogu ograničiti pristup radnicima iz 10 zemalja koje su prošle godine ušle u EU.
Rijetko je moguće dogovoriti trajno odstupanje od europskih pravila. Pregovara se zapravo o tome kako će i kada zemlja kandidatkinja prihvatiti, primijeniti i osigurati nadzor provedbe zakonske regulative. Prijelazna razdoblja najčešće traži zemlja kandidatkinja, puno rjeđe Europska unija.
Pregovori s Hrvatskom vodit će se u 35 poglavlja, dok je deset novih članica pregovaralo o 29 od 31 poglavlja acquisa communautairea. O dva poglavlja pod nazivom "institucionalne odredbe" i "ostalo" ne vode se pregovori.
U pregovaračkom okviru za Hrvatsku neka od 29 poglavlja su podijeljena na više njih kako bi se lakše vodili pregovori. Tako je primjerice poglavlje o poljoprivredi i ribarstvu podijeljeno na dva dijela, kao i poglavlje o pravosuđu i unutarnjim poslovima.
Nakon svečanog otvaranja pristupnih pregovora na bilateralnoj međuvladinoj konferenciji EU-Hrvatska, Europska komisija i hrvatski pregovarački tim dogovoraju kada će se krenuti sa screeningom - dubinskom analizom usklađenosti hrvatskog zakonodavstva s europskim.
U zadnjem krugu proširenja najprije se čekalo da se screening obavi za sva poglavlja i tek se onda kretalo u pregovore po pojedinim poglavljima. U hrvatskom slučaju, pregovori o pojedinim poglavljima moći će se otvarati čim se za njih završi screening, ne čekajući da se to obavi za sva poglavlja.
Kroz screening zemlja koja pregovara dobije preliminarne naznake o pitanjima koja će se najvjerojatnije pojaviti u pregovorima.
Prema riječima hrvatskog glavnog pregovarača Vladimira Drobnjaka, screening za sedam poglavlja mogao bi početi već oko 20. listopada.
Prije početka konkretnih pregovora o pojedinom poglavlju obje strane utvrđuju svoje pregovaračke pozicije.
Brzinu pregovora određuje korektno usvajanje i provedba acquisa. Prije samog početka pregovora o pojedinom poglavlju, Komisija predlaže kriterije koje treba ispuniti da bi se to poglavlje privremeno zatvorilo. Te kriterije, koji su novost u odnosu na prethodni krug proširenja, mora usvojiti Vijeće EU-a.
Pregovori će se voditi u sklopu Međuvladine konferencije, gdje se odluke donose jednoglasno.
Pregovarački sastanci održavaju se na razini ministara ili stalnih predstavnika zemalja članica s europske strane, i veleposlanika ili glavnih pregovarača zemlje kandidatkinje. Sastancima predsjeda predstavnik zemlje koja trenutačno predsjeda Unijom.
Uloga Europske komisije tijekom pregovora jest da priprema prijedloge pregovaračkih pozicija te da bude u tijesnom kontaktu sa zemljom kandidatkinjom kako bi olakšala traženje rješenja za probleme koji nastaju tijekom pregovora.
Brzina pregovora ovisi o stupnju pripremljenosti zemlje kandidatkinje i o složenosti problema koje treba riješiti. Iskustva iz zadnjeg kruga pregovora govore da među najteža poglavlja acquisa spadaju zaštita okoliša, poljoprivreda, tržišno natjecanje, financijska pitanja, sloboda kretanja robe, kapitala te radne snage. Zaštita okoliša je osjetljivo područje jer traži golema financijska sredstva. Europska komisija je u svojem avisu ustvrdila da je okoliš jedino područje u kojem se Hrvatska ne može uskladiti u srednjoročnom, nego u dugoročnom razdoblju. Pregovori o poljoprivredi teški su i zahtjevni već i zbog same opširnosti toga područja. Oko 45 posto ukupnog acquisa otpada na poljoprivredu. Kod tržišnog natjecanja najosjetljivije je usklađivanje sustava državnih potpora.
Nakon završetka pregovora o pojedinom poglavlju, pregovori se privremeno zaključuju. Ta privremenost ostaje sve dok se na završe pregovori o svim poglavljima i dok se ne potpiše pristupni sporazum.
Pristupni sporazum mora biti ratificiran u svim zemljama članicama i u zemlji kandidatkinji i tada se stječu uvjeti za punopravno članstvo.
Pisane vijesti
