Hrvatski premijer Ivo Sanader rekao je u četvrtak u Gdanjsku kako očekuje da će se Hrvatska naći na dnevnom redu sastanka na vrhu EU-a i sastanka Radne skupine za Hrvatsku idućih tjedana, istaknuvši da Zagreb čini sve na zadovoljenju kriterija za pokretanje pregovora, te da zaslužuje njihovo pokretanje.
GDANJSK, 1. rujna 2005. (Hina) - Hrvatski premijer Ivo Sanader rekao je u četvrtak u Gdanjsku kako očekuje da će se Hrvatska naći na dnevnom redu sastanka na vrhu EU-a i sastanka Radne skupine za Hrvatsku idućih tjedana, istaknuvši da Zagreb čini sve na zadovoljenju kriterija za pokretanje pregovora, te da zaslužuje njihovo pokretanje.
"Vjerujem da će britansko Predsjedništvo Unije naći načina da stavi Hrvatsku na dnevni red sastanka idućih tjedana te sastanka Task Forcea na kojem će se raspravljati o Hrvatskoj", rekao je premijer u svom izlaganju na skupu najjače političke grupacije u Europskom parlamentu, Europske pučke stranke i Europskih demokrata, organiziranom u sklopu obilježavanja 25. godišnjice sindikata Solidarnost.
Sanader - koji u Gdanjsku boravi od srijede na čelu hrvatskog izaslanstva na završnim proslavama obilježavanja godišnjice - na skupu europskih konzervativaca sudjelovao je kao predsjednik HDZ-a.
Govoreći u sklopu teme "EU i susjedi", Sanader je u općim crtama upoznao sudionike o hrvatskim nastojanjima da i formalno uđe u europsku zajednicu naroda i aktivnostima vezanim uz pokretanje pregovora. Spominjući posljednji uvjet koji je Hrvatskoj preostao za zadovoljenje uvjeta pune suradnje s haškim tribunalom, "slučaj Gotovina", on je rekao da "(odbjegli general Ante) Gotovina nije u zemlji", te da "Vlada ne raspolaže niti jednom informacijom od bilo koje zemlje u svijetu da zna da je on u Hrvatskoj".
Sanader je ponovio kako Hrvatska ne može biti talac postojeće situacije istaknuvši da kriteriji znače da Vlada radi najviše što može na njihovu ispunjenju te da ona to upravo i radi. Zatraživši daljnju potporu ove grupacije na hrvatskom putu u EU, Sanader je izrazio nadu u pobjedu poljske Građanske platforme, te njemačke CDU-CSU na parlamentarnim izborima u rujnu, te pobjedu srodnih stranaka na skorim izborima u Češkoj i Mađarskoj, najavivši da će kao predsjednik HDZ-a pozvati Hrvate u Njemačkoj da glasuju za CDU-CSU.
U izjavi po završetku skupa hrvatski premijer je kazao kako je susret s parlamentarcima Europske pučke stranke bio prigoda da se dodatno razjasne sve pojedinosti oko hrvatskog puta prema EU-u, te da je u susretima na marginama sastanka vrlo jasno iskazana potpora Hrvatskoj i da će frakcija EPP-a, kako je u završnoj riječi rekao i predsjednik kluba Hans-Gert Poettering, podržati zahtjev da se otpočnu pregovori.
Sanader je izrazio zadovoljstvo razgovorima s europskim premijerima u srijedu u Gdanjsku kao i s današnjim susretima, rekavši kako očekuje da će to i donijeti neke rezultate.
Sastankom najjače političke grupacije u Europskom parlamentu završena su događanja vezana uz obilježavanje 25. obljetnice osnivanja Solidarnosti, sindikalnog pokreta čije je djelovanje pokrenulo krupne promjene koje su u konačnici dovele do mirne političke tranzicije u središnjoj i istočnoj Europi.
Predsjedatelj EPP-a Poettering u uvodnoj je riječi na skupu istaknuo značajnu ulogu Solidarnosti u slamanju totalitarnih komunističkih režima i ujedinjenja Europe kazavši da "Europa ne bi bila ono što je danas da nije bilo događaja u Gdanjsku u kolovozu 1980."
Sudionici skupova održanih u srijedu i četvrtak u Gdanjsku odali su priznanje Solidarnosti na njezinoj ulozi u promjenama koje su dovele do pada Berlinskog zida i ujedinjenja Europe, a u raspravama vođenim u Poljskoj posljednja dva tjedna mogla su se čuti očekivanja da ono što je započeto u Poljskoj, bude završeno u Bjelorusiji, u kojoj je još uvijek na vlasti autoritarni režim.
Posebice je isticana zasluga ostvarivanja promjena mirnim putem, bez prolijevanja krvi. Godišnjica pokreta obilježena je i u svim većim europskim prijestolnicama te u New Yorku, a američki Kongres donio je posebnu rezoluciju kojom se odaje priznanje poljskim radnicima u njihovoj borbi za demokraciju i slobodu.
Pisane vijesti
