Hrvatska Vlada trebala bi vjerojatno danas odlučiti koje će se tvrtke kćeri iz sustava Hrvatskih željeznica (HŽ) privatizirati u narednih nekoliko mjeseci, najavio je danas potpredsjednik Vlade Damir Polančec, govoreći na drugom International Leaders Summit (ILS) pod nazivom "Ekonomski rast - oslobađanje snaga slobodnog tržišta", u organizaciji Adriatic instituta za javnu politiku.
ZAGREB, 2. lipnja 2005. (Hina) - Hrvatska Vlada trebala bi vjerojatno danas odlučiti koje će se tvrtke kćeri iz sustava Hrvatskih željeznica (HŽ) privatizirati u narednih nekoliko mjeseci, najavio je danas potpredsjednik Vlade Damir Polančec, govoreći na drugom International Leaders Summit (ILS) pod nazivom "Ekonomski rast - oslobađanje snaga slobodnog tržišta", u organizaciji Adriatic instituta za javnu politiku.
Osim privatizacije nematičnog poslovanja, restrukturiranje HŽ-a će uključivati i prodaju dijela imovine HŽ-a koja nije važna za osnovno poslovanje tog poduzeća, a krajnji je cilj tog procesa, istaknuo je Polančec, smanjiti subvencije koje država svake godine daje HŽ-u.
Upravo restrukturiranje sektora koji godinama akumuliraju gubitke i opterećuju državni proračun - crne metalurgije, brodogradnje i HŽ-a, prema njegovim riječima, čine neke od ključnih elemenata gospodarske politike Hrvatske.
Program restrukturiranja brodogradnje je pri kraju i u drugoj polovici ove godine trebala bi početi i privatizacija u tom sektoru. Grupa stručnjaka radi i na projektu restrukturiranja dviju hrvatskih željezara, no Vlada istovremeno s tim procesom traži i najboljeg strateškog partnera za tu industrijsku granu.
Polančec je najavio i daljnje investiranje u infrastrukturu, uz željeznicu i luke Rijeka i Ploče, kako bi Hrvatska postala vrata jugoistočne i središnje Europe. Za sredinu srpnja najavio je i početak rada Agencije za poticanje stranih ulaganja, kao i nastavak ubrzanog procesa privatizacije.
Potpredsjednik Vlade osvrnuo se i na jednu od tema današnjeg Summita, ujednačenu poreznu stopu (flat tax), rekavši da Vlada nema ništa protiv toga te da se prikupljaju iskustva zemalja koje su takav porezni sustav već uvele, poput Slovačke i baltičkih zemalja, kako bi se i sami pripremili za moguću primjenu sličnog poreznog modela u narednim godinama.
O uvođenju flat tax sustava, rečeno je tijekom rasprave, danas razmišlja niz zemalja, poput primjerice Slovenije ili Austrije, ne bi li na taj način povećali konkuretnost svojih gospodarstava.
Komplicirani porezni sustav i jedno od najvećih poreznih opterećenja u Europi (i višim od 60 posto) razlog su, prema mišljenju predsjednika slovenskog Vijeća za ekonomski razvoj Miće Mrkaića, što ta zemlja godinama gubi na konkuretnosti i ne ostvaruje dostatan gospodarski rast.
Istodobno, bivši savjetnik američkog predsjednika za porezna pitanja Alvin Rabushka ja naveo primjer Rusije gdje je uvođenjem jedinstvene stope poreza u samo godinu dana naplata udvostručena, ispunjavajući i uvjet efikasnosti naplate poreza i financiranja države, ali i pravednosti oporezivanja.
Pisane vijesti
