Povećanja duga državnih institucija ili javnih poduzeća prema dobavljačima nema, pa ukoliko je i došlo do povećanja nelikvidnosti u državi, ona je generirana negdje drugdje, izjavio je u utorak potpredsjednik Vlade Damir Polančec.
ZAGREB, 10. svibnja 2005. (Hina) - Povećanja duga državnih institucija ili javnih poduzeća prema dobavljačima nema, pa ukoliko je i došlo do povećanja nelikvidnosti u državi, ona je generirana negdje drugdje, izjavio je u utorak potpredsjednik Vlade Damir Polančec.
Na okruglom stolu o gospodarskoj politici Vlade, koji se održava u sklopu 10. Business Foruma, Polančec je kazao kako Vlada ima ekonomsku politiku, čiji su temelji rast proizvodnje i izvoza, poticanje poduzetništva i investicija te efikasna javna uprava i ravnopravni razvoj svih regija Hrvatske.
Jedan od značajnijih koraka u tom smjeru bit će sutrašnje otvaranje prvog "One Stop Shopa", kao i početak internetskog uvida u zemljišne knjige, najavio je Polančec te kazao kako bi ta dva projekta, osim otvaranja javne uprave prema građanima, trebala pomoći i daljnjem postupnom uklanjanju administrativnih prepreka stranim investitorima.
No, za primjerice postizanje stope gospodarskog rasta veće od 5 posto ne postoje instant rješenja. Stoga se radi i na nacionalnoj razvojnog strategiji, u koju bi trebale biti i mjere dogovorene konsenzusom na javnoj raspravi, na kojoj bi trebali sudjelovati svi značajniji gospodarski subjekti, poput HGK, HUP-a, Ekonomskog instituta, Nacionalnog vijeća za konkurentnost i sl., kazao je Polančec.
Na pitanje kako će se riješiti slučaj mesne industrije Sljeme, potpredsjednik Vlade je rekao kako problemi Sljemena sežu u početak privatizacije 1994. godine, kada je učinjeno niz grešaka, a kada su većinski vlasnici bili upravo radnici Sljemena. Stoga, ustvrdio je, za tu tvrtku sada postoje dva rješenja - stečaj ili prestanak rada nagodbom svih vjerovnika i menadžmenta Sljemena i Finagre.
"Da ljudi koji su bili u Maksimiru znaju što se sve radilo kako bi se pomoglo Mungosu i Sljemenu, mislim da bi drukčije reagirali", ustvrdio je Polančec.
Državna tajnica Ministarstva financija Martina Dalić je pak na upit o mogućem rebalansu ovogodišnjeg proračuna kazala da Vlada još uvijek nije izašla s takvim prijedlogom, a da podaci tog ministarstva pokazuju da se proračunski prihodi u prva četiri mjeseca naplaćuju bolje nego u isto vrijeme lani, da su rashodi u okviru planiranog te da nema problema u financiranju proračuna.
Proračunski prihodi od privatizacije, koji su ove godine planirani u iznosu od oko 4,5 milijardi kuna, prema Polančecovim riječima, također ne bi trebali biti problem. U tijeku je "mali time-out, tijekom kojeg se razmatraju razne alternative". Iako nije želio odgovoriti kojim će se privatizacijskim projektima ispuniti taj plan, Polančec je rekao da takvih velikih projekata nema puno te da se u tom kontekstu svakako može spominjati Inu, možda i T-HT, ali i neka druga državna poduzeća.
Dio tih sredstava, odnosno oko milijardu kuna, ove bi godine, prema riječima predsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) Damira Ostovića, mogao ostvariti i sam Fond. Pojasnio je kako se među oko 75 tvrtki u većinskom državnom vlasništvu iz portfelja HFP-a primjerice nalazi 20-ak turističkih tvrtki, a da jučerašnje otvaranje ponuda za splitski Marjan te više od 20 otkupljenih ponudbenih dokumentacija za dubrovačke Hotele Maestral jasno govore da na tržištu vlada velik interes za njih.
Problem bi, prema njegovima rječima, mogle biti industrijske tvrtke, primjerice TLM, brodogradilišta ili željezare, koje bi se također trebale privatizirati tijekom ove godine.
No, i Polančec i Ostović najavili su da bi se na idućoj sjednici Upravnog odbora Fonda 20. svibnja trebala dovršiti privatizacija Slobodne Dalmacije.
U sklopu Business foruma, koji organizira tvrtka Infoarena, do 12. svibnja održava se i Treći međunarodni sajam franšiza i poslovnih partnerstava "FIP EXPO 2005".
Pisane vijesti
