Otočno vijeće, koje čine predstavnici svih priobalnih županija, ministarstava i Hrvatskog sabora, danas je na svojoj drugoj sjednici na otoku Zlarinu kod Šibenika, razmotrilo 11 državnih programa u vezi s budućim razvojem hrvatskih otoka, koje bi uskoro trebala donijeti Vlada RH.
ŠIBENIK, 9. svibnja 2005. (Hina) - Otočno vijeće, koje čine predstavnici svih priobalnih županija, ministarstava i Hrvatskog sabora, danas je na svojoj drugoj sjednici na otoku Zlarinu kod Šibenika, razmotrilo 11 državnih programa u vezi s budućim razvojem hrvatskih otoka, koje bi uskoro trebala donijeti Vlada RH.
Sjednici Otočnog vijeća predsjedao je ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta, a nazočni su bili predsjednik Vlade RH dr. Ivo Sanader i potpredsjednik Sabora Luka Bebić, koji danas borave u posjetu Šibensko-kninskoj županiji.
Ministar Kalmeta naglasio je kako Vlada ulaže znatna sredstva u revitalizaciju hrvatskih otoka, pa će samo u ovoj godini s različitih pozicija državnog proračuna u otoke biti uloženo 980 milijuna kuna.
Podsjetio je i na kreditni program CEP 4, prema kojemu će Razvojna banka Vijeća Europe i hrvatska država do 2008. uložiti 386 milijuna kuna u razvoj otoka, na smanjenje cijena trajektnih karata za otočane, te na činjenicu da su nakon obnove "Jadrolinijine " flote samo u prošloj godini odlasci i dolasci s otoka povećani za 63.000 milja.
"Prema novom Zakonu o povezanosti otoka, uskoro ćemo na otočnim linijama uvesti konkurenciju i liberalizaciju tržišta, što će značiti ukidanje dosadašnjeg monopola. Također, u pripremi je Pravilnik o poticanju zapošljavanja na otocima, po kojemu će svaki poslodavac na otoku dobiti godišnje jednu bruto plaću po svakom zaposleniku na nerazvijenim otocima, a pola plaće na razvijenima", najavio je ministar Kalmeta.
Državni tajnik za more Branko Bačić napomenuo je da na 1246 hrvatskih otoka, od kojih je 49 naseljenih, danas živi 130.000 stanovnika.
"Samo u 2004. godini s pozicije Uprave za otoke udvostručena su državna sredstva za komunalnu i društvenu infrastrukturu na otocima, sa 110 milijuna na 230 milijuna kuna. Ministarstvo ulaže novac u obnovu gotovo 300 malih luka i lučica na našim otocima, ne samo radi bolje povezanosti s kopnom, nego i da bi postale osnova budućeg razvoja nautičkog turizma na Jadranu", rekao je državni tajnik Bačić.
Najavio je da će s tim u vezi 12. svibnja biti otvorene ponude za izradbu Studije održivoga razvitka nautičkog turizma u Hrvatskoj, kao podloge vladinoj strategiji razvoja nautičkog turizma, a s namjerom da se Jadran učini najpoželjnijim odredištem za nautičare te da se
pridonese razvoju naših otoka.
U ime Vlade premijer Ivo Sanader podupro je rad Otočnog vijeća i naglasio kako se često govori o povezivanju otoka s kopnom, no kako je jednako važno međusobno povezivanje i komuniciranje hrvatskih otoka, te kako u tom području treba omogućiti tržišnu konkurenciju.
"Ako mi to ne učinimo sada, bit ćemo na to prisiljeni kada uđemo u Europsku uniju. A Europa nam je sudbina i tu alternative nema. Izolacija nije alternativa, izolacija bi bila znak da smo slabi, da se bojimo onoga čemu su se svi već otvorili. Da bismo došli spremni u EU, jedna od najvažnijih zadaća je zaštititi i ojačati upravo hrvatske otoke i ne dopustiti njihovu rasprodaju", kazao je Sanader.
Dodao je da pokretanje poslova i otvaranje radnih mjesta na otocima mora biti moguće na jednak način kao u Šibeniku, Rijeci, ili Zagrebu.
"Kad dođemo do te etape, moći ćemo reći da smo ostvarili svoj cilj", kazao je Sanader.
Hrvatski premijer bio je danas nazočan i otvaranju popravljenog brodskog pristaništa na otoku Zlarinu, u čiju je obnovu uloženo 2,4 milijuna kuna.
Zatim je Sanader u Šibeniku bio nazočan početku radova na izgradnji tehnološke ceste u šibenskoj luci, koja će taj dio grada povezati s čvorištem Ražine i autocestom Zagreb - Split, u dužini od jednog kilometra.
Pisane vijesti
