Pravo na život neotuđivo je pravo čovjeka i europske zemlje zajedno se moraju angažirati na što skorijem donošenju UN-ove rezolucije u cilju ukidanja smrtne kazne, poruka je s današnjega okruglog stola, koji je organizirao Vladin Ured za ljudska prava, a na kojem sudjeluju brojni domaći i inozemni stručnjaci, predstavnici udruga, zastupnica u Europskom parlamentu Emma Bonino i predstavnici veleposlanstava u Hrvatskoj.
ZAGREB, 3. ožujka 2005. (Hina) - Pravo na život neotuđivo je pravo čovjeka i europske zemlje zajedno se moraju angažirati na što skorijem donošenju UN-ove rezolucije u cilju ukidanja smrtne kazne, poruka je s današnjega okruglog stola, koji je organizirao Vladin Ured za ljudska prava, a na kojem sudjeluju brojni domaći i inozemni stručnjaci, predstavnici udruga, zastupnica u Europskom parlamentu Emma Bonino i predstavnici veleposlanstava u Hrvatskoj.
Predstojnik Ureda Luka Mađerić uvodno je pojasnio da se Hrvatska osjeća pozvanom inicirati debate o opravdanosti smrtne kazne zbog svoje tradicije poštivanja prava na život.
Hrvatska je smrtnu kaznu ukinula odmah nakon osamostaljenja, unatoč ratnim okolnostima, u kojima se događaju najteže povrede ljudskog dostojanstva i zločini protiv čovječnosti, podsjetio je Mađarić.
Predstavnica Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Marina Vasilj dodala je da je Hrvatska ratificirala sve međunarodne dokumente koji idu u pravcu globalnog ukidanja smrtne kazne, a među ostalima i Protokol 13 Vijeća Europe iz 2003., kojega je do sada od ukupno 46 ratificiralo svega 25 zemalja članica, a njih devet zadržalo je pravo reaktiviranja smrtne kazne u ratnim okolnostima.
Talijanska zastupnica u Europskom parlamentu Emma Bonino podsjetila je da se talijanska vlada od 1994. zalaže za moratorij na izvršenje smrtnih kazni dok međunarodna zajednica kroz dijalog ne odgovori na pitanje postoje li zločini koji zaslužuju smrtnu kaznu i, ako postoje, o kojim je zločinima riječ te koliko je smrtna kazna učinkovita, odnosno smanjuje li broj najtežih zločina. Zalaganje talijanske i drugih vlada posljednjih je godina dovelo do značajnih pomaka i uvelike smanjilo broj izvršenja smrtnih kazni. Značajno je smanjen i broj zemalja čije zakonodavstvo poznaje smrtnu kaznu. Tako je 1994. smrtnu kaznu imalo 97, a danas 60 zemalja, a doista se primjenjuje u njih 29, navela je Bonino.
Posebno je pozdravila odluku kojom je američki Vrhovni sud ukinuo smrtnu kaznu za maloljetnike te moratorij na izvršenje smrtne kazne u Rusiji. Uvođenju moratorija na izvršenje smrtne kazne i međunarodnom dijalogu koji bi trebao dovesti do njezina ukidanja kroz dokumente UN-a podršku su izrazili i drugi sudionici okruglog stola - pravni stručnjaci iz Hrvatske i drugih europskih zemalja te iz Južnoafričke republike.
Pisane vijesti
