ZAGREB,9. srpnja(Hina) - Saborski zastupnici, ministri, državni tajnici Središnjeg državnog ureda, suci i glavni državni odvjetnik nacionalnim će tajnim podacima moći pristupati bez sigurnosne provjere, dok će i za njih redovita provjera biti obvezna za međunarodne dokumente koji nose oznaku tajnosti.
Predviđa to konačni tekst zakona o tajnosti podataka koji je Vlada danas uputila Saboru, a Vlada je donijela i Uredbu o sigurnosnoj provjeri za pristup tajnim podacima po kojoj će zahtjev za takvom provjerom moći podnositi samo Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost.
Prema zakonu o tajnosti podataka, spomenuti dužnosnici bi, umjesto obveze da za pristup tajnim podacima moraju dobiti uvjerenje (certifikat) o sigurnosnoj provjeri, morali potpisati izjavu da su upoznati sa Zakonom i propisima kojima se uređuje zaštita tajnih podataka.
Od sigurnosne bi provjere bili izuzeti predsjednici države, Sabora i Vlade.
Predloženim zakonom tajnost podataka ubuduće bi se, umjesto po vrsti (državna, službena ili vojna tajna), određivala po stupnjevima (vrlo tajno, tajno, povjerljivo i ograničeno).
U odnosu na prvo saborsko čitanje zakona i primjedbe da je stupanj 'ograničeno' određene preširoko, taj se stupanj ne bi odnosio na podatke koji se odnose na rad lokalnih, već samo državnih tijela.
Precizirano je i da se stupanj 'ograničeno' svodi na poslove iz djelokruga obrane, sigurnosno-obavještajnih i vanjskih poslova, javne sigurnosti, kaznenog postupka, te znanosti, tehnologije, javnih financija i gospodarstva samo ako su od sigurnosnog interesa za državu.
Zakon propisuje periodičnu procjenu tajnosti podataka - za 'vrlo tajno' najmanje jednom u pet godina, za 'tajno' četiri godine, 'povjerljivo' tri, a 'ograničeno' najmanje jednom u dvije godine.
Saboru je upućen i zakon o informacijskoj sigurnosti koji po prvi put na nacionalnoj razini uvodi minimalne kriterije za zaštitu klasificiranih podataka, odnosno propisuje minimalne uvjete i standarde kojih se pritom moraju držati sva tijela i osobe koje postupaju s tajnim podacima.
Novom Uredbom o sigurnosnoj provjeri precizirano je da će se provjera provoditi se za osobe koje pristupaju tajnim podacima u djelokrugu državnih tijela, pravih i fizičkih osoba koje obavljaju poslove za državna tijela, te temeljem međunarodnih ugovora ili sigurnosnih sporazuma.
Naspram dosadašnje prakse da "širok spektar tijela i osoba" podnosi zahtjeve za provjeru, ubuduće će to moći činiti samo Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost.
Uredbom su propisane dvije vrste sigurnosnih provjera - djelomična (za službena tajna-tajno i vojna tajna-tajno) te potpuna (za državna tajna, službena tajna-vrlo tajno i vojna tajna-vrlo tajno).
Sastavni dio Uredbe su i upitnici za djelomičnu i potpunu sigurnosnu provjeru, a njihov sastavni dio je i pisana suglasnost osobe nad kojom se provodi provjera.
Pisane vijesti
