"Država je smanjila svoj udio u vanjskom dugu. Možemo li biti zadovoljni što su druge dvije komponente povećale svoj udio (banke i poduzeća), naravno da ne možemo", kazao je Sanader na tradicionalnom Gospodarskom forumu održanom poslije podne u sklopu 83. Jesenskog međunarodnog zagrebačkog velesajma.
ZAGREB, 11. rujna 2007. (Hina) - Premijer Ivo Sanader izjavio je danas da je gospodarski rast ostvaren bez povećanja deficita opće države, te da bi Hrvatska mogla biti manje zadužena, ali i da je država napravila što je mogla smanjenjem svog udjela u vanjskom dugu.
"Država je smanjila svoj udio u vanjskom dugu. Možemo li biti zadovoljni što su druge dvije komponente (banke i poduzeća) povećale svoj udio, naravno da ne možemo", kazao je Sanader na tradicionalnom Gospodarskom forumu održanom u sklopu 83. Jesenskog međunarodnog zagrebačkog velesajma.
Premijer se time osvrnuo i na aktualne rasprave o vanjskoj zaduženosti Hrvatske, problem na kojeg je upozorio i predsjednik države Stjepan Mesić koji je jutros otvorio 83. JMZV.
Sanader je istaknuo da se Vlada u proteklom razdoblju koncentrirala i na smanjenje deficita opće države koji je sa 6,3 posto BDP-a 2003. smanjen na 2,6 posto u ovoj godini. Naš je plan za dvije, dvije i pol godine smanjiti deficit na nulu, ponovio je.
Naglasio je pritom kako je gospodarski rast osiguran uz smanjenje deficita. Rast je u prvom kvartalu ove godine iznosio 7 posto, u prvoj polovici godine 6,5 posto. Do kraja godine stopa gospodarskog rasta sigurno će se zadržati na razini od najmanje 6 posto, rekao je premijer.
Osvrćući se i na pitanje tečaja ponovio je da se neće miješati u monetarnu politiku, no, da je osobno mišljenja da hrvatska središnja banka "vodi dobru politiku, da je ovakav tečaj kune dobar".
Odgovarajući na pitanja gospodarstvenika, premijer je podsjetio na stav Vlade da bi bilo apsolutno dobro da dođe do konsenzusa sindikata i poslodavaca oko zakona o minimalnoj plaći. Ako vrlo brzo ne dođe do dogovora socijalnih partnera, Vlada će preuzeti inicijativu, poručio je.
Na upit o mogućoj privatizaciji luka, te mogućnosti da se koncesije na pomorsko dobro produže na 40 godina, potpredsjednik Vlade Damir Polančec je kazao kako privatizacija luka ne bi smjela biti problematična. Kod pomorskog dobra ne bi trebalo razmišljati da ono bude predmet privatizacije, a koncesija se na njega može produžiti, kazao je.
No, premijer je izričit - Hrvatska još nije u fazi da treba privatizirati luke. "Postoje neke grane koje imaju strateško značenje za Hrvatsku. Moja Vlada neće ići u njihovu privatizaciju, tu su primjerice i luke", poručio je Sanader.
Sanader se, odgovarajući za pitanja vezana za brodogradnju, osvrnuo i na neke prijedloge o zatvaranju nekoliko brodogradilišta. Europskoj komisiji predana je strategija o brodogradnji za idućih sedam, odam godina. Neće biti lako, ali znam da je to brodogradnja koju želimo sačuvati, kazao je.
Gospodarstvenici su upozorili i na problem doprinosa (za zdravstveno i mirovinsko), a ministar financija Ivan Šuker napominje da je opterećenje doprinosima veliko, ali i da prikupljeno njima nije dovoljno da se pokrije 60 posto potreba.
Iznoseći podatak da su u tri godine prihodi proračuna povećani za 30 milijardi kuna, a bez povećanja poreza, Šuker je kazao kako je politika Vlade svesti deficit proračuna na nulu i strukturnim reformama smanjiti rashode proračuna.
Na taj način, kaže, doći ćemo u poziciju da se smanje doprinosi, a da se povećanim poreznim prihodima pokriju nedostajuća sredstva za mirovine i zdravstvo.
Više je upita bilo vezano i uz nedostatak stručnog srednoškolskog kadra, te regulativu uvoza radne snage, a premijer se slaže kako će i Hrvatska ići prema uvozu radne snage.
No, ističe pritom i da će se vezano za plan zapošljavanja u sljedećem mandatu sigurno ići na doškolovavanje, obvezne tečajeve za nezaposlene, a treba i analizirati da li oni koji su na Zavodu za zapošljavanje i više puta odbiju posao rade negdje ili rade u fušu.
HZZ ne može više biti poštanski sandučić, to treba biti inovativna, kreativna institucija, poručio je premijer na tradicionalnom forumu kojega za vrijeme JMZV-a organiziraju Hrvatska gospodarska komora i Zagrebački velesajam.
Pisane vijesti
