Hrvatski građani dionice HT-a kupovat će po cijeni od 265 kuna za dionicu, odlučila je hrvatska Vlada na večerašnjoj sjednici.
ZAGREB, 1. listopada 2007. (Hina) - Hrvatski građani dionice HT-a kupovat će po cijeni od 265 kuna za dionicu, odlučila je hrvatska Vlada na večerašnjoj sjednici.
Zbog velikog zanimanja dionički paketi koje su građani upisali uz pravo prvenstva, umanjit će se za oko 53 do 54 posto, najavio je nakon sjednice potpredsjednik Vlade Damir Polančec.
Dionice je, naime, upisalo 358.406 građana, a njima je u javnoj ponudi namijenjeno 25 posto dionica HT-a.
Prosječne uplate su bile 34.043 kune, ali će se taj prosječan paket smanjiti na oko 15.100 kuna, a za taj će se novac, po danas određenoj cijeni, dobiti 56 dionica HT-a.
Najviši iznos koji su građani mogli upisati uz pravo prvenstva je 38.000 kuna, a s obzirom na predviđeno smanjenje paketa, i taj će najviši iznos biti smanjen na oko 17.000 kuna.
'Rezanje' dioničkih paketa za oko 54 posto potpredsjednik Vlade Damir Polančec obrazložio je iznenađujuće velikim odazivom za kupnju dionica, s obzirom da je ukupna potražnja za čak 5 do 6 puta nadmašila ponudu dionica HT-a.
Istaknuo je kako je iznos od 38.000 kuna bio samo prijedlog maksimalnog iznosa dioničkog paketa kupljenog po posebnim uvjetima, a da je odluka o smanjenju donesena kako bi se građanima omogućila zarada.
"Svjesno smo išli na definiranje ovakve cijene, kako bi građanima omogućili da ostvare zaradu na tržištu kapitala", rekao je potpredsjednik Vlade Polančec, pojasnivši da će za sve ulagače dionički paket biti proporcionalno smanjen za oko 54 posto.
Vlada je večeras donijela i odluku da se od 7,5 posto dionica HT-a, namijenjenih institucionalnim investitorima, 65 posto alocira stranima, a 35 posto domaćima.
Potpredsjednik Polančec istaknuo je kako je potražnja stranih investitora iznosila 20,2 milijarde kuna, odnosno više od 20 puta veća od vrijednosti dionica namijenjenih institucionalnim ulagačima, dok je potražnja domaćih institucionalnih ulagača, od 4,7 milijardi kuna, 9 puta premašila ponudu.
Dodao je da se čak 36 posto ponude stranih institucionalnih investitora odnosilo na ponude velikih američkih fondova.
"Hrvatsko tržište kapitala ovim postaje najsnažnije u regiji, što je potvrda da građani vjeruju u ovaj model, da vjeruju Vladi i kompaniji (HT)", rekao je Polančec.
Podsjetio je da će se dionice HT-a u petak, 5. listopada, naći na Zagrebačkoj i Londonskoj burzi.
Uz potražnju institucionalnih ulagača te građana po posebnim uvjetima (do 38.000 kuna), građani su predali i 2.024 ponude za iznose veće od 38.000 kuna, pa je ukupna potražnja za dionicama HT-a iznosila 37,4 milijarde kuna ili 5,6 puta više od ponude.
Danas prihvaćenom alokacijom dionica, od ukupno 32,5 posto dionica HT-a ponuđenih u javnoj ponudi, oko 85 posto izravno ili posredno kupuju domaći investitori, istaknuo je Polančec.
Zadovoljstvo velikim zanimanjem u javnoj ponudi dionica HT-a iskazao je i premijer Ivo Sanader. Istaknuo je kako odaziv pokazuje i daljnji porast standarda hrvatskih građana, promjenu dioničarske kulture te jačanje hrvatskog tržišta kapitala.
Dodao je i kako je javnom ponudom dionica INA-e i HT-a u Hrvatsku uveden novi model privatizacije, te da je ova Vlada "bitno promijenila odnose u privatizaciji". "Nakon INA-e i HT-a više ništa neće biti isto", kazao je Sanader, dodavši kako je njegova Vlada "prepoznala sve dosadašnje promašaje bivših Vlada u privatizaciji" i iz toga izvukla "najbolje moguće pouke".
Premijer je također upozorio sve investitore na rizik i zarade i gubitka na dionicama.
Sanader je najavio i skore nove privatizacije inicijalnom i sekundarnom javnom ponudom, kako za institucionalne tako i za privatne investitore.
Vlada je na večerašnjoj sjednici donijela i odluku da se dio sredstava prikupljenih prodajom dionica HT-a, odnosno 5 milijardi kuna, uplati u Umirovljenički fond.
Od tog iznosa 3,45 milijardi kuna biti će namijenjeno za isplatu duga umirovljenicima u ovoj godini, 1,1 milijarda kuna u 2008. te 450 milijuna kuna u 2009. godini.
Ministar financija Ivan Šuker kazao je da će se ostatkom od 2 milijarde kuna financirati deficit države u ovoj godini.
Pisane vijesti
