Govor predsjednice Vlade Jadranke Kosor na Croatia Summitu 2009.
Dame i gospodo,
Od povijesne Schumanove deklaracije do danas, od potpisivanja Sjevernoatlantskog sporazuma prije 60 godina u Washingtonu do posljednjeg summita na francusko-njemačkoj granici, Europska unija i NATO savez donijeli su zapadnim demokracijama šest desetljeća mira, slobode i prosperiteta.
Drugim riječima, EU i NATO su transformirali Europu.
Stare, rekla bih stoljetne paradigme sukoba zamijenjene su novim periodom suradnje. Stare netrpeljivosti su prepustile mjesto novom ozračju tolerancije. Stara neprijateljstva su pretvorena u nova, čvrsta i demokratska savezništva.
Snaga demokratskih i slobodarskih misli srušila je artificijelne granice i blokade Hladnog rata. Demokratskom revolucijom devedesetih promijenjena je i politička arhitektura Europe i svijeta, a perspektiva članstva u euroatlantskim strukturama je potaknula i ubrzala reforme u novim demokracijama.
Drugim riječima, procesom proširenja, EU i NATO transformirali su i Srednju Europu.
Međutim, projekt europskih integracija i vizija slobodne i ujedinjene Europe neće biti ispunjeni dok se na isti način ne završi transformacija i pristupanje jugoistočne Europe u Europsku uniju i NATO savez.
Euroatlantska perspektiva je i dalje najučinkovitiji mehanizam u poticanju dubinskih reformi, koje su potrebne za članstvo u EU i NATO, ali prvenstveno za sam politički, gospodarski i društveni razvoj zemalja europskog jugoistoka.
U ostvarivanju takve budućnosti stabilnosti i razvoja, posljednjih godina su Europska unija i NATO, kao i zemlje jugoistočne Europe, uložili značajna sredstva i velike reformske napore.
Nije sada vrijeme da se riskira gubitak uloženog.
Naprotiv, za konačno ostvarivanje zajedničkog cilja stabilnosti i prosperiteta potrebno je sačuvati vjerodostojnost politike otvorenih vrata i euroatlantske perspektive za sve zemlje jugoistoka Europe.
Vjerodostojnost u smislu isticanja nužne provedbe reformi i usvajanja potrebnih standarda. No, vjerodostojnost i u smislu vođenja transparentnog procesa, koji neće biti opterećen bilateralnim pitanjima niti proturječan s temeljnim europskim načelima suradnje, solidarnosti i poštivanja međunarodnog prava.
Drugim riječima, za konačno transformaciju jugoistočne Europe, potreban je proces proširenja koji će potvrditi da se reforme isplate i da se ispunjavanjem standarda mogu postići strateški ciljevi euroatlantskih integracija.
Dame i gospodo,
Kada govorim o transformaciji u ovom dijelu Europe, onda moram navesti i naša iskustva u Hrvatskoj. Naša postignuća i naše daljnje aspiracije. Prepreke s kojima smo se suočili i još suočavamo, ali i našu odlučnost da nastavimo ovim putem, te da unatoč svim preprekama i poteškoćama dođemo do kraja tog puta.
Od osamostaljenja do danas, euroatlantska orijentacija bila je okosnica hrvatske vanjske politike. Tako će biti i pod mojim vodstvom.
Kao i druge zemlje od Baltika do Jadrana, Hrvatska je u demokratskim promjenama devedesetih prepoznala povijesnu priliku za ispunjavanje svojih slobodarskih aspiracija. Za stvaranje suverene, demokratske i samostalne države, koja će biti slobodna, sigurna i prosperitetna u NATO savezu i Europskoj uniji.
Dakako, u tom periodu tranzicije, kao i druge zemlje u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi, suočili smo se s brojnim izazovima, od stvaranja čvrstih demokratskih institucija do afirmacije slobodnog i socijalnog tržišnog gospodarstva.
No, Hrvatska se morala suočiti i s razarajućim posljedicama politike agresije i ekspanzionizma. Ipak, naša privrženost demokratskim i europskim načelima dala nam je snagu da pobijedimo svaki radikalizam i ekstremizam, te da Hrvatskoj osiguramo put mira, tolerancije i razvitka.
Tako smo posljednjih godina Hrvatsku doista transformirali. Pretvorili smo je iz objekta u subjekt međunarodne politike, iz primatelja međunarodne pomoći u zemlju koja aktivno pridonosi svjetskom miru i stabilnosti.
Danas Hrvatska sjedi za stolom Vijeća sigurnosti UN-a. Danas, Hrvatska je punopravna članica NATO saveza. Danas Hrvatska je na pragu ulaska i u Europsku uniju.
No, dok ostvarujemo te ciljeve, nismo i nećemo okrenuti leđa našim susjedima.
Naprotiv, kao članica NATO-a, a već sutra kao članica i Europske unije, bit ćemo aktivni i neumorni zagovornici euroatlantske perspektive za sve zemlje jugoistočne Europe.
To je bila naša politika dosad. Tu politiku će moja Vlada nastaviti.
Hrvatska neće zlorabiti svoju poziciju članice za uvjetovanje ili ucjenjivanje država kandidata s bilateralnim pitanjima koji ne pripadaju procesu pristupanja euroatlantskim strukturama.
No, kako bismo doista potaknuli i završili proces transformacije cijele regije, tražimo da se takvo načelo primjeni već sada i u našim pristupnim pregovorima s Europskom unijom.
Kao što je postojao politički leadership i politička volja da se to načelo primjeni u našem pristupu NATO savezu, na isti način očekujemo da isto dogodi u pristupnim pregovorima s Europskom unijom.
Jer naš uspjeh ujedno predstavlja zajednički uspjeh politike i perspektive dugoročne stabilnosti i suradnje na ovim prostorima.
Jer naš uspjeh ulaskom u NATO, a uskoro i u Europsku uniju, predstavlja najbolji dokaz da se reforme isplate i da pred jugoistočnom Europom stoji euroatlantska budućnost mira, slobode i razvoja.
U traženju takvog ishoda, Hrvatska neće posustati. Nećemo odustati od našeg prava na europsku budućnost.
To je uostalom i bogato političko nasljeđe mog prethodnika, dr. Ive Sanadera, koji je ostvarivanje ovog strateškog cilja pretpostavio i vlastitoj karijeri.
Stoga Hrvatska ne može i neće posustati. Moja Vlada će nastaviti istinskom i aktivnom proeuropskom i transatlantskom politikom.
Pozivam i Vas da ne posustajete, unatoč svim preprekama i blokadama. Pozivam Vas da nastavimo istim smjerom, svatko svojim individualnim putem, ali s istim ciljem izgradnje zajedničke nam europske budućnosti.
Pisane vijesti
