ZAGREB, 27. studenog 2009. (Hina) - U povodu 10. obljetnice smrti akademika Franje Tuđmana i prvoga predsjednika Republike Hrvatske danas se u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu održava međunarodni znanstveni skup "Kako je nastala država Hrvatska 1991."
Otvarajući skup predsjednik HAZU akademik Milan Moguš napomenuo je kako je akademik i prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman bio "motor događaja" devedesetih godina koji su doveli do stvaranja hrvatske države.
Po riječima predsjednika Hrvatskog sabora Luke Bebića hrvatski su građani već na prvim izborima jasno i nedvosmisleno izrekli svoju volju, pa je na temelju njiva izbora 30. svibnja 19990. konstituiran prvi višestranački demokratski Hrvatski sabor.
"U prosincu 1990. proglašen je Ustav Republike Hrvatske," rekao je dodavši kako je 15. svibnja 1991. održan referendum na temelju kojeg je proglašena hrvatska samostalnost.
Napomenuo je također kako je Sabor 25. lipnja 1991. donio Ustavnu odluku o proglašenju neovisnosti, koja je nakon raskidanja državnopravnih sveza sa SFRJ zaživjela 8. listopada 1991.
Da nije bilo odlučnosti i herojske obrane zemlje svi bi akti bili samo mrtvo slovo na papiru, rekao je dodavši kako na svemu tom dugujemo zahvalnost Franji Tuđmanu.
Predsjednica hrvatske vlade Jadranka Kosor kazala je kako je stvaranje hrvatske države bilo izraz želje da budemo svoji na svome s, kako je rekla, otvorenim granicama prema drugim narodima.
Ocijenila je kako se prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman borio za samostalnu Hrvatsku, kao članicu europskih naroda. "Biti u članstvu EU znači vratiti se korijenima," rekla je premijerka Kosor.
U radnom dijelu skupa govorio je potpredsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks koji je govorio o državotvornim aktima te državnost, neovisnosti u suverenosti republike Hrvatske. "Borba za nezavisnost i samostalnost ostvarena je donošenjem državotvornih akata," rekao je dodavši kako količina njihova donošenja svjedoči o dinamici događaja tijekom stvaranja suverene države Hrvatske.
Glavni tajnik Sinode biskupa Svete Stolice nadbiskup mons. Nikola Eterović podsjetio je na ulogu Svete Stolice u međunarodnom priznanju Republike Hrvatske. "Sveta Stolica je imala znatnu ulogu u traženju mirnoga rješenja krize na području zemalja bivše Jugoslavije," rekao je dodavši kako su nasilni pokušaj rješenja te napadi jugoslavenske vojske na Hrvatsku i Sloveniju ubrzali odluku da se kriza riješi međunarodnim priznanjem napadnutih republika.
O ulozi Madžarske u hrvatskoj borbi za nezavisnost govorio je bivši madžarski ministar vanjskih poslova Geza Jaszensky.
Na skupu su uz sina prvoga hrvatskog predsjednika Miroslava Tuđmana između ostalih nazočili visoki državni dužnosnici, predsjednica Ustavnoga suda Jasna Omejec, predsjednik saborskoga Odbora za kulturu Petar Selem te crkveni velikodostojnici zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić i pomoćni zagrebački biskup mons. Vlado Košić. Predsjednik Republike Stjepan Mesić izostanak je ispričao zauzetošću drugim obavezama.
Pisane vijesti
