ZAGREB, 16. studenog 2010.(Hina) - Ovo je realni proračun za vrijeme u kojem živimo, izjavila je danas premijerka Jadranka Kosor u Saboru, pozivajući zastupnike da podrže vladin prijedlog državnog proračuna za 2011., a time i vladine napore na gospodarskom oporavku Hrvatske i izlasku iz krize.
"Vlada je uvjerenja da se proračunom, s kojim izlazimo pred vas, pripremamo za veliki posao koji nas čeka 2011.", poručila je premijerka zastupnicima.
Naglasila je da je iz proračuna razvidna politika njezine vlade za 2011., koju će, kazala je, obilježiti daljnje smanjenje udjela proračunskih izdataka u ukupnom BDP-u, odnosno zadržavanje tih izdataka na istoj, pa i manjoj razini u odnosu na ovu godinu.
"Ovo je realni proračun za vrijeme u kojem živimo i žao mi je što taj prijedlog vlade neće podržati svi zastupnici, da rashodi proračuna ostanu na ovogodišnjoj razini. Prilika je da se to popravi, pa vas pozivam da podržite proračun", poručila je Kosor saborskim zastupnicima.
Proračun, dodala je, obilježava i smanjenje poreznog opterećenja građana i gospodarstva, te zadržavanje zaštite socijalno najugroženijih društvenih skupina.
Kosor je napomenula da je u ovoj godini "konačno u povijest pospremljen" krizni porez na koji je vlada, zbog krize, bila prisiljena, a izmijenjen je i sustav poreza na dohodak, pa 1,5 milijuna građana ima veća primanja.
Premijerka je najavila i daljnje rasterećenje gospodarstva od parafiskalnih nameta, te ponovila kako u idućoj godini neće biti smanjivanja plaća i mirovina.
"Kao i kod ovogodišnjeg rebalansa, vladajuća je koalicija odlučila da se ne smanjuju plaće i mirovine i tom smo odlukom učinili dobar potez, jer bi smanjenje plaća i mirovina onima koji primanja dobivaju iz proračuna narušilo standard građana i to bi se negativno odrazilo na potrošnju, a time i na gospodarstvo", poručila je. "Taj trend ostaje kao odrednica u ovom proračunu", dodala je premijerka.
Zastupnike je podsjetila na sve što je vlada činila u pripremi za donošenje proračuna za 2011. - racionalizacijom su javni rashodi u 2009. smanjeni za 2,7 milijardi kuna, a u ovoj godini za 3,4 milijarde.
U tom procesu racionalizacije, dodala je, smanjene su plaće državnih dužnosnika, službenika te tzv. povlaštene mirovine, a puno se (uštede do 300 milijuna kuna u 2011.) očekuje od objedinjavanja ureda za javne nabave.
Premijerka Kosor naglasila je da je razina proračunskog deficita (4,3 posto) niža od prosjeka EU, da je ukupna razina hrvatskog javnog duga u prosjeku novih članica Unije i "predstavlja osnovicu za održive javne financije i nesmetan pristup međunarodnom tržištu kapitala".
Kosor je istaknula i da se javni dug u zemljama EU kreće oko 80 posto BDP-a, a u Hrvatskoj upola manje krajem ove godine.
Ponovila je stav vlade kako Hrvatska ne treba zvati MMF. "Stav je vlade - jasan ne. Svoju kuću hoćemo i možemo urediti sami, za to imamo snage, znanja i odlučnosti", rekla je Kosor, ali i pozdravila pohvale iz MMF-a Hrvatskoj zbog smanjenja parafiskalnih nameta, pojednostavljenja poreznog sustava, smanjenja državnih agencija te najavu donošenja zakona o fiskalnoj odgovornosti.
Zastupnike je pozvala da taj zakon, koji će vlada u petak uputiti u saborsku proceduru, izglasaju paralelno s proračunom. Kao novine je izdvojila podizanje fiskalne odgovornosti na osobnu razinu, onu ministara, koji će, ako neopravdano premaši proračunska ograničenja u svom resoru, morati predsjednici ili predsjedniku vlade dati mandat na raspolaganje.
Premijerka je istaknula da predloženim proračunom vlada daje primjer i lokalnim jedinicama kako planirati prihode i rashode u ovo krizno vrijeme, prozivajući Grad Zagreb da se ne ponaša u skladu s tim vremenom.
Posljedica toga je, kazala je, i današnja odluka jedne kreditne agencije koja je Zagrebačkom Holdingu snizila kreditni rejting.
Napomenula je da vlada u idućoj godini predviđa rast BDP-a od 1,5 posto, ali i istaknula kako će, pokrene li se barem polovica od vladinih projekata, taj rast biti i veći.
Kao neke od tih projekata navela je one u energetici financijski "teške" više milijardi eura, primjerice one za opskrbu naftom (255 milijuna eura), produljenje plinovoda za 560 kilometara (380 milijuna eura), projekti u željezničkoj infrastrukturi i prometu veći od 4 milijarde eura, itd.
Premijerka je naglasila da i u proračunu za 2011. Vlada nastavlja sanirati štete od ratne agresije (više od 8 milijardi kuna), te da su u "zamrznute rashode" uklopljene u 2 milijarde kuna za proces pridruživanja EU.
U taj zadani okvir, dodala je, uvršteno je i 70 milijuna kuna za razvoj vodnog gospodarstva, 54 milijuna za rodiljne naknade, 25 milijuna kuna za školarine, 5 milijuna za Ured predsjednika, 146 milijuna za popis stanovništva, gotovo 2 milijarde kuna za parlamentarne izbore i referendum o pristupanju EU.
Kosor je izrazila nezadovoljstvo što se u javnosti, kako je rekla, malo ili nikako ne navode pozitivni makroekonomski podaci, poput rasta industrijske proizvodnje od 3,1 posto, izvoza od 13 posto (14 posto za EU i 28 posto za SAD), da 10 posto raste izvoz u drvnoj industriji, a namještaja za 12 posto.
"To je pokazatelj da smo na dobrom putu da nastavimo s predanim radom i dalje", poručila je.
O vladinom prijedlogu proračuna za 2011. raspravljaju saborski klubovi.
Pisane vijesti
