ZAGREB, 10. veljače 2011. (Hina) - Temeljni cilj strategije upravljanja javnim dugom je stabiliziranje udjela javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) s ciljem da se Hrvatska i nadalje zadrži u skupini niže zaduženih europskih zemalja, istaknuto je na današnjoj sjednici Vlade na kojoj je podržan prijedlog strategije upravljanja javnim dugom u razdoblju 2011. – 2013.
Javni dug Hrvatske je oko 41 posto BDP-a i u usporedbi s članicama EU je u donjem dijelu rang liste zaduženosti, odnosno spada u manje zadužene zemlje. Cilj strategije je da to tako i ostane, istaknula je ministrica financija Martina Dalić.
Po podacima koje je jučer objavilo Ministarstvo financija, javni dug Hrvatske iznosio je krajem rujna prošle godine 133,9 milijardi kuna, što predstavlja 40,7 posto procijenjenog BDP-a za 2010. godinu, a na kraju 2010. procjenjuje se na oko 137 milijardi kuna ili 41,6 posto BDP-a.
Ministrica Dalić na današnjoj je sjednici Vlade uz ostalo navela kako je oko 58 posto javnog duga denominirano u eurima, 29 posto je u kunama, a 13 posto u američkim dolarima.
Ročna struktura hrvatskog javnog duga je relativno povoljna, prosječna je ročnost oko pet godina, kazala je navodeći kako na to utječe i činjenica da je najveći dio duga, oko 60 posto, u obveznicama.
U strukturi javnog duga s oko 70 posto dominira domaći dug, dok se 30 posto zaduženja odnosi na dug na inozemnom tržištu.
Uz stabiliziranje udjela javnog duga u BDP-u, ministrica Dalić kao ciljeve strategije u iduće tri godine navodi i produljenje ročnosti, uvođenje zaštite od valutnog rizika, posebice kod duga denominiranog u američkim dolarima.
Cilj je i kontinuiran razvoj i unaprjeđenje domaćeg tržišta vrijednosnih papira i ostvarenje uravnoteženog zaduženja na domaćem i stranom tržištu kako bi se stvorili uvjeti da financijske potrebe države ne istiskuju privatni sektor i mogućnosti financiranja gospodarstva, kazala je Dalić.
Premijerka Jadranka Kosor podsjetila kako su na hrvatski javni dug utjecale i neke specifičnosti kao što su preuzete obveze bivše države prema Pariškom i Londonskom klubu, kao i obveze uz staru deviznu štednju, sanaciju banaka, itd.
Hrvatska je prema pokazateljima i dalje značajno ispod prosjeka EU, kao i granice od 60 posto BDP-a propisanim u okviru maastrichtskih kriterija, kazala je Kosor poručujući kako treba činiti sve na stabilizaciji tog pokazatelja.
Vladinu podršku dobio je danas i akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede do 2016. godine, a željeni je cilj da ekološka poljoprivreda do 2016. bude zastupljena na oko 8 posto ukupno obradivih površina.
Po podacima koje je iznio potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Petar Čobanković, od 2007. kada se ekološki proizvodilo na oko 7,6 tisuća hektara ili oko 0,68 posto ukupnih obradivih površina, do kraja 2009. to se povećalo na oko 14,2 tisuće hektara ili 1,29 posto površina. Povećao se i broj poljoprivrednika koji se bave ekološkom proizvodnjom i prošle ih je godine bilo 1.125.
Akcijski plan predviđa i značajne poticajne mjere, ove godine je oko 70 milijuna kuna, iduće oko 85 milijuna, a 2013. godine gotovo sto milijuna kuna namijenjeno upravo za poticanje agro-okolišnih mjera u što spada i ekološka proizvodnja, kazao je Čobanković.
Pisane vijesti
