Preskoči na glavni sadržaj
Zatvori

SJEDNICA VLADE

Rebalans proračuna: Prihodi veći za 853, a rashodi za 745 milijuna eura

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić naveo je da su ukupni prihodi proračuna povećani za 853 milijuna eura, a ukupni rashodi za 745 milijuna, pri čemu je manjak državnog proračuna smanjen za 108 milijuna eura.

Rebalans proračuna: Prihodi veći za 853, a rashodi za 745 milijuna eura
Vlada je na današnjoj, 212. sjednici predložila rebalans proračuna za 2026. godinu, pri čemu će se prihodi povećati s 35,7 milijardi eura na 36,6 milijardi, dok će proračunski rashodi narasti s prvotno planiranih 39,8 na 40,6 milijardi eura, čime će se manjak državnog proračuna smanjiti s 4,1 na 4 posto.

Ukupni manjak proračuna na kraju godine, izvijestio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić, smanjit će se s 4,123 milijarde eura na 4,016 milijardi.

Ukupni prihodi proračuna, naveo je, povećani su za 853 milijuna eura, a ukupni rashodi za 745 milijuna, pri čemu je manjak državnog proračuna smanjen za 108 milijuna eura.

Povećanju prihoda najviše doprinose prihodi od poreza s 527,6 milijuna eura, potom od doprinosa sa 171,7 milijuna, dok se oni od imovine smanjuju za 29,2 milijuna eura, kao i prihodi od posebnih poreza i trošarina za 226 milijuna eura.

“Što se tiče prihoda od poreza na dodanu vrijednost, nova projekcija do kraja godine iznosi 13,6 milijardi eura i u odnosu na tekući plan ti prihodi bili bi veći za 676 milijuna eura, kao posljedica kretanja osobne potrošnje, turističke potrošnje, intermedijarne potrošnje te investicije, odnosno socijalnih transfera u naravi”, protumačio je ministar financija, dodavši da su porasli i prihodi od poreza na dobit.

Za 226,8 milijuna eura povećavaju se proračunske stavke rashoda za socijalne pomoći i naknade, za 188,9 milijuna eura rashodi za zaposlene u obrazovanju, za 163,9 milijuna rashodi za kamate vezane za upravljanje javnim dugom te za 143,8 milijuna troškovi podmirenja naknada za energente.

Ministar Ćorić je naveo da Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike nosi najveći iznos financiranja nakon rebalansa, ukupno 13,3 milijarde eura, a potom slijede Ministarstvo zdravstva s 5,3 milijarde i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih s pet milijardi.

Izvanproračunski korisnici (Hrvatske vode, Hrvatske ceste, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Hrvatska agencija za osiguranje depozita, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Centar za restrukturiranje i prodaju, Hrvatske autoceste, HŽ Putnički prijevoz i HŽ Infrastruktura) ostvarit će ukupan manjak od 58 milijuna eura. To je nešto više od planiranog.

“Više od 600 milijuna eura iskoristit će se za jačanje socioekonomskog statusa građana, prije svega tu mislimo na mirovine i mirovinska primanja, plaće zaposlenih u javnim i državnim službama, socijalne naknade, odnosno rodiljne naknade. 245 milijuna eura više utrošit će se za strateške i razvojne prioritete, prije svega jačanje obrambenih sposobnosti i energetsku obnovu te prometnu infrastrukturu”, rekao je Ćorić.

U odnosu na raniji plan proračuna, više od 140 milijuna eura utrošit će se na 11. Vladin paket mjera zaštite životnog standarda građana i konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, donesen zbog posljedica krize na Bliskom istoku.

Jedinicama lokalne samouprave dignut prag za zaduživanje


Ministar Ćorić je naveo i da se rast manjka konsolidirane lokalne države sa 144 na 275 milijuna eura može pripisati snažnom investicijskom ciklusu u realizaciji projekata iz NPOO-a, zbog čega je jedinicama lokalne samouprave podignut postotak ukupnog ograničenja za zaduživanje s pet na najviše šest postotnih bodova ukupno ostvarenih prihoda poslovanja.

Ukupan manjak općeg proračuna je na razini 4,3 posto, a uzimajući obzir ostale pravne osobe u sektoru opće države, konsolidirana opća država će u  vladinoj projekciji završiti 2026. sa ukupnim manjkom od 2,9 milijardi eura, odnosno 2,9 posto BDP-a. 

“Ovakvo vođenje naših javnih financija uz pretpostavku porasta BDP-a temeljenu na prvih pola godine i projekcijama za 3. i 4. kvartal, donijet će daljnje smanjenje javnog duga Republike Hrvatske s ranije navedenih 56,3 posto na 55,5 posto BDP-a, što samo po sebi je još jedan znak prije svega danjeg rasta hrvatske ekonomije i zapravo temeljem toga ostvarenja financijske stabilnosti naše zemlje”, kazao je ministar, dodavši da se to ogleda i kroz rejtinge međunarodnih agencija.

Osim rebalansa, Vlada je prihvatila i u saborsku proceduru uputila i prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna za 2026. godinu kojim se revidiraju okviri za zaduživanje na inozemnom i domaćem tržištu.

Tako se planirani iznos zaduživanja na inozemnom tržištu smanjuje za 1,5 milijardi eura, do ukupno od 7,6 milijardi eura, a planirani iznos tekućih otplata glavnice državnog duga smanjuje se za 4,4 milijuna eura i ukupno će iznositi 3,1 milijardi eura. Za izvanproračunske korisnike u 2026. godini planirani iznos zaduživanja povećava se s 1,5 na 1,9 milijardi eura, a planirani iznosa tekućih otplata glavnice raste sa 1,5 milijardi eura na 1,8 milijardi eura.

Povećanje stavki za socijalne naknade iznosi 226,8 milijuna eura; Pregovori s javnim i državnim službama u drugoj polovici listopada


Odgovarajući na novinarska pitanja nakon sjednice Vlade, ministar Ćorić nije želio otkriti novinarima koliko je novca predviđeno u rebalansu proračuna za godišnji dodatak za umirovljenike, budući da se o visini iznosa tog dodatka upravo pregovara s predstavnicima umirovljeničkih udruga. Podsjetio je da se u Hrvatskoj taj dodatak isplaćuje od lani te je najavio da će odluka o njemu biti donesena do kraja mjeseca.

Na pitanje vezano uz rast socijalnih davanja i pretpostavku da su prouzročena povećanjem izdataka za inkluzivni dodatak, ministar Ćorić je naveo da povećanje stavki za socijalne naknade iznosi 226,8 milijuna eura, od čega se 185 milijuna odnosi na izdatke za inkluzivni dodatak. Riječ je o povećanju u odnosu na dosad planirano u ovogodišnjem proračunu.

Poručio je i da ne može biti zabrinjavajuće što najveći dio proračuna odlazi na plaće, mirovine i socijalu, jer je struktura proračuna takva da je jedan njegov dio određen za namirenje tih izdataka, a drugi na projekte i njihovu realizaciju.

Istaknuo je da to pokazuju i podaci o gospodarskom rastu većem od prosjeka Europske unije te je ponovio svoje ranije prognoze da će Hrvatska završiti 2026. sa stopom rasta većom od dva posto.

“To nam omogućava da s jedne strane zaštitimo standard ljudi u okviru povećanja naknada i na kraju krajeva vlada se početkom svog prvog mandata odredila u tom smjeru povećanja svih oblika naknada od plaća, davanja svih vrsta, minimalne plaće, itd. To će se nastaviti u narednom razdoblju. Nema razloga za zabrinutost”, kazao je ministar.

Novinarima je kazao i da se pregovori s javnim i državnim službama o njihovim materijalnim pravima očekuju u drugoj polovici listopada.

“Tema će doći na dnevni red u drugoj polovici ovog mjeseca, svakako prije kraja listopada. Točan termin bit će iskomuniciran, odnosno dogovoren s drugom stranom, sa sindikatima državnih i javnih službi”, rekao je Ćorić.

Dodao je da očekuje da ti razgovori budu afirmativni, prođu u konstruktivnoj atmosferi i da sindikati imaju razumijevanje za aktualne izazove globalne i nacionalne ekonomije, izrazivši uvjerenje da će ishod razgovora biti pozitivan.

Ukidaju se plave potvrde i modernizira vođenje podataka registra birača


U saborsku proceduru Vlada je uputila novi Zakon o registru birača u kojem se, kao ključna novina, ukida razlika između pojmova "registar birača" i "popis birača", čime se ukida i potreba za plavim potvrdama za birače s prebivalištem u Hrvatskoj.

Registar je trajna službena evidencija svih birača, dok se popis birača izrađivao za pojedine izbore i zaključivao prije glasanja. Prema novom rješenju vodit će se jedinstveni registar, koji će se prije izbora i dalje zaključavati kako bi se točno utvrdio broj birača na svakom području.

Ukidanjem dualnosti tih pojmova, ukida se i potreba za izdavanje plave potvrde, dokumenta koji su birači s isteklom osobnom iskaznicom morali pribaviti na izborni dan kako bi mogli glasati, čime će se, ističe se, pojednostaviti ostvarivanje biračkog prava.

A to znači da će osoba koja ima evidentirano prebivalište u Republici Hrvatskoj moći glasovati neovisno o tome je li joj osobna iskaznica važeća.

Na parlamentarnim izborima 2024., primjerice, izdane su 7642 plave potvrde, za što je, prema podacima Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, bilo potrebno gotovo 900 sati rada službenika u jednom danu.

Ukidanje plave potvrde ne znači da će birači moći glasati na bilo kojem biračkom mjestu bez prethodne prijave. Oni koji žele glasati izvan mjesta prebivališta i dalje će se morati prethodno registrirati, a aktivna registracija ostaje za hrvatske državljane bez prebivališta u Hrvatskoj.

Zahtjev za izdavanje potvrde za glasovanje izvan mjesta glasovanja (žuta potvrda) moći će se podnijeti bilo kojem upravnom tijelu za registar birača neovisno o prebivalištu.

Za birače bez prebivališta u Republici Hrvatskoj izdavanje potvrda ostaje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima na izborni dan kako bi im se olakšalo ostvarivanje biračkog prava.

Ako osoba odjavi prebivalište, a ne prijavi novo, može biti označena kao neaktivna, što ne znači brisanje birača niti gubitak biračkog prava već se ponovno aktivira nakon sređivanja podataka.

U vrijeme izbora zahtjevi za promjenu podataka moraju se podnijeti najkasnije 10 dana prije izbora.

Predviđa se objava otvorenih podataka iz registra podataka na portalu otvorenih podataka, kao što su broj birača po općinama, gradovima i županijama, njihova prosječna dob i slično.

Novi Zakon donosi se i jer aktualna aplikacija više ne odgovara suvremenim zahtjevima interoperabilnosti, ne podržava istovremeno održavanje više različitih izbora te značajno ograničava digitalnu transformaciju i potpunu digitalizaciju procesa. Nova će aplikacija biti u potpunosti usklađena sa Zakonom o državnoj informacijskoj infrastrukturi te će koristiti Državnu sabirnicu (GSB) za razmjenu podataka u realnom vremenu.

Time će se značajno smanjiti udio ručnog službeničkog rada jer će se većina upisa i promjena podataka odvijati automatizmom.

Novi zakon usklađuje se i sa Zakonom o prestanku važenja Zakona o matičnom broju, a značajne uštede očekuju se i kroz potpunu digitalizaciju podnošenja zahtjeva putem sustava e-Građani.

Sustav osigurava visoku razinu kontrole i zaštite osobnih podataka kroz pravo uvida građana te objavu otvorenih podataka na specijaliziranom portalu, naglašava se u prijedlogu Zakona.

Vlada u Sabor uputila Zakon o tretmanu i smještaju opasnih zatvorenika


Saboru je upućen i Zakon o tretmanu i smještaju osoba po punom izvršenju kazne zatvora, kojim se predviđa osnivanje posebne ustanove te moguće zadržavanje opasnih osuđenika i nakon odslužene zatvorske kazne.

Ovim zakonskim prijedlogom uređuju se tretman i smještaj osoba koje su u potpunosti izdržale kaznu dugotrajnog zatvora te kaznu zatvora ili kaznu maloljetničkog zatvora u trajanju od najmanje deset godina za kazneno djelo protiv života, tijela, osobnih sloboda ili spolnog integriteta druge osobe, a kod kojih je procijenjen visok rizik od ponavljanja teških kaznenih djela.

Takve se osobe danas nakon isteka kazne moraju pustiti na slobodu jer ne postoji zakonska osnova za njihovo daljnje zadržavanje, a novim zakonskim rješenjem bi mogle biti smještene u posebnu ustanovu.

Na taj način smještaj je fizički i sadržajno odvojen od zatvorskoga sustava, s osiguranim individualnim terapijskim tretmanom i stručnim timom koji će ga provoditi.

Za određivanje ovakve mjere moraju biti ispunjeni određeni uvjeti - da je potpuno izdržana kazna dugotrajnog zatvora te kazna u trajanju od najmanje deset godina za teška kaznena djela, da osuđeniku nije bio odobren uvjetni otpust te da je izvršena sudska procjena da kod osobe prevladavaju nasilna obilježja ličnosti koja čine vrlo vjerojatnim ponovno počinjenje težeg kaznenog djela.

Odluku donosi nadležni županijski sud u izvanparničnom postupku i to na prijedlog posebnog povjerenstva koje imenuje Hrvatski sabor, a koje se sastoji od stručnjaka iz područja pravosuđa, socijalne skrbi, zdravstva i unutarnjih poslova. Procjena se donosi nakon dva neovisna psihijatrijsko-psihologijska vještačenja, izvješća kaznenog tijela, ureda za probaciju, tijela nadležnog za socijalni rad te na temelju drugih dokaza.

Nema unaprijed određenog trajanja - preispitivanje jednom u 18 mjeseci


Prema prijedlogu, tretman i smještaj trajali bi sve dok postoje razlozi zbog kojih su određeni, što znači da bi se mjera donosila bez unaprijed određenog trajanja. Sud bi jednom u 18 mjeseci obavezno preispitivao potrebe za daljnjim tretmanom i smještajem.

U ustanovi bi bili omogućeni individualni planovi tretmana, a osoba kojoj je određena mjera imala bi pravo na odvjetnika, pravnu pomoć, uvid u plan tretmana, poštovanje svog dostojanstva, na podnošenje pritužbi i pravo na pravni lijek protiv odluke kojom se određuje tretman i smještaj. Na takvu odluku osoba ima pravo žalbe Vrhovnom sudu.

Cilj predložene mjere bio bi smanjiti opasnost od ponavljanja kaznenog djela, ali i omogućiti rehabilitaciju i pripremu osobe za povratak u zajednicu.

Time bi se ojačala zaštita svih građana te povjerenje javnosti u sposobnost sustava da odgovori na najteže slučajeve. Mjera je strogo razmjerna, vremenski ograničena trajanjem opasnosti te usmjerena rehabilitaciji i postupnom smanjenju rizika, a ne kažnjavanju, naglašava se u prijedlogu Zakona.

Prema procjeni, u početnoj fazi rada u ustanovi bi bilo smješteno pet korisnika te bi za početak trebalo zaposliti najmanje 14 djelatnika - ravnatelja ustanove, pravnika, ekonomista, specijalistu psihijatrije uži specijalist forenzičke psihijatrije, psihologa, socijalnog pedagoga, socijalnog radnika, radnog terapeuta te pet stručnih radnika za poslove osiguranja ustanove.

Trenutno 322 zatvorenika na koje bi se mogao odnositi ovaj Zakon


Prema aktualnim podacima zatvorskog sustava, na izdržavanju kazne nalazi se 322 zatvorenika koji prema vrsti i trajanju izrečene kazne te vrsti kaznenog djela ulaze u objektivno određeni krug osoba na koje bi se, nakon punog izvršenja kazne, mogle odnositi odredbe ovoga Zakona. Među njima je 119 zatvorenika kojima je izrečena kazna dugotrajnog zatvora.

Kazne u trajanju 20 ili više godina izdržava 148 zatvorenika, od toga njih 76 izdržava kaznu u trajanju od 20 do 29 godina, 43 od 30 do 39 godina, 26 od 40 do 49 godina, dok su tri osobe nepravomoćno osuđene na kaznu zatvora u trajanju od 50 godina, navodi se u prijedlogu Zakona.

"Navedeni broj od 322 zatvorenika predstavlja samo najširi krug osoba određen objektivnim kriterijima propisanim Zakonom, dok se potreba za smještajem može očekivati kod znatno manjeg broja osoba", pojašnjava se.

Procjenjuje se da je za navedeno zapošljavanje potrebno osigurati sredstva u iznosu od 300.000 eura u 2027. godini, uz pretpostavku zapošljavanja deset djelatnika od 1. srpnja 2027. godine, a u 2028. 720.000 eura. Za pokriće materijalnih i operativnih troškova rada ustanove potrebno je osigurati 200.000 eura u 2027. godini, dok je od 2028. godine nadalje za istu namjenu potrebno planirati 480.000 eura godišnje.

Zakonom o djelatnostima u zdravstvu osnivaju se četiri samostalne komore


Novim Zakonom o djelatnostima u zdravstvu upućenom na donošenje u Sabor, prvi se put na cjelovit način uređuje položaj medicinsko-laboratorijske djelatnosti, dok se Hrvatska komora zdravstvenih radnika razdvaja na četiri samostalne komore.

Nacrt prijedloga Zakona prvi put, uz sanitarne inženjere, jasno prepoznaje i sveučilišne prvostupnike i magistre radiološke tehnologije, medicinsko-laboratorijske dijagnostike i radne terapije kao zdravstvene radnike na razini njihove stečene visokoškolske kvalifikacije.

Također, zdravstveno-laboratorijski tehničari definiraju se kao zdravstveni radnici koji obavljaju medicinsko-laboratorijsku djelatnost.

Time će se osigurati priznavanje njihove visoke razine obrazovanja, definirati stručne kompetencije i odgovornosti te omogućiti daljnji profesionalni razvoj i napredovanje u karijeri.

Predviđa se i razdvajanje sadašnje Hrvatske komore zdravstvenih radnika na komore sanitarnih inženjera, radioloških tehnologa, radnih terapeuta i zdravstvenih radnika medicinsko-laboratorijske djelatnosti. Predloženi model omogućit će svakoj profesiji samostalno uređivanje stručnih pitanja, razvoj vlastitih profesionalnih standarda, učinkovitije zastupanje interesa članova te snažnije sudjelovanje u razvoju zdravstvenog sustava.

Stegovna odgovornost zdravstvenih radnika, umjesto općim aktima komore, od sada će biti propisana zakonom, a svaka od četiri nove komore morat će donijeti vlastiti etički kodeks te provoditi stručni nadzor i stegovne postupke.

Predložene prekršajne odredbe obuhvaćaju sankcioniranje zdravstvenog radnika ako obavlja djelatnost, a nema odobrenje za samostalan rad nadležne komore i ako onemogućava ili ometa provođenje stručnog nadzora.

Nadalje, područje primjene važećih prekršajnih odredbi proširuje se i na prekršaje koje počini zdravstvena ustanova ili trgovačko društvo koje obavlja zdravstvenu djelatnost, odgovorna osoba u zdravstvenoj ustanovi ili trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost, kao i na one koje počine fizičke osobe koje obavljaju privatnu praksu.

Izmjenama zakona do održivog lovstva i očuvanja tradicije


Hrvatskom saboru upućen je i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu, od kojeg očekuje jačanje održivog gospodarenja divljači i pravne sigurnosti svih sudionika sustava, očuvanje tradicije lovstva i razvoj lovnog turizma te smanjenje administrativnih opterećenja.

Predloženim zakonskim izmjenama uvela bi se prednost za domicilne lovačke udruge kod zakupa lovišta, a štete na usjevima od divljači obrađivala bi stalna županijska povjerenstva. Povećale bi se i minimalne površine privatnih lovišta s 500 na tisuću hektara zbog biološke i prostorno zaokružene cjeline, rekao je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Marinko Beljo.

Uvodi se, dodao je, nova raspodjela sredstava od zakupa lovišta, pri čemu su županije po dosadašnjem zakonu imale deset, a sada bi imale 50 posto, udjel ministarstva poljoprivrede smanjuje se na deset posto, a Ministarstva financija ostaje na 30 posto dok bi vlasnicima zemljišta pripalo deset posto.

Produžuje se i trajanje zakupa s deset na 20 godina zbog većeg ulaganja i pravne sigurnosti, rekao je Beljo, dodajući da se prvi puta uvodi polaganje lovačkog ispita i osposobljavanje iz balistike i sigurnog rukovanja oružjem u suradnji Hrvatskog lovačkog saveza i MUP-a.

Novim se prijedlogom zakona uvodi i periodično usklađivanje godišnje naknade za pravo lova, radi očuvanja realne vrijednosti naknade tijekom trajanja ugovora.

Velika Gorica izašla iz Urbane aglomeracije Zagreb, postaje urbano područje


Odlukom o utvrđivanju sastava Urbane aglomeracije Zagreb uspostavlja se samostalno veće urbano područje Velika Gorica.

Urbana aglomeracija Zagreb je ustrojena 2016. godine temeljem ranije važećeg Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, pri čemu je u njezin sastav ulazilo 30 jedinica lokalne samouprave - 11 gradova i 19 općina.

U skladu s odredbama novog Zakona ispunili su se preduvjeti za uspostavu novog samostalnog urbanog područja Velika Gorica, slijedom čega su predstavnička tijela Grada Velike Gorice te općina Kravarsko, Orle, Pisarovina, Pokupsko i Rugvica donijela odluke o izlasku iz obuhvata Urbane aglomeracije Zagreb, navela je ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman.

Dodala je kako je predloženo, temeljem suglasnosti predstavničkog tijela Grada Ivanić Grad, da se i on uključi u ovo urbano područje.

Stoga se ovom odlukom utvrđuje novi sastav Urbane aglomeracije Zagreb koji obuhvaća 24 jedinice lokalne samouprave - gradove Zagreb, Donja Stubica, Dugo Selo, Jastrebarsko, Oroslavje, Samobor, Sveta Nedjelja, Sveti Ivan Zelina, Zabok i Zaprešić te općine Bistra, Brckovljani, Brdovec, Dubravica, Gornja Stubica, Jakovlje, Klinča Sela, Luka, Marija Bistrica, Marija Gorica, Pušća, Stubičke Toplice, Stupnik i Veliko Trgovišće.

Sastav većeg urbanog područja Velika Gorica obuhvaća sedam jedinica lokalne samouprave: gradove Velika Gorica i Ivanić-Grad te općine Kravarsko, Orle, Pisarovina, Pokupsko i Rugvica.

Ustrojavanje urbanih područja propisano je radi učinkovitog planiranja, koordinacije i provedbe politike održivog urbanog razvoja. Urbana područja ustrojavaju se kao urbane aglomeracije (Zagreb, Split, Rijeka i Osijek), veća urbana područja s više od 35.000 stanovnika, koja nisu uključeni u urbane aglomeracije i manja urbana područja s manje od 35.000 stanovnika, a čija središnja naselja imaju više od 10.000 stanovnika ili su sjedišta županija.

Za obnovu sportske infrastrukture u Splitu 54,5 milijuna eura


Vlada je donijela i Odluku o davanju suglasnosti za sufinanciranje obnove, rekonstrukcije i modernizacije triju ključnih sportskih kompleksa na području Grada Splita - Športskog centra Gripe, Spaladium arene i Športskog centra Park mladeži.

Ukupna vrijednost investicijskog ciklusa procjenjuje se na 72.7 milijuna eura, od čega će Vlada Republike Hrvatske putem Ministarstva turizma i sporta osigurati 54,5 milijuna eura.

Riječ je o sportskim građevinama od iznimnog značaja za Split i Splitsko-dalmatinsku županiju, koje nakon više desetljeća korištenja zahtijevaju značajna ulaganja kako bi se osigurali suvremeni, sigurni i kvalitetni uvjeti za sportaše, sportske klubove i građane te omogućila organizacija velikih sportskih natjecanja.

"Ovim ulaganjem pokrećemo sveobuhvatan ciklus obnove i modernizacije ključne sportske infrastrukture u Splitu, gradu s bogatom sportskom tradicijom i velikim sportskim potencijalom. Želimo osigurati kvalitetnije uvjete za rad sportaša i klubova, razvoj sportske rekreacije te organizaciju domaćih i međunarodnih natjecanja," kazao je ministar turizma i sporta Tonči Glavina.

Posebno je važno, dodao je, što ovim projektima ne odgovaramo samo na potrebe Europskih sveučilišnih igara 2028. godine, nego dugoročno ulažemo u infrastrukturu koja će ostati na raspolaganju sportu i građanima i nakon njihova održavanja. „Ova ulaganja ujedno su nastavak snažne potpore Vlade Republike Hrvatske razvoju sporta u Splitu i Splitsko-dalmatinskoj županiji, u kojima smo posljednjih godina značajno povećali izdvajanja za sportsku infrastrukturu i programe za razvoj sporta, od lokalne razine do velikih kapitalnih projekata," poručio je ministar.

U sklopu investicijskog ciklusa predviđena je sveobuhvatna rekonstrukcija, energetska obnova i modernizacija Športskog centra Gripe s ciljem unaprjeđenja njegovih tehničkih, sigurnosnih i funkcionalnih uvjeta. U Spaladium areni planirana je građevinska sanacija i obnova ključnih tehničkih i sigurnosnih sustava kako bi se stvorili preduvjeti za njezino ponovno stavljanje u punu funkciju. Treći projekt odnosi se na rekonstrukciju nogometno-atletskog stadiona u Športskom centru Park mladeži, čime će se unaprijediti uvjeti za nogomet i atletiku te omogućiti razvoj suvremenog sportskog kompleksa usklađenog s međunarodnim standardima.
 
Rebalans proračuna: Prihodi veći za 853, a rashodi za 745 milijuna eura

Cilj novog Zakona o registru birača je modernizacija sustava, otklanjanje postojećih dvojbi u primjeni te administrativno rasterećenje građana i nadležnih tijela.

Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan

Prihvaćena izvješća o borbi protiv korupcije


Na sjednici su prihvaćena i dva izvješća iz područja borbe protiv korupcije.

Obrazlažući rad Savjeta za sprječavanje korupcije za 2025. godinu, ministar Habijan podsjetio je na zakonsku obvezu izvještavanja Vlade te istaknuo ključne aktivnosti iz proteklog razdoblja.

„Sukladno Odluci o osnivanju Savjeta za sprječavanje korupcije, Savjet je obvezan jednom godišnje izvijestiti Vladu Republike Hrvatske o svom radu.

Tijekom 2025. godine Savjet je održao ukupno tri sjednice, a rekao bih da je prošle godine prvenstveno bio usmjeren na izradu Akcijskog plana za razdoblje od 2025. do 2027. godine, ustvrdio je ministar.

Osvrnuvši se na izvješće o provedbi Akcijskog plana Strategije sprječavanja korupcije za 2025. godinu, Habijan je istaknuo da je Vlada u svibnju donijela trogodišnji plan s 234 konkretne aktivnosti u sektorima od pravosuđa i zdravstva do policije i javnih financija. Od ukupno planirane 63 aktivnosti za 2025. godinu, uspješno je provedeno 88 posto predviđenih mjera.

Izvor: Hina/Vlada

Slične vijesti