.JPG?preset=article-main-img)
"Implementacijom Uredbe u Zakon omogućavamo da Republika Hrvatska na ravnopravnoj razini sudjeluje u Odboru za građevne proizvode EU i u suradnji s drugim članicama EU propisuje osnovna postupanja s građevnim proizvodima", istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.
Cilj Uredbe (EU) 2024/3110 je i doprinijeti ciljevima zelene i digitalne tranzicije sprečavanjem i smanjenjem utjecaja građevnih proizvoda na okoliš te na zdravlje i sigurnost ljudi. Među ključnim novinama je da se uvodi digitalna putovnica proizvoda.
Primjena Uredbe (EU) 2024/3110 najviše će utjecaja imati na gospodarske subjekte koji proizvode, odnosno koji stavljaju na tržište građevne proizvode, koji provode postupke ocjenjivanja i provjere građevnih proizvoda te na izvođače građevina.
"Nacionalnim društvima, gospodarskim subjektima se omogućava da budu prijavljeni za tehničko ocjenjivanje, propisuje se da građevni proizvodi koji se plasiraju na tržište Republike Hrvatske obvezno kao sastavnu dokumentaciju imaju onu koja je pisana na hrvatskom jeziku", kazao je Bačić.
Izmjenama Zakona utvrđuje se Ministarstvo graditeljstva kao upravno tijelo koje će biti kontaktna točka za građevne proizvode, za prijavljivanje prijavljenih tijela, imenovanje tijela za tehničko ocjenjivanje (TAB-ova), člana Stručne skupine za pravnu stečevinu Uredbe o građevnim proizvodima te člana Odbora za građevne proizvode.
Izmjenama Zakona propisuje se postupak provjeravanja ispunjavanja zahtjeva za tijela za ocjenjivanje, postupak provjeravanja ispunjavanja zahtjeva za imenovanje TAB-ova, označavanje i uputa građevnog proizvoda, kao i inspekcijski nadzor. Određuju se prekršajne odredbe za slučaj da prijavljena i imenovana tijela te gospodarski subjekti ne poštuju odredbe Uredbe (EU) 2024/3110.
Vlada Saboru predlaže donošenje Zakona po hitnom postupku s obzirom da je Uredba već stupila na snagu i primjenjuje se od siječnja ove godine.
Ukida se rok za podnošenje zahtjeva za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada do 21. lipnja 2011.
U saborsko drugo čitanje Vlada je uputila i Konačni prijedlog Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama kojim se ukida rok za podnošenje zahtjeva za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada do 21. lipnja 2011. godine i onemogućuje legalizacija gradnje na pomorskom dobru, u parkovima prirode, infrastrukturnim koridorima, na državnom, šumskom i vodnom zemljištu, ako je riječ o arheološkom nalazištu, kulturnom dobru i području koje je pod zaštitom UNESCO-a.
U odnosu na prvo čitanje, Konačnim prijedlogom Zakon se dodatno usklađuje sa Zakonom o gradnji, propisuje se da se zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju predaje uz svu zakonom propisanu dokumentaciju dok će se u protivnom smatrati da zahtjev nije predan, te se onemogućuje evidentiranje ozakonjene zgrade u katastru po dijelovima na više katastarskih čestica. Omogućuje se i ponovno podnošenje zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju koji je ranije pravomoćno odbijen i u slučaju ako podnositelj zahtjeva nije platio naknadu za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru.
Cijeli postupak ozakonjenja bit će digitaliziran - zahtjevi će se podnositi putem Informacijskog sustava prostornog uređenja (ISPU) uz obveznu priloženu cjelovitu dokumentaciju. Buduća bespravna gradnja sprječavat će se novčanim kaznama za sve sudionike koji započnu radove bez potrebne građevinske dozvole, što je i propisano novim Zakonom o gradnji, kao i uvođenjem digitalnog nadzora. U suradnji s Ministarstvom pravosuđa i uprave te Državnim odvjetništvom, predložit će se da se bespravna gradnja pravno regulira i kroz odredbe Kaznenog zakona kao kazneno djelo.
Održivi, konkurentni i dugoročno otporni turizam
Na sjednici je donesen i Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana razvoja održivog turizma za razdoblje do 2027. godine koji sadrži planiranih 20 mjera. Ministar turizma i sporta Tonči Glavina naveo je kako je fokus stavljen na nastavak provedbi reformi i investicija, ulaganja u javnu i privatnu turističku infrastrukturu, razvoj posebnih oblika turizma te poticanje zelene i digitalne tranzicije.
"Ovim Akcijskim planom dodatno učvršćujemo smjer razvoja turizma kao održivog, konkurentnog i dugoročno otpornog sektora hrvatskog gospodarstva", dodao je.
Financijska potpora Sveučilištu u Mostaru
Donesena je i Odluka o dodjeli sredstava za poticaj za visoko obrazovanje u Bosni i Hercegovini za 2026. godinu.
Ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs kazao je da je Ustavom Republike Hrvatske zajamčeno da će Vlada brinuti o svojim građanima koji žive i borave u inozemstvu te promicati njihove veze s domovinom. Imajući to u vidu, dodao je, nastavlja se financijska potpora projektima od osobite važnosti za hrvatski narod u BiH.
Ustavom Republike Hrvatske zajamčeno je da će Vlada brinuti o svojim građanima koji žive i borave u inozemstvu te promicati njihove veze s domovinom. Imajući to u vidu, nastavlja se financijska potpora projektima od osobite važnosti za hrvatski narod u BiH.
Prema odluci Vlade, 10 milijuna eura osiguranih u državnom proračunu Republike Hrvatske doznačivat će se Sveučilištu u Mostaru kvartalno tijekom 2026. godine. Isti je to iznos koji je Vlada dodijelila i godinu ranije, a namijenjen je za osiguranje financijske konsolidacije i stabilnosti Sveučilišta.
O načinu utroška doznačenih sredstava Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih i Sveučilište potpisat će ugovor.
Potpore razvoju poljoprivrede Hrvatima u BiH
Vlada je donijela i Program potpore razvoju poljoprivrednih projekata Hrvata u BiH za razdoblje od 2026. do 2028. kojim se, rekao je ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić, podupire ostanak Hrvata na vlastitoj zemlji.
Cilj programa je očuvanje pune jednakopravnosti Hrvata kroz modernizaciju i jačanje poljoprivredne djelatnosti, čime se neposredno utječe na ruralna područja naseljena pripadnicima hrvatskoga naroda.
Bespovratna sredstva dodjeljivat će se poljoprivrednim gospodarstvima kojih su nositelji fizičke i pravne osobe s prebivalištem ili sjedištem u BiH, hrvatske nacionalnosti, registrirane u poljoprivredi u skladu s nacionalnim propisima i koje imaju poljoprivredne površine i poljoprivrednu proizvodnju na području BiH.
Godišnje javne pozive provodit će Ministarstvo poljoprivrede, a najviši iznos potpore koji se može dodijeliti pojedinom projektu je 100.000 eura.
"Otvara im se prostor za stvarni razvojni iskorak, posebno u tehnologiji, preradi i energetskoj otpornosti", ustvrdio je Vlajčić.
Sredstva za provedbu programa planirana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2026. godinu te projekcijama za 2027. i 2028. u ukupnom iznosu od 12 milijuna eura u trogodišnjem razdoblju trajanja programa, odnosno po četiri milijuna eura godišnje.
Prijevremeni izbori u Novoj Gradiški 17. svibnja
Donesena je i Odluka o raspisivanju prijevremenih izbora za gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika Grada Nova Gradiška, a nakon što je u ožujku uhićeni gradonačelnik Vinko Grgić podnio ostavku. Za dan provedbe izbora odredila je nedjelju 17. svibnja 2026. godine.
U saborsku proceduru Vlada je uputila i Konačni prijedlog zakona o Listi profesionalnih bolesti, Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom nadzoru radnika profesionalno izloženih azbestu i Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o obeštećenju radnika profesionalno izloženih azbestu.
Očuvanje sjećanja na Domovinski rat
Na sjednici je Vlada prihvatila i pokroviteljstvo nad 35. obljetnicom ustrojavanja 2. gardijske brigade Gromovi pod nazivom “Poklonimo se herojima”, koja će se održati 15. svibnja 2026. godine.
Druga gardijska brigada ustrojena je 15. svibnja 1991. godine kao 2. „A“ brigada Zbora narodne garde. Sudjelovala je u obrani strateški važnog područja Zagreb - Karlovac - Sisak i na brojnim ratištima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. U najtežim trenutcima stvaranja države brigada je bila simbol zajedništva i odlučnosti.
Svrha obilježavanja 35. obljetnice ustrojavanja 2. gardijske brigade Gromovi je odavanje počasti hrvatskim braniteljima koji su dali svoj doprinos u obrani domovine, očuvanje kulture sjećanja na Domovinski rat, okupljanje obitelji poginulih branitelja te isticanje vrijednosti na kojima je nastala suverena i neovisna Republika Hrvatska.
Stoljetna tradicija uzgoja vinove loze
Prihvaćeno je i pokroviteljstvo nad 25. izdanjem Urbanova - festivala pušipela, koja će se održati od 15. do 17. svibnja 2026. godine, u Štrigovi.
Radi se o manifestaciji kojom Međimurska županija predstavlja svijetu autohtone sorte svojeg podneblja te svoja vrhunska vina i koja svake godine okuplja velik broj posjetitelja iz svih dijelova Hrvatske i susjednih europskih zemalja.
Ova manifestacija potvrđuje status Međimurja kao destinacije vrhunskog enogastronomoskog i kulturnog turizma gdje je uzgoj vinove loze i proizvodnja vrhunskih vina stoljetna tradicija.
Izvor: Hina/Vlada
