Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije zatražio je nadzor s obzirom na to da slučaj okrivljenika za ubojstvo mladića Luke Milovca Kristijana Aleksića 2023. godine sud nije tretirao kao hitan postupak unatoč nizu kaznenih djela koje je počinio, uključujući i ubojstvo zbog kojeg je odslužio zatvorsku kaznu.
Utvrde li se propusti, inicirat ću stegovni postupak
Kazao je da je kao ministar odgovoran za normativni okvir, institute koji su u zakonu, za kadrovsku infrastrukturu i uvjete rada te naglasio da alati postoje, poput visokih kazni, mjera ograničenja, zaštitne i sigurnosne mjere. Riječ je, napomenuo je, o brojnim alatima koji su se u konkretnom slučaju trebali iskoristiti, a nisu.
„Zato sam rekao da pravosudni dužnosnici koji imaju te alate postanu svjesni okolnosti u svakom zasebnom predmetu. Njihova odluka i primjena tih instituta utječe u konačnici i, nažalost, i na ljudske živote. Prema tome, svatko mora nositi svoju odgovornost”, poručio je Habijan, dodavši da on ne bježi od odgovornosti.
Ako inspekcijski nalaz utvrdi propuste, onda ću, u skladu sa svojim ovlastima, inicirati stegovni postupak pred Državnim sudbenim vijećem i Državnoodvjetničkim vijećem, a očekujem i od njih da se oglase kada dobiju takav postupak i jasno komuniciraju, najavio je.
Problemom je označio činjenicu da predstavnici sudbene vlasti rijetko izlaze pred javnost i zato je u zadnjim izmjenama Zakona o sudovima rekao da treba oformiti glasnogovornike sudova kako bi jasno komunicirali s javnošću, a ne da uvijek ministar pravosuđa, predsjednik Vlade ili netko drugi mora davati odgovore za koje moraju paziti što govore jer postoji trodioba vlasti.
Postoje brojni alati koji su se u konkretnom slučaju trebali iskoristiti, a nisu. Dosta je neodgovornosti pojedinih pravosudnih dužnosnika. Ne mislim više odgovarati za tuđe propuste. Mogu odgovarati za loš zakon, za kadrovsku infrastrukturu, ali ne mogu za nečiji nerad.
Ne mogu odgovarati za nečiji nerad
Očekujem od njih, dodao je, da postanu odgovorni. „Oni jesu samostalni i neovisni, ali što to znači? To je onda neograničena neodgovornost? Nije. Ja je takvom ne smatram i nemam problem konfrontirati se na ovaj način. Već sam rekao da je dosta neodgovornosti pojedinih pravosudnih dužnosnika. Ja ne mislim više odgovarati za tuđe propuste”, poručio je.
Mogu odgovarati za loš zakon, za kadrovsku infrastrukturu, ali ne mogu odgovarati za nečiji nerad, dodao je ministar Habijan.
Upitan je li se ubojstvo mladića moglo spriječiti, odgovorio je da postoje situacije kada je nešto teško spriječiti te kazneno pravo dolazi na kraju represije. Pitanje je i prevencije i detekcije takvih osoba, napomenuo je te dodao da se razmišlja o višim kaznama -a je li to doživotni zatvor, jesu li to mjere detekcije unutar kaznenog sustava, ali i socijale i zdravstva.
Takve osobe moraju biti praćene. Ne može se ta osoba izgubiti deset godina nakon što je izašla iz zatvora, a služila je kaznu zbog ubojstva mlade žene. Ta osoba cijelo vrijeme mora biti pod nadzorom, i to će biti jedna od mjera koje ćemo predložiti, istaknuo je Habijan.
Uvode se nova pravila za odvjetnike i profesore prava
Ministar je ranije u Saboru predstavio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odvjetništvu, istaknuvši kako je riječ o usklađivanju hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije nakon višegodišnjih razgovora s Europskom komisijom koji traju od 2017. godine.
„U listopadu prošle godine Europska komisija utvrdila je neusklađenost postojećeg Zakona o odvjetništvu s pravnom stečevinom Europske unije. Tako se jedna od ključnih promjena odnosi se na brisanje odredbe prema kojoj odvjetnik može istodobno obavljati odvjetničku službu samo u jednom organizacijskom obliku, odnosno samostalno, u zajedničkom uredu ili u odvjetničkom društvu“, objasnio je ministar Habijan na početku svog izlaganja.
Predloženim izmjenama također će se izričito omogućiti odvjetničkim društvima iz država članica Europske unije da u Hrvatskoj osnivaju druga odvjetnička društva, odnosno društva kćeri.
Ministar je naveo i da se izmjene odnose na provedbu presude Suda Europske unije u predmetu Jones Day, kojom je utvrđeno da je potrebno omogućiti obavljanje dijela vježbeničke prakse kod domaćeg odvjetnika sa sjedištem u drugoj državi članici EU-a, pod uvjetom da takva praksa pruža jednaku razinu obuke i iskustva kao praksa u matičnoj državi.
Aktualne zakonske izmjene obuhvaćaju i umirovljene profesore pravnih predmeta.
„Ovim izmjenama predlaže se da se profesorima koji su umirovljeni s radnog mjesta profesora pravnih predmeta na sveučilištima u Republici Hrvatskoj pruža mogućnost davanja pravnih savjeta i mišljenja. Istodobno bi se, zajedno s profesorima i docentima pravnih predmeta, obvezali na sklapanje osiguranja od odgovornosti za štetu pod jednakim uvjetima kakvi vrijede za odvjetnike“, naglasio je ministar Habijan.
Govoreći o postupku usklađivanja, ministar je rekao kako je Hrvatska tijekom cijelog procesa aktivno sudjelovala u razgovorima s Europskom komisijom te iznosila argumente da je postojeći zakon usklađen s europskom pravnom stečevinom. Dodao je da se Hrvatska trenutno nalazi u završnoj fazi postupka utvrđivanja povrede prava EU-a te da više nema prostora za daljnje korake osim usklađivanja zakonodavstva.
Na kraju svog izlaganja ministar je naglasio kako Hrvatska mora uskladiti postojeći Zakon s Direktivom o uslugama i Direktivom o olakšavanju stalnog obavljanja odvjetničke djelatnosti, istaknuvši da ista pravila vrijede za sve države članice Europske unije.
Izvor: Hina/MPUDT/Vlada