U vremenu globalnih promjena i kriza, naša politika modernog suverenizma još više dobiva na svom smislu

Svoj je govor započeo konstatacijom da se globalni međunarodni poredak toliko brzo mijenja i toliko brzo se redaju krize jedna za drugom da je sve postalo nepredvidivo, uz nevjerojatnu količinu političkoga voluntarizma, suprotno svim običajima, međunarodnom pravu i tradicionalnom globalnom upravljanju.

Stoga je dobro, dodao je, da u današnjoj raspravi stavimo hrvatska stajališta, vrijednosti i interese u korelaciju sa svijetom koji se mijenja na način koji je malo tko očekivao.

„Zato politika modernog suverenizma koju provodimo proteklih desetak godina još više dobiva na svom smislu“, poručio je.

Govoreći o trenutku u kojem se svijet nalazi, premijer Plenković istaknuo je rusku agresiju na Ukrajinu koja ulazi u petu godinu, pokušaj mirovnih pregovora, veliku fragmentaciju globalne trgovine i financija, jačanje geoekonomije kao sredstva političkoga utjecaja, jačanje napetosti izvan Europe, sukobe na Bliskom istoku, napetosti na Indo-pacifiku, globalne trgovinske ratove, energetsku politiku i dobavne pravce koji utječu na sve ključne odluke na međunarodnoj sceni te bitno drugačiju politiku SAD-a kad je riječ o multilateralizmu.

Strateška autonomija Europske unije

Europsko vijeće bavilo se svim tim temama, naveo je, istaknuvši da je Europska unija i dalje najveći trgovinski blok.

Prema procjenama MMF-a, Europska unija stvara oko 13,8 % globalnog BDP-a, u usporedivom opsegu sa Sjedinjenim Američkim Državama, koje sudjeluju s oko 14,5 %, dok Kina ima oko 19,8 %.

„To govori da je Europska unija i dalje važan akter na globalnoj razini i najveće zajedničko tržište s ogromnom regulatornom moći i s možda nedovoljno iskorištenim polugama utjecaja u nekim segmentima“, naglasio je.

Upravo zbog toga, dodao je, koncept strateške autonomije dobiva sve više na važnosti.

Premijer Plenković naveo je da su započeli pregovori o Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2028.-2034.

Sigurnost i obrana

Istodobno, sigurnost i obrana postale su teme broj jedan, s novim instrumentima, financijskim sredstvima i obavezama, kazao je podsjetivši na dogovor sa summita NATO-a u Haagu o izdvajanju 3,5 posto BDP-a za obranu i 1,5 posto za s obranom povezane aktivnosti do 2035. godine.

U tom je kontekstu istaknuo da je Hrvatska je u proračunskoj 2025. godini dosegnula 2,08 % BDP-a izdvajanja za obranu, u iznosu od jedne milijarde i 931 milijun eura. Od toga je u modernizaciju uloženo čak 34 posto.

Predsjednik Vlade zastupnike je izvijestio da smo danas dobili informaciju da ćemo procedure za zahtjeve koje smo uputili prema Europskoj komisiji za Instrument SAFE, gdje nam je na raspolaganju 1,7 milijardi eura zajma, proći u sljedećih nekoliko mjeseci te će nam ta sredstva biti na raspolaganju kako bismo povećali ulaganja u obranu.

Konkurentnost Europe

Europsko vijeće puno je govorilo i o konkurentnosti i otpornosti europskoga gospodarstva, a prava rasprava na tu temu održat će se na neformalnom sastanku u Belgiji početkom veljače, i to slijedom slabosti i strukturnih izazova koji su u svojim izviješćima identificirali Enrico Letta i Mario Draghi, te kroz Kompas konkurentnosti, instrument koji je pripremljen kako bi pomogao diversificiranju lanaca opskrbe, osiguranju pouzdanog pristupa kritičnim sirovinama, jačanju energetske neovisnosti, ubrzanju dekarbonizacije ključnih industrijskih sektora i snažnijem ulaganju u razvoj kritičnih tehnologija.

Sve se to događa u vremenu zahtjevnih okolnosti sankcijskog režima za energetsku sigurnost, koje su imale refleksije i na Hrvatsku, kazao je predsjednik Vlade, osobito na iznimke koje je u tom režimu osigurala Mađarska, koja je imala mogućnost dobave jeftinog ruskog plina i nafte, i Srbija koja je pala pod režim američkih sankcija čime je bio onemogućen transport Jadranskim naftovodom prema rafineriji u Pančevu.

Tu se situacija sada mijenja, kazao je, i u tom kontekstu omogućuje kvalitetnije poslovanje pa i prihodi naše kompanije.

Novi europski proračun

Što se tiče novog Višegodišnjeg financijskog okvira, premijer je rekao da su preliminarni pregovori počeli dobro, podsjetivši da je predstavljena struktura sa tri stupa - nacionalni, regionalni i partnerski planovi, Europski fond konkurentnosti i Globalna Europa.

I ovom je prigodom otklonio nevjerojatne dezinformacije u hrvatskom medijskom prostoru o tome da će presušiti europski fondovi.

„Želim za hrvatsku javnost ponoviti da je ovo najveći proračun kojeg je u povijesti Europske unije Komisija predložila državama članicama“, naglasio je dodajući da on dolazi kao novi okvir za novo vrijeme, nove prioritete i nove izazove s kojima se Europa suočava.

U ovom trenutku procjene nacionalne hrvatske omotnice su oko 19 milijardi eura, što je više nego što je bilo u prethodnom proračunu.

U novom proračunu nema Instrumenta EU iduće generacije, dodao je, jer u ovom trenutku nema ni takvog izazova kao što je bila pandemija Covida-19 na koju je taj instrument i bio odgovor.

Preliminarna rasprava dala je naslutiti da je većina država članica zadovoljna s postojećom novom strukturom, uz određene modifikacije na kojima će se inzistirati.
 
Tu su i dodatna sredstva kroz druge fondove, a najveći će izazov biti kako koristiti europska sredstva koja su na raspolaganju svima, horizontalno, kazao je predsjednik Vlade.

Nastavak financijske potpore Ukrajini

Ukrajina je bila, bez ikakvih dilema, najvažnija tema Europskog vijeća u prosincu, kazao je premijer podsjetivši da su države članice nastojale riješiti problem nastavka financiranja ne samo obranu, nego i funkcioniranje zemlje u sljedeće dvije godine.

Podsjetio je da je pristup imao tri scenarija. Jedan je bio iskoristiti zamrznutu rusku imovinu koja se mahom nalazi u Belgiji. Drugi je bio zajam na tržištu kapitala, a treći direktne nacionalne kontribucije.

Varijanta s direktnim nacionalnim kontribucijama je odmah bila napuštena kao opcija, a vodili su se vrlo detaljni razgovori u kojima je prevladala opcija zajma, i zbog pravne sigurnosti izbjegavanja svih mogućih rizika za države članice.

Taj zajam iznosi 90 milijardi eura i služit će za financiranje i obrane i općeg funkcioniranja države, u omjeru 60 milijardi eura za vojnu pomoć i 30 milijardi eura za civilne komponente.

Provedbu ovog zajma Europska unija će koristiti kroz Instrument pojačane suradnje, u kojem ne sudjeluju sve države članice, odnosno u kojem ne sudjeluju Mađarska, Slovačka i Češka, pojasnio je premijer.

Dodao je da se trenutno se vode razgovori o tehničkim detaljima odobravanja, korištenja i otplate zajma, na temelju prijedloga Europske komisije.

Jamstva i troškovi zajma osigurat će se kroz europski proračun - najprije kroz manevarski prostor proračuna do kraja 2027., a potom kroz redovne doprinose država članica u proračun, kazao je.

Naglasio je da će se Europske unija zadužiti na tržištima kapitala po znatno povoljnijim uvjetima, čime se osjetno smanjuje ukupni trošak financiranja.  

„U trenutku odobravanja zajma ne postoji izravna financijska obveza za države članice, jer jamstva osigurava sama Unija kroz europski proračun“, istaknuo je.

Ukrajina bi zajam trebala početi vraćati tek nakon što joj Rusija isplati ratnu odštetu - rok u ovom trenutku nije definiran, jer ovisi o uvjetima i dospijeću zajma i o tijeku mirovnih pregovora, dodao je.

Ako Rusija ne isplati odštetu, pojasnio je premijer Plenković, obveze će se podmirivati iz europskog proračuna, i to u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru (2035-2041), ako vrlo vjerojatno i u razdoblju (2042-2048).

Trošak tog aranžmana u konačnici će snositi  države članice koje sudjeluju u pojačanoj suradnji, kroz doprinose europskom proračunu - pri čemu se o konkretnim modalitetima još raspravlja, dodao je.

„Ovakav aranžman nema nikakav utjecaj na hrvatski javni dug ni deficit, počiva na načelu europske solidarnosti, a Ukrajini osigurava nužnu i stabilnu financijsku potporu u ključnom razdoblju“, poručio je.

Vojni aspekt pomoći Ukrajini

Što se tiče vojnih aspekata pomoći Ukrajini, premijer Plenković istaknuo je ruski napadi na civilne ciljeve idu i dalje s ciljem zastrašivanja stanovništva.

Ti napadi ne dokazuju snagu nego u biti razotkrivaju nemoć, ocijenio je.

Takozvana „trodnevna specijalna operacija“ pretvorila se u jedan od najvećih strateških i vojnih neuspjeha novijeg doba, premda Rusija izdvaja čak 40% svog državnog proračuna za obranu, odnosno oko 9% nacionalnog BDP-a, istaknuo je.

Nakon što je u jednom trenutku 2022., podsjetio je, Rusija okupirala čak oko 27 % ukrajinskog teritorija, danas kontrolira oko 19 %, tek neznatno više nego krajem 2022. godine.

Prema procjenama niza međunarodnih i sigurnosnih izvora, ruski su gubici u ovom ratu već sada golemi i broje se u stotinama tisuća, uz znatno veći broj ranjenih, kazao je predsjednik Vlade.

Razmjeri tih gubitaka, u ratu koji traje neusporedivo kraće, višestruko nadmašuju ukupne sovjetske gubitke u desetogodišnjem ratu u Afganistanu i američke gubitke u dvadesetogodišnjem ratu u Vijetnamu, naveo je.

„Unatoč tome, u protekloj godini, ukupna površina ukrajinskog teritorija koji su ruske snage uspjele okupirati manja je od, primjerice, Sisačko-moslavačke županije, to 4000 km², - oko 0,6% ukrajinskog teritorija. Suočena s neuspjehom na bojištu, Rusija vodi rat protiv civila - razaranjem energetske infrastrukture i teroriziranjem stanovništva: ovih dana Kijev je bez struje, a temperature se spuštaju na ‑13 stupnjeva.  To nema veze s ratom. Riječ je o terorizmu“, istaknuo je.  

Dodao je da je zbog toga u Ukrajini proglašeno izvanredno stanje, ali Ukrajina se ne predaje - kao što se nije predavala ni Hrvatska 1991. godine.

Sve to govori o cijeni i besmislenosti ruske agresije, ali još više o snazi, odlučnosti i izdržljivosti ukrajinskog naroda.

„Zato im i ovdje još jednom želim odati priznanje za hrabrost i za borbu za slobodu koja nije samo za Ukrajinu, nego i za vrijednosti koje dijeli cijela Europa“, poručio je predsjednik Vlade.

Aktivnosti Koalicije voljnih

Osvrnuo se i potporu Ukrajini kroz Koaliciju voljnih, osobito na sastanak u Parizu koji je bio prigoda da se detaljnije rasprave inicijative američke administracije za postizanje mirovnog sporazuma, ali i uopće aktivnosti Koalicije i pojedinih aktera.

Istaknuvši da se u ovim trenucima ne odlučuje samo o završetku ruske agresije na Ukrajinu,  nego i o budućoj sigurnosnoj arhitekturi Europe, premijer je kazao da je ruski cilj nametnuti rješenje pod prisilom i po svojim uvjetima i to prije prekida vatre.

Američki cilj je posredovati u što skorijem završetku rata s kojim predsjednik Trump nije osobno identificiran. Iz njegove pozicije, ovo su dva rata za koje smatra odgovornim i Rusiju i slabosti svojih dvojice prethodnika, Obame i Bidena. Njegov je cilj postići mir, jer sebe vidi kao predsjednika mirotvorca, dodao je.

Europski cilj ili cilj velikih europskih zemalja i zemalja unutar Koalicije voljnih, koje razumiju da je riječ o ratu na teritoriju Europe gdje moraju imati važnu ulogu, je pomoći stabilizirati stanje, ali nakon prekida vatre.

Dio zemalja spreman je slati vojnike u Ukrajinu, nakon što se osigura mir i napravi monitoring tog prekida vatre i demilitarizirana zona.

Zbog odluke predsjednika Milanovića, podsjetio je, Hrvatska vojska nažalost ne sudjeluje u vojnom segmentu sastanaka Koalicije voljnih.  

Na taj način Hrvatskoj je uskraćen uvid u rasprave o pripremama svih vojnih aktivnosti koje poduzima Koalicija voljnih, pojasnio je premijer Plenković.

Primjerice, dodao je, Hrvatska vojska uskraćena je za informacije koje su dostupne japanskim, novozelandskim ili crnogorskim vojnim predstavnicima.

To je ocijenio velikom pogreškom, istaknuvši da postoji veliki dio zemalja koje su u Koaliciji voljnih, a koje su, kao što je to učinila i hrvatska Vlada i u vrijeme EUMAM-a i NSATU-a, unaprijed rekle da njihovi vojnici neće ići na ukrajinski teritorij. Međutim, njihovi predstavnici sudjeluju u ovim razgovorima i u potpunosti su u tijeku za osiguranje sigurnosti i na moru i u zraku i na kopnu.

No, Hrvatska sudjeluje na političkoj razini i to će činiti i dalje, istaknuo je.

Cijeli se proces pregovora odvija jako brzo, pojasnio je dodajući kako će biti jedan veliki dokument od 20 točaka koji će biti okvirni sporazum, i pet dokumenata o pojedinim sektorima koji će stvarati preduvjete za mir, obnovu, revitalizaciju i rekonstrukciju Ukrajine u budućnosti.

Pozicija Hrvatske je da ćemo pomagati Ukrajinu i politički i diplomatski i s našim iskustvima, osobito mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, kazao je premijer podsjetivši da je Vlada prije nekoliko dana donijela 15. paket vojne pomoći.

Sudjelujemo i u Inicijativi NATO-a PURL (Prioritised Ukraine Requirements List).

„Naša vanjska politika ne smije biti izolacionistička, ne smijemo se zatvarati u sebe nego trebamo razgovarati s našim partnerima, pratiti aktivnosti međunarodne zajednice, Europske unije i NATO-a i naših ključnih partnera i sudjelovati u njima na pametan i solidaran način koji nam omogućuje da znamo što se zbiva“, poručio je premijer Plenković.

Dodao je da onaj tko nije za stolom, slabo zna, a da bi onoga tko je pod stolom trebalo biti sram, odgovarajući onima koji žele da Hrvatska vodi politiku ispod stola.

„Hrvatska Vlada nije za takvu politiku i Hrvatska ima što za reći, pokazati i pridonijeti i to je ono što radimo u svim našim međunarodnim kontaktima. “, istaknuo je.  

Proširenje Europske unije

U prosincu je održan i redovni Sastanak na vrhu između Europske unije i država jugoistoka Europe, a raspravlja se o tome kako pristupiti proširenju u godinama koje su pred nama, kazao je predsjednik Vlade.

To znači, pojasnio je, odlučiti treba li geopolitičkim pristupom omogućiti brži put članstva Ukrajine.

Ako se to dogodi, onda će optika individualnih zasluga i u našem susjedstvu biti promijenjena, to jest moglo bi se dogoditi da se zauzme geopolitički pristup prema proširenju.

„Mi ćemo biti spremni na sve te scenarije i snažno i kvalitetno, kao i do sada, artikulirati zaštitu nacionalnih interesa“, zaključio je svoj govor predsjednik Vlade.