Aktualno prijepodne: Niti jedna Vlada nije učinila više za Slavoniju i selo; DORH ima odgovornost za vođenje procesa

  • Slika /Vijesti/2023/Studeni/08 studenog/VRH_5871.jpg

Premijer Andrej Plenković je u Saboru ponovio da se DORH mora očitovati i objasniti sve vezano za odluku Visokog kaznenog suda u pogledu zakonitosti financijskog vještačenja KPMG-a. Podsjetio je da je kompanija bila toliko prezadužena da joj je 2017. prijetila propast, a da je to spriječeno intervencijom Vlade. Prozvao je Most i Domovinski pokret da "love" na temama poput elementarnih nepogoda ili bolesti poput afričke svinjske kuge. Istaknuo je da niti jedna vlada nije učinila više za Slavoniju i selo od aktualne. "Kompenzirat ćemo sve s 30 milijuna eura onima koji su imali štetu od afričke svinjske kuge", poručio je.

Hrvatski sabor je novu, 19. sjednicu započeo aktualnim prijepodnevom tijekom kojeg su predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministri odgovorili na 40 zastupničkih pitanja.

Bradleyi za mjesec dana u Hrvatskoj

Zastupnik Ante Deur upitao je ministra obrane Maria Banožića o nedavnom posjetu Sjedinjenim Američkim Državama. U svom odgovoru, ministar je podsjetio kako je Vlada na čelu s Andrejem Plenkovićem, nakon desetljeća neulaganja u Hrvatsku vojsku, prepoznala važnost ulaganja u opremanje i modernizaciju svih grana Hrvatske vojske, što od početka mandata kontinuirano i sustavno čini. Naglasio je da je Hrvatska vojska među saveznicima i partnerima prepoznata kao stup stabilnosti u jugoistočnoj Europi.

Osvrnuvši se na suradnju s Nacionalnom gardom Minnesote, ministar je rekao kako je potvrđeno snažno dvadesetsedmogodišnje partnerstvo, a kao posebno kvalitetan vid suradnje istaknuo je onu po pitanju niza projekata, od nabave helikoptera Black Hawk te borbenih vozila pješaštva Bradley.

Dodao je da se dolazak borbenih vozila  Bradley u Hrvatsku očekuje kroz mjesec dana.

Nezakonite migracije rješavati na izvoru

Na pitanje zastupnika Daniela Spajića za što u proračunu služi stavka od tri milijarde kuna za prognanike i izbjeglice, a prije to nismo imali, premijer Plenković je podsjetio da je Vlada u ponedjeljak prihvatila izviješće o stanju nezakonitih migracija u ovoj godini kako bi proaktivno djelovala, a sutra će se na Saboru raspraviti pitanje nezakonitih migracija.

Upozorio je da se dinamika nezakonitih migracija preko zapadno balkanske rute intenzivirala u zadnjih godinu dana, a ključ njihova zaustavljanja je, smatra premijer, rješavanje problema na izvoru te da susjedne zemlje usklade viznu politiku. 

Ne može jedna stranka određivati tko će doći na Dan sjećanja u Vukovar

Zastupnik Stipo Mlinarić optužio je premijera da koalira s teroristima iz SDSS-a i da Damira Markuša naziva teroristom, dok mu je Plenković poručio da ne zna i laže. Također je rekao da je Markuš član Predsjedništva Domovinskog pokreta i jedini koji je došao na zadnje ročište Đure Čehulića osuđenog zbog prijetnji premijeru u slučaju Danijela Bezuka i terorističkog napada na Vladu 2020. 

"Drago mi je da Markuš i dalje podržava Čehulića kao što je indoktrinirao Bezuka. Vidim da predsjedništvo Domovinskog pokreta podržava ljude koji su osuđeni na kaznu zatvora i uvjetno. Vi ste to kao politička stranka 2020. podržali i  iskazali razumijevanje za teroristički napad", kazao je Plenković. 

Upozorio je i da bi predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava "a la carte" primao ljude u Vukovar na Dan sjećanja. "Novi moment u suvremenoj hrvatskoj političkoj povijesti gdje bi nam jedna stranka svima u Hrvatskoj određivala tko može, a tko ne doći na Dan sjećanja u grad heroj. Podržavate teroriste i ne bi puštali sve Hrvate da dođu u Vukovar dati počast braniteljima i onima koji su u Vukovaru izgubili živote", rekao je premijer. 

Zagreb promenada za divlje sinje

Zastupnica Sandra Benčić upitala je predsjednika Vlade o Agrokoru, a premijer ju je podsjetio da je jedna od protagonistica sramnog lupanja po saborskim klupama i prozvao za način upravljanja Zagrebom.

"Benčić je jedna od protagonistica sramnog lupanja po klupama Hrvatskog sabora, a sada vidim i narativa kojeg mogu zvati lupetanjem", istaknuo je.

Kada je riječ o Zagrebu, premijer je rekao da grad funkcionira zbog projekata koji se financiraju sredstvima koje nabavlja Vlada, i da sve što se obnovilo u Zagrebu je zahvaljujući upravo Vladi.

„Da njih nema, vaš bi legacy bio smeće. Grad nikada nije bio prljaviji i smrdljiviji, neuređene zelene površine i promenada za divlje svinje”, dodao je Plenković.

Intervencijom Vlade spriječena propast Agrokora

Premijer je u odgovoru zastupnici Benčić ponovio da se DORH mora očitovati i objasniti sve vezano za odluku Visokog kaznenog suda u pogledu zakonitosti financijskog vještačenja KPMG-a. Podsjetio je da je kompanija bila toliko prezadužena da joj je 2017. prijetila propast, a da je to spriječeno intervencijom Vlade.

Na ponovljeni upit o padu vještačenja u slučaju Agrokor, ovoga puta zastupnika Mišela Jakšića, Plenković je ponovio da je DORH neovisan i samostalan u radu i odgovoran za poduzete radnje.

„To što je jedno vještačenje proglašeno nezakonitim, ne znači da je cijeli proces gotov ili pao”, odgovorio je.

Odgovornost je na DORH-u

Odgovarajući na pitanje Katarine Peović o problemu međunarodnih arbitraža i troškova, predsjednik Vlade je ustvrdio da je odgovornost na DORH-u.

"Odgovornost za vođenje pravnih procesa, nakon što smo riješili ekonomsku i financijsku situaciju, u rukama je onoga tko nas zastupa, a to je - Državno odvjetništvo. DORH u tom procesu, uz neovisnost i samostalnost, ima odgovornost i profesionalnost", rekao je.

Premijer je poručio kako je nedavna odluka Međunarodnog centra za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) tek prvi korak, a što će od toga biti, tek će se vidjeti.

Istaknuo je kako Agrokor funkcionira, a država i on su napravili velike korake naprijed. Podsjetio je kako je Agrokor, kao sistemska kompanija, 2017. godine došao u velike financijske i dužničke probleme i prijetila je opasnost da propadne 60.000 radnih mjesta, više kompanija i sl., a onda je, kaže, taj problem 'iskrcan' i 'bačen u krilo' hrvatskoj Vladi.

Naglasio je da je Vlada tada odlučila održati Agrokor, održati radna mjesta i dobavljače te isplatiti OPG-ovce.

"Danas kompanija funkcionira nakon restrukturiranja koje je priznato u svim jurisdikcijama gdje je trebalo, i čak dobila i neke nagrade za restrukturiranje tog tipa. Ljudi rade, zadovoljni", rekao je Plenković.

Podsjetio je i na neke tadašnje lažne optužbe kako Vlada 'štiti Gazdu', a što se sada uopće ne spominje, dodao je. "Da smo to pustili da propadne, nisam siguran da bi uspjeli", poručio je.

Nastavak subvencioniranja stambene politike

Na upit Marine Opačak Bilić o stambenoj politici, premijer Plenković je najavio izradu nacionalnog plana stambene politike do 2030., da se radi snimka stanja koliko ima praznih stambenih jedinica i koje su stvarne potrebe ulaganja u stambeni fond.

Istaknuo je da je kroz poticajnu stanogradnju (POS) dosad izgrađeno 8928 stanova ukupne vrijednosti 630 milijuna eura, najavivši da će se subvencioniranje stambene politike i stambenog zbrinjavanja mladih nastaviti.

Govoreći o obnovi nakon potresa, potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić naveo je da se provodi povijesna obnova zgrada javne namjene.

Obnovljeno je ili se obnavlja 160 škola, vrtića, fakulteta, 18 bolnica i 56 domova zdravlja, 250 zgrada kulturne baštine, 600 kilometara prometnica i mostova, naglasio je.

Novi zakon o zaštiti kulturnih dobara; Nastavak investicija u cestovnu infrastrukturu

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek istaknula je da je Vlada preuzela na sebe obnovu svih javnih i upravnih zgrada te muzeja u Zagrebu.

Najavila je i novi zakon o zaštiti kulturnih dobara za koji kaže da će donijeti velike iskorake.

Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković rekao je da će se nastaviti investicijski ciklusi u cestovnu infrastrukturu, među kojima su obilaznice Murskog Središća i Vukovara.

Mjere protiv afričke svinjske kuge daju rezultat

Odgovarajući na pitanje zastupnika Josipa Šarića, ministrica poljoprivrede Marija Vučković rekla je da poduzete mjere protiv afričke svinjske kuge koje je potpisala struka imaju učinak, dodavši da se već sada bilježi puno manji broj slučajeva nego prije.

"Valja i dalje biti oprezan i učiniti sve da ne dolazi do ilegalnih prometa (svinja) i da se mjere poštuju", kazala je Vučković.

Istaknula je da je Vlada omogućila pomoć svim uzgajivačima, a do današnjeg dana isplaćeno je oko 850 posjednika s oko 5,1 milijun eura. Također, dodala je, u tijeku  su isplate i za još stotinu korisnika.

Vučković je rekla da će u idućih nekoliko dana svi oštećeni svinjogojci biti isplaćeni, a objavili su i savjetovanje s javnošću za niz programa koji se odnose na nadoknadu indirektnih gubitaka i onima kojima nisu eutanazirane svinje. Uz to nadoknadit će se i dio troškova proizvođačima prasadi te za uzgajivače koji su trpili posljedice otežanog prometovanja i sl.

Ministarstvo poljoprivrede radi sukladno strategiji i propisima struke

Ružica Vukovac pitala je ministricu Vučković u čijem je interesu da je Ministarstvo poljoprivrede kršilo Ustav prilikom provedbe mjera za suzbijanje afričke svinjske kuge, vezano uz pravo vlasništva i nepovredivosti doma te ubijanje zdravih svinja.

Ministrica je odgovorila da njezino ministarstvo radi sukladno strategiji i propisima struke te u javnom interesu. Negirala je i da Ministarstvo poljoprivrede donijelo naredbu da se usmrte zdrave svinje, nego je utvrdilo do kojeg se roka, nakon što smo suočeni s tom bolesti, životinje koje se drže neuvjetno moraju ukloniti iz tih objekata.

Naglasila je i da već rade na mjerama za revitalizaciju hrvatskog svinjogojstva na tom području.

Trideset milijuna eura za sve koji su imali štetu od afričke svinjske kuge

Odgovarajući na upit Nikole Grmoje, premijer Plenković prozvao je Most i Domovinski pokret da "love" na temama poput elementarnih nepogoda ili bolesti poput afričke svinjske kuge. "Vi i Domovinski pokret - stranke bez ideje, projekta i rješenja o bilo kojoj političkoj temi, lovite se ili elementarnih nepogoda ili bolesti poput ove (afričke svinjske kuge)", rekao je Plenković.

Podsjetivši kako su Most i Domovinski pokret kada je bila pandemija Covida-19 bili prvi antivakseri, Plenković je rekao kako su sada stali na branik kao da afričke svinjske kuge nema, iako protiv te bolesti nema cjepiva i lijeka. Uz to, afrička svinjska kuga prisutna je i u Grčkoj, Srbiji, BiH i Bugarskoj, podsjetio je.

Plenković je s gnušanjem odbacio Grmojeve teze o 'odnarođenoj i korumpiranoj vlasti', poručivši mu da to samo mogu biti u očima stranke koja nema nikakvu drugu agendu nego da se osvećuje HDZ-u nakon što su iz Vlade izbacili njihova četiri ministra koji su se pokazali nelojalni. "Žao mi je što sam bio naivan da smo vas uopće uzimali u našu prvi vladu", dodao je. 

Ocijenio je da se Most "uputio" u Slavoniju jer u Metkoviću stoje sve gore. Plenković je također istaknuo da niti jedna vlada nije učinila više za Slavoniju i selo od aktualne. "Kompenzirat ćemo sve sa 30 milijuna eura onima koji su imali štetu od afričke svinjske kuge", poručio je.

Neka Državni inspektorat sve odradi do kraja

Premijer Plenković je, na upit zastupnika Davorka Vidovića vezano uz bespravnu gradnju predsjednika Uprave HEP-a Frane Barbarića na Hvaru, rekao kako je to jako loše, a  što je rekao i Barbariću kad je prvi put ta informacija izašla u medijima.
Podsjetio je kako je Državni inspektorat donio dva rješenja te će, kada uslijedi treće, doći do rušenja tog objekta.

"To se nikako nije smjelo dogoditi jer ljudi moraju o tome voditi računa. Možeš graditi i ulagati, ali moraš ulagati po propisu. Tu postoje određeni pravni koraci koji se poduzimaju pa neka se oni iscrpe a nakon toga ćemo gledati", poručio je premijer.

No, dodao je, HEP i njegova Uprava imaju ogromnu ulogu u premoštavanju najveće energetske krize i njegova stabilnost je bila najvažnija.

"Kada se sve smiri i razriješi onda ćemo u miru i bez ikakvog pritiska, iritacije ili nekakvog sufliranja sa strane donositi sve odluke. Pustimo još Državni inspektorat  neka odradi svoj posao do kraja", kazao je Plenković. 

Sigurnosna situacija u Ličko-senjskoj županiji bolja nego prošle godine

Na upit Anite Pocrnić Radošević o ilegalnim migracijama i stanju u Ličko-senjskoj županiji, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je ove godine u toj županiji zabilježeno više od 4000 nelegalnih migracija.

No, istaknuo je, sigurnosna situacija u toj i svim drugim županijama je bolja nego je bila prošle godine, jer je razriješenost kaznenih djela u našoj zemlji na razini od oko 70 posto, što je pri vrhu Europske unije.

Istaknuo je kako policija čini sve da npr. Plitvička jezera i Gospić imaju rekordnu turističku sezonu i da se domaći i strani gosti odlučuju dolaziti jer se osjećaju sigurno.

Ministar Božinović negirao je i pojedine tvrdnje iz oporbe da je Hrvatska okupirana i nesigurna, rekavši da ih svi relevantni pokazatelji demantiraju.  

Osigurali smo 130 milijuna eura za nastavak programa "Zaželi"

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić je, na upit SDSS-ove Dragane Jeckov vezano uz program zapošljavanja žena "Zaželi", rekao da su kroz novi europski socijalni fond osigurali 130 milijuna eura za nastavak programa "Zaželi", a za nove programe pristiglo je 595 prijava projekata u vrijednosti oko 540 milijuna eura. 

Najavio je kako bi do kraja ove godine trebali biti potpisani i prvi ugovori za nove programe.

Govoreći o većim izdvajanjima za umirovljenike, ministar Piletić je najavio uskoro i izmjenu seta zakona o kapitaliziranoj štednji kao i analizu kompletnog mirovinskog sustava kako bi se položaj umirovljenika dodatno poboljšao.

Revidiranje sustava penalizacije u mirovinskom sustavu

Na upit Silvana Hrelje vezano uz problem doživotne penalizacije prijevremene mirovine, Piletić je odgovorio kako nije izvjesno da će se ukinuti institut penalizacije jer je cilj mirovinskog sustava održivost te povećanje prosječnog godina mirovinskog staža, koji danas prosječno iznosi do 32 godine.
Podsjetio je da su izmijenili Zakon o mirovinskom osiguranju te najavio i da se ide i s zmjenama Zakona o kapitaliziranoj štednji.

Uz to, očekuju prijedloge radne skupine i svih socijalnih partnera što će biti njihov slijedeći iskorak, a jedna od tema bit će i revidiranje sustava penalizacije u mirovinskom sustavu, dodao je Piletić.

Postoje dvije političke Hrvatske

Odgovarajući zastupnici Mireli Ahmetović, premijer Plenković ponovio je tezu o dvije političke Hrvatske ustvrdivši kako oporba sedam godina ima samo dvije teme: temu korupcije koju lijepi HDZ-u i temu mržnje protiv suradnje s nacionalnim manjinama.

Postoje dvije političke Hrvatske što je pokazao i početak aktualnog sata, jedna je parlamentarna većina koja radi i koja je u sedam godina učinila ogromne iskorake za hrvatsko gospodarstvo i standard građana, a druga je ona koju predstavlja opozicija koja je lupanjem pokazala domet političke kulture, a to je kultura razbijanja, kazao je Plenković.

Ta druga politička Hrvatska, dodao je Plenković, ima samo dvije teme, jedna se svodi na mržnju protiv činjenice da su predstavnici srpske manjine dio parlamentarne većine, a druga je korupcija i krađa koja se lijepi HDZ-u. „Ili surađujete sa Srbima ili ste korumpirani i lupeži i to je sve, to je sedam godina vaše političke kreacije”, ustvrdio je.

Zaključio je da za razliku od oporbe HDZ ima duplo veću potporu građana jer građani znaju prepoznati postignuća i osjećaju kako žive spomenuvši realan rast plaća, rasta mirovina, Schengen, euro.

Dobit ćemo treći put na izborima

 „Što se tiče izbora, ja mislim da će po treći put hrvatski narod obnoviti povjerenje HDZ-u i našim koalicijskim partnerima”, odgovorio je.

Pitom joj je spočitnuo upravljanje Splitom kazavši da osim parkirnih stupića koje pile nije primijetio da se nešto drugo unaprijedilo.

Na upit zastupnice Romane Nikolić o nabavi lijeka za rijetku bolest ahondroplaziju od koje boluje 16 djece u Hrvatskoj, Plenković je  rekao da farmaceutska kompanija koja ga je proizvela nije formalno tražila odobrenje od HALMED-a pa su zato pristupili drugom putu, da stručna povjerenstva pri KBC-u Zagreb i Split sami provedu tu proceduru i poduzmu korake kako bi se ti lijekovi mogli nabaviti.

„Potruditi ćemo se da cijela ta procedura i nabavka bude što ranije”, poručio je.

Iz mjeseca u mjesec podaci da dolazi do smanjenja inflacije i cijena

Na upit Tomislava Okroše koliko je pad cijena vezan uz peti Vladin antinflacijski paket mjera, ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović je rekao kako je prva procjena Državnog zavoda za statistiku da će stopa inflacije u listopadu u odnosu na isti mjesec lani biti 5,8 posto. Dodao je da je to najniža stopa inflacije od siječnja prošle godine.

Ocijenio je kako je to povezano i s najnovijim paketom Vladinih mjera jer na mjesečnoj razini dolazi do smanjenja inflacije u kategorijama hrana, piće i duhan te energije. "Iz mjeseca u mjesec imamo egzaktne podatke da dolazi do smanjenja inflacije i cijena", istaknuo je.

Uz to, nakon razgovora s predstavnicima najvećih trgovačkih lanaca, došlo je i do smanjenja cijena u njihovim maloprodajnim objektima te cijelo vrijeme interveniraju u cijene goriva i struje, rekao je Filipović.

Niz prosvjednih nota Crnoj Gori zbog broda Jadran

Zastupnik Andro Krstulović Opara upitao je ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana što Vlada radi kako bi od Crne Gore vratila oteti školski brod "Jadran" i o odšteti od dvije milijarde dolara koliko vrijedi oteta flota.

Ministar je rekao da su zadnjih sedam godina istaknuto tražili ono što pripada Hrvatskoj. Također, u ljeto ove godine Ministarstvo je poslalo jednu od niza prosvjednih nota jer je Crna Gora predstavljala da taj brod pripada njima.

U toj noti, podsjetio je Grlić Radman, osvijetlili su činjenicu da je brod "Jadran" sagrađen 1930. godine, a konstruktor je bio Josip Škarica iz Rijeke te je izgrađen hrvatskim novcem i sl.

Ministar je istaknuo kako je i u svim susretima s crnogorskim predstavnicima jedno od prvih otvorenih pitanja i ono vezano uz školski brod Jadran.

Imamo problem s nedostatkom radne snage

Na upit Franka Vidovića o radnicima iz trećih zemalja, premijer Plenković je kazao da imamo problem s nedostatkom radne snage. Rekao je da se Hrvatskoj dogodilo što i drugim zemljama koje su ušle u Europsku uniju, a to je sloboda kretanja radnika što su ljudi iskoristili da idu raditi u neku drugu članicu.

"Dio toga moramo nadomjestiti, ako se ovaj naš tradicionalni bazen ili bazen jugoistoka Europe iscrpi, onda idemo dalje. Dolaze nam ljudi azijskog podrijetla. Da nam nije bilo toga, imali bismo problem u obnovi, u turističkom sektoru. To su naše realnosti", ustvrdio je Plenković.

Nikada nismo imali veći vojni proračun

Zastupnik Željko Sačić upozorio je na potrebu jačanja vojske i pješaštva te se založio za uvođenje vojnog roka, a Plenković je istaknuo da, što se tiče ulaganja u vojsku, nikada nismo imali veći vojni proračun.

Premijer je najavio da će se sutra, kada na Vladi bude proračun za iduću godinu, vidjeti koliko se više sredstava daje za vojsku i obrambene sposobnosti. Naglasio je kako smo 2016. godine bili na oko 500 milijuna eura a sada ćemo biti na 1,1 milijardu eura godišnje. "Velik broj sredstava ide za modernizaciju Hrvatske vojske", istaknuo je Plenković. 

Program cjelodnevne škole odvija se prema planu

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs na upit Ljubice Maksimčuk istaknuo je da se program cjelodnevne škole, koji se provodi u njih 62, odvija prema planu i programu i bez problema. Dodao je  i da su  djelatnici koji sudjeluju u programu dobili bitno veća primanja, od 14 do 17 posto, što je u prosjeku oko 200 eura.

Katica Glamuzina upitala je premijera Plenkovića što misli poduzeti kako bi se vratilo povjerenje u institucije i pravnu državu, a on je poručio kako ono što se dogodilo u slučaju Agrokor ne znači da naše pravosudne institucije ne funkcioniraju ili nisu neovisne.

"Da je to tako onda vjerojatno, nitko nikada iz HDZ-a ne bi bio optužen u našem mandatu. Ne bi bilo niti jedne afere, mi bismo sve znali na vrijeme. Gle čuda, to se ne događa", rekao je.

Rafalei će doći na vrijeme

Zastupnik Nino Raspudić upitao je hoće li svi Rafalei stići na vrijeme. Premijer ga je podsjetio da je bio najžešći u uništavanju saborskog inventara. "Vi niste neki euroentuzijast, malo ste skeptični. Međutim, tvrditi nama da je proces srljanja u europodručje žurna odluka, to mi djeluje smiješno", rekao je.

Premijer smatra da nema procesa koji je vođen bolje, preciznije, jasnije i transparentnije od procesa uvođenja eura. Istaknuo je i, kako je rekao, besprijekornu tehničku tranziciju koja se odvila 1. siječnja tijekom koje nijedan bankomat i nijedan bankovni transfer nije došao u pitanje.

Kasnije se premijer osvrnuo na nabavku Rafalea, kazavši da će sve doći na vrijeme. "Em je bilo na vrijeme, em su avioni fantastični, em će piloti biti obučeni na vrijeme. Sve je ok. Ne znam tko vam puni glavu", poručio je Plenković.

Kampanja vam je briljantna i čestitam onome tko vam to radi

Peđa Grbin upitao je premijera je li u stanju priznati odgovornost, a premijer ga je podsjetio da mu je već rekao da je kandidat za premijera sa štrikom oko vrata. "Kampanja vam je briljantna i čestitam onome tko vam to radi", dodao je.

Premijer se osvrnuo na Grbinove komentare, kazavši da je slučaj INA otkrila samostalna služba unutar Ministarstva financija.

"Novac nije nestao, tu je. Nećete uspjeti u namjeri da nam isfabricirate nezadovoljstvo, krizu. To osim vas i vaših prijatelja nitko ne vidi. Što se tiče afera, ponovit ću - da smo podušili institucije, ne bi bilo nijednog slučaja. Što se tiče Agrokora i presude Visokog kaznenog suda, to je stvar DORH-a", poručio je Plenković.

Izvor: Hina/Vlada

Pisane vijesti