Aladrović za Večernji list: Tko bude radio do 68 godina, mirovina će mu biti 20 % veća

Vodeći računa o više od 700 tisuća prikupljenih potpisa, Vlada je odustala od spornih promjena u mirovinskoj reformi i upravo pokrenula proceduru promjene mirovinskog zakona koji je ubrzao razdoblje za rad do 67 godina za pet godina te povećao penalizaciju za prijevremeni odlazak u mirovinu.

O tome za Večernji list govori ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović. Nametnulo se i pitanje povlaštenih mirovina, rada preko paušalnih obrta, uvođenja nacionalnih mirovina, nedostatka radnika. Prije nego što je preuzeo ministarsku poziciju Aladrović je bio šef Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

Događa li nam se korak naprijed ili dva koraka nazad kad je u pitanju mirovinski sustav? Vlada sad ulaže silnu energiju da pokažu da će trošak za proračun biti niži nego što ste tvrdili prije godinu dana kad se mijenjao zakon.

Unatoč tome što će se, poštujući volju više od 700 tisuća građana, prihvatiti prijedlozi izraženi kroz Inicijativu 67 je previše, ne možemo se složiti da je riječ o odustajanju od reforme kako se pokušava nametnuti. Paketom mirovinskih zakona obuhvaćenih mirovinskom reformom koji je stupio na snagu početkom godine cjelovito je unaprijeđen mirovinski sustav u cilju osiguranja dugoročne održivosti mirovinskoga sustava i primjerenosti mirovina sadašnjih i budućih umirovljenika.

Prihvaćanjem referendumskih prijedloga ne odustajemo od poticanja duljeg ostanka u svijetu rada i kasnijeg ostvarivanja mirovine, naravno za one osobe koje mogu i žele raditi nakon 65. godine. U tom smislu predlaže se izmjena radno-pravnih propisa, kako bi se ublažili negativni fiskalni efekti zahtjeva građanske inicijative od 45 milijardi kuna te će se stvoriti svojevrsni balans između zahtjeva Građanske inicijative i osiguranja dugoročne održivosti mirovinskog sustava i adekvatnosti mirovina.

Također, intervencija u radno-pravne propise povoljno će utjecati na zaposlenost, prihode i rashode državnoga proračuna, kao i na visinu mirovina budućih korisnika. Dakle, možemo zaključiti da je ovo korak naprijed u daljnjem unapređenju mirovinskog sustava i radnog zakonodavstva.

Kao i uvijek u politici, uloge su se opet promijenile, pa sad oporbeni političari govore da će mirovinski sustav, takav kakav jest, jamčiti stabilnost mirovina nekoliko godina, a poslije će biti sve lošije. Hoće li se na kraju mirovine svesti na socijalnu pomoć, ne zbog referenduma i radnog vijeka, nego zbog osipanja stanovništva i slabe ekonomije?

Bez obzira na izjave pojedinih oporbenih političara o upitnoj stabilnosti sustava, još jednom želim jasno naglasiti - isplata mirovina sada, a niti za pet godina nije niti će biti upitna kao ni stabilnost mirovinskog sustava. Te izjave neodgovorne su, paušalne i cilj im je unijeti nemir kod korisnika mirovina i stvoriti određeni pregovarački pritisak.

Neupitno je da su u mandatu ove Vlade mirovine povećane za 11,7%, a najniže mirovine za oko 254 tisuće umirovljenika za 15%. Također, treba podsjetiti da je mirovinski sustav kompleksan te ga je potrebno kontinuirano pratiti i prilagođavati i to mjerama i izvan mirovinskog sustava (demografske mjere, gospodarski rast, poticanje zapošljavanja i si.) koje bitno utječu na buduće mirovine.

Drugi mirovinski stup imat će važnu ulogu za buduće umirovljenike, odnosno one koji će odlaziti u mirovinu sljedećih deset do petnaest godina te ga je potrebno dalje razvijati u cilju postizanja adekvatnosti mirovina. U tom smislu, razmotrit će se sukladno proračunskim mogućnostima i prilagodba trenutačne stope doprinosa od 5%. Nesporno je da mjere uvedene mirovinskom reformom znatno pridonose postizanju održivosti i adekvatnosti trostupnog mirovinskoga sustava i ispravljanju međugeneracijske nejednakosti.

Jeste li vi to prebacili lopticu na poslodavce prijedlogom da radni odnos po sili zakona prestaje sa 68 godina? HUP je već dao do znanja da neće podržati takvu promjenu?

Bez obzira na činjenicu što je podizanje dobne granice na 68 godina prijedlog komplementaran usvajanju referendumske inicijative, očekujemo dulje zadržavanje radnika u svijetu rada, čime se izlazi u susret željama dijela radnika koji sve više iskazuju interes za duljim radom.

S druge strane, udovoljava se potrebama tržišta rada koje se susreće s problemom nedostatka radne snage, na što kolege u HUP-u upozoravaju dulje vrijeme, stoga ne vidimo logičnim protivljenje predloženoj zakonskoj izmjeni.

Nedvojbeno je da će na individualnoj razini mirovine onima koji ostanu raditi do 68. godine života biti veće. Primjerice, za muškarca koji ima 35 godina mirovinskog staža, mirovina bi po osnovi duljeg ostanka u svijetu rada za tri godine, bila veća oko 8%.

Istodobno, za svaki mjesec rada nakon navršene 65. godine života, mirovina bi se dodatno povećala za 0,34% po mjesecu, odnosno ukupno za 12%. Dakle, u konkretnom slučaju možemo govoriti o ukupnom povećanju mirovine većem od 20%. Riječ je o pozitivnim promjenama koje su u interesu većine naših građana te se nadamo da će to biti prepoznato i od poslodavaca.

Većinu zaposlenih starijih od 60 godina čine radnici u javnom sektoru, je li država spremna za varijantu da joj iduće godine ostane u sustavu 20 tisuća službenika starijih od 65 i time zatvori mogućnost zapošljavanja mlađih?

Važeći propis predviđa mogućnost ostanka u službi i nakon 65. godine života ovisno o dogovoru čelnika tijela i državnog službenika, koristi se zbog potreba za frnji.net iskusnim službenicima, a praksa je pokazala da nije dovela do istodobnog onemogućavanja zapošljavanja mlađih kadrova.

Treba imati na umu da će jedan dio službenika napustiti službu stjecanjem uvjeta za mirovinu i daleko prije od navršene 68. godine (npr. u 2020. žena stječe pravo na starosnu mirovinu kada navrši 62 godine i 6 mjeseci života).

Oporba i sindikati poturaju vam pod nos povlaštene mirovine, no rijetki spominju da se jednom dano pravo u mirovinskom sustavu ne povlači. Što je uopće realno po pitanju povlaštenih mirovina?

Polazeći od kompleksnosti tog pitanja, u predstojećem razdoblju planira se izrada cjelovite analize mirovina stečenih pod posebnim uvjetima i propisa koji uređuju to područje. Važno je naglasiti da se te mirovine u cijelosti financiraju iz državnog proračuna, a posebnim pravilnikom osigurana je transparentnost visine sredstava koja se izdvajaju iz proračuna. Često se zaboravlja da su mirovine po posebnim propisima u mirovinskom sustavu većim dijelom pokrivene razdobljima uplate doprinosa, odnosno u većini slučajeva posebne kategorije umirovljenika imaju navršena radna razdoblja staža osiguranja (primjerice, redoviti članovi HAZU mirovinskim stažem većim od 41 godine, a djelatne vojne osobe s više od 30 godina).

Pogrešna je teza da mirovine po posebnim propisima ugrožavaju održivost mirovinskog sustava jer izdaci za te mirovine čine 5,9 milijardi kuna od 41 milijarde, koliko iznose ukupni izdaci za mirovinski sustav. Dobro ste primijetili, često se zaboravlja načelo zaštite stečenog prava, pa unatoč činjenici da je nužno provoditi djelotvorni nadzor sustava provedbe, postoji i nužnost poštovanja onih prava koja su stranke stekle. To je izraz načela pravne sigurnosti, kao sastavnog dijela šireg načela vladavine prava te se u tom kontekstu postavlja i upitnost modela revizije svih mirovina po posebnim propisima.

Pokrenuli ste postupak uvođenja nacionalnih mirovina. Jesmo li dovoljno bogati za njih?

Ova Vlada se u svom Programu kao i u Strategiji socijalne skrbi za starije osobe u RH za razdoblje 2017.-2020. opredijelila za uvođenje nacionalne mirovine socijalno ugroženim starijim osobama. Nacionalna mirovina još je jedna pozitivna mjera za koju planiramo izraditi zakonski okvir u sljedećoj godini. Institut nacionalne mirovine usmjeren je na smanjivanje siromaštva starijih osoba, a slični instituti egzistiraju i u većini država članica Europske unije, neovisno o njihovu standardu.

Jučer je počela s radom radna skupina za izradu tog zakonskog okvira koja je sastavljena od svih relevantnih dionika, odnosno predstavnika akademske zajednice, udruga umirovljenika, ekonomskih stručnjaka, socijalnih partnera i nadležnih resora. Cilj je u okviru postojećih gospodarskih mogućnosti pronaći odgovarajuće rješenje za naše građene starije životne dobi koji nemaju mirovinu ni drugih izvora prihoda. Bez obzira na to što je još velik posao ispred nas, imamo dovoljno vremena i ono što možemo jamčiti građanima jest to da će primjena nacionalne mirovine početi s početkom 2021. godine.

Koliko i kome rastu plaće u javnom sektoru? Očekujete li lančanu reakciju i pritisak i ostalih grupacija čije se plaće osiguravaju u proračunu?

Od 2017. do danas uvećanjem osnovice plaće državnih i javnih službenika uvećane su ukupno za 11,49%. Rast plaća u pojedinim sektorima javnih službi uvijek dovodi i do novih zahtjeva u drugim javnim službama, no želim naglasiti da su za sve javne službe na snazi važeći granski i kolektivni ugovori koji jamče određenu razinu prava.

Nepal, Indija, Filipini... radnici se traže na sve strane. Je li naše društvo dovoljno zrelo da prihvati strance u velikom broju? Svojevremeno je Nadan Vidošević i HGK govorio o pola milijuna ljudi, sad bi ta brojka mogla biti i veća ako želimo zadržati postojeći udio zaposlenih i umirovljenika?

Svjestan sam činjenice da u određenim djelatnostima nedostaje radne snage, stoga provodimo niz aktivnosti kako bi se ti problemi otklonili ili ublažili. Rastom gospodarstva i jačanjem investicija, najveći nedostatak radne snage uočen je u graditeljstvu, turizmu i ugostiteljstvu.

Budući da je cilj prvenstveno aktivirati domaću radnu snagu, prijedlog je da se novim Zakonom o strancima kvotni sustav zamijeni sustavom testa tržišta rada. Dakle, poslodavci će uz prethodno mišljenje HZZ-a da na domaćem tržištu rada nema traženih radnika i ispunjavanje minimalnih uvjeta moći uvoziti radnike radi popunjavanja deficitarnih radnih mjesta.

Usporedno s time, ići ćemo u reviziju mjera aktivne politike zapošljavanja koje će uz izmjene Zakona o strancima imati pozitivan efekt na tržište rada.

Međutim, želim naglasiti da su već do sada mjere aktivne politike zapošljavanja, za koje je Vlada do sada izdvojila 6,5 milijardi kuna, dovele do pozitivnih pomaka na tržištu rada. Naime, stopa zaposlenosti u drugom kvartalu ove godine na povijesno je najvišoj razini od 66,4 posto, a ujedno se stopa nezaposlenosti smanjila za 1,4 posto i iznosi povijesno najnižih 6 posto. Unatoč svim aktivnostima ove godine smo dio radne snage osigurali izdavanjem 55 tisuća radnih dozvola za novo zapošljavanje stranaca. U zadnje vrijeme uočen je trend povećanja zapošljavanja stranih radnika iz azijskih zemalja. Smatram da je hrvatsko društvo otvoreno i uključivo te spremno razvijati zajednički suživot s radnicima koji dolaze iz nama dalekih zemalja.

Daljnji trendovi u zapošljavanju strane radne snage, kao i do sada, ovisit će o potrebama tržišta rada odnosno potrebama gospodarstva i investicija. Vjerujem kako nam je svima u cilju da Hrvatska privuče što veći broj investicija koje će utjecati na otvaranje novih radnih mjesta, a samim time i na povoljniji omjer zaposlenih i umirovljenika.

Dosta je tenzija oko paušalnog obrta koji postaje novi oblik prikrivenog rada i konkurencija zapošljavanju preko ugovora o radu, nešto slično registru samostalnih profesija. Kad je angažman paušalnog obrtnika dopušten, a kad je to zabranjeno?

Angažman paušalnih obrtnika podrazumijeva ugovor o obavljanje usluge ili određenih poslova za naručitelja, a moraju imati stvarna obilježja takvih obveznih odnosa, a zaključuju se između pravnih ili fizičkih osoba koje obavljaju neku registriranu djelatnost. Dakle, kada su prisutna ta obilježja, angažman paušalnih obrta je dopušten, a takvim ugovorom nije dopušteno prikriti stvarni ugovor o radu, odnosno radni odnos.

Kada se obavljaju poslovi koji imaju obilježja poslova radi kojih se zasniva radni odnos, jedino zakonito postupanje je sklapanje ugovora o radu sukladno odredbama Zakona o radu. Štoviše, smatrat će se da je sklopljen ugovor o radu bez obzira na to kako su ugovorne strane imenovale takav ugovor, osim ako se ne dokaže suprotno.

Kako gledate na sve više izuzeća kod plaćanja doprinosa, to i ne ide u prilog mirovinskom resoru jer smanjuje osnovicu za mirovinske doprinose?

Ako pri tome mislite na četvrti krug poreznih rasterećenja, ova Vlada vodi balansiranu politiku i nastoji svim mjerama kompenzirati eventualne negativne posljedice intervencija u propisima kojima se uređuju porezi i doprinosi. Također, mjere se ne smiju gledati jednostrano jer unatoč činjenici da s jedne strane dovode do smanjene uplate doprinosa, s druge strane potiču rast gospodarstva te kompenziraju negativan efekt smanjene uplate.

Rast gospodarstva, posebno porast zaposlenosti i plaća važni su faktori za osiguranje dugoročne održivosti mirovinskog sustava i adekvatnosti mirovina.


Večernji list, 28.9.2019.
Razgovarala: Ljubica Gatarić
 

Vijesti iz medija | Josip Aladrović