BDP raste, a inflacija pada. Velikih povećanja cijene struje i plina neće biti

Predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je danas kako je Vlada snažno stala uz građane i gospodarstvo, očuvala socijalnu koheziju i spriječila da energetska kriza ima šire i veće posljedice. Najavio je i novi krug porezne reforme koja će za cilj imati rasterećenje, te će veći akcent biti na oporezivanje imovine u odnosu na oporezivanje rada. Komentirajući podatke o stopi inflacije, koja je najniža gotovo u zadnje tri godine, kazao je da to znači da su uspjeli s kombinacijom mjera učiniti ono što je ljudima najvidljivije, a to je da im ne rastu cijene.

Učinjeni su napori, podsjetio je, da cijene energenata, prije svega struje i plina, za građane, poduzetnike, za općine, gradove i županije, kao i za javne ustanove ostanu iste.

U današnje vrijeme kontekst anomalija koje su postojale na tržištu više nije kakav je bio, kazao je premijer, stoga ćemo mi fazno i postupno popuštati mjere, što znači da ćemo i dalje pomagati građane i gospodarstvo, samo ne u obuhvatu kao do sada.

Dodao je kako trenutno traje završna faza konzultacija vezano uz novi paket mjera, te da će u narednim danima reći kakve će točno biti subvencije kada je riječ o struji i plinu, međutim, istaknuo je, politika Vlade je jasna, i velikih povećanja, kakva su bila izračunata hipotetski, neće biti.

Sveobuhvatna porezna reforma

Plenković se osvrnuo i na najavljeni porez na nekretnine, kazavši kako Ministarstvo financija priprema novi krug porezne reforme kojoj je cilj rasterećenje, te dodaje da će veći akcent biti na oporezivanje imovine u odnosu na oporezivanje rada, što je i bila poanta kada je jedinicama lokalne i regionalne samouprave ostavljen raspon iznosa poreza na dohodak umjesto prireza, gdje su pojedini gradonačelnici i predstavnička tijela mogla utjecati hoće li u njihovom gradu ili općini netko imati manji ili veći porez na svoj rad.

Vlada želi svojim mjerama, koje su kombinacija zemljišne, porezne, financijske i energetske politike, stvoriti preduvjete da mladi ljudi lakše i jednostavnije mogu doći do priuštivog stanovanja, rekao je premijer, naglasivši kako je riječ o sveobuhvatnoj reforma za koju vjeruje da će imati dobre efekte. 

Ona će ići u javno savjetovanje, dodaje, a mi ćemo pažljivo saslušati svaku sugestiju.

Odgovarajući na pitanja o mogućnosti da jedinice lokalne i regionalne samouprave naknadno smanje porez na dohodak, s obzirom na to da bi porez na nekretnine također bio prihod lokalnih jedinica, Plenković je rekao kako postoji ideja da se prihod od poreza na nekretnine dijeli između središnje države i lokalnih jedinica, više u korist lokalnih jedinica, ali, kako je kazao, još će nekoliko dana ostaviti za  konzultacije, nakon kojih će se izaći s prezentacijom i javnim savjetovanjem.

Najniža stopa inflacije gotovo u zadnje tri godine

Komentirajući podatke o stopi inflaciji, koja za kolovoz ove godine iznosi 1,8 posto, odnosno nastavlja se trend usporavanja inflacije na godišnjoj razini, Plenković je kazao da je to jako dobro, istaknuvši realne pokazatelje stanja hrvatskoga gospodarstva.

U prvom kvartalu ove godine imali smo rast od 3,9 posto, u drugom 3,3 posto, podsjetio je, a podaci o turističkoj sezoni pokazuju da smo bolji ukupno i po broju dolazaka i po broju noćenja, dok se iz fiskalizacije već sada vidi da ćemo biti bolji i u smislu prihoda od turizma.

„Ovo je najniža stopa inflacije gotovo u zadnje tri godine. To znači da smo uspjeli s kombinacijom mjera učiniti ono što je ljudima najvidljivije, to je da im ne rastu cijene", izjavio je premijer.

Naglasio je i ostale pokazatelje gospodarskog rasta, kazavši kako danas imamo rekordnu zaposlenost od gotovo 1,75 milijuna ljudi, a nezaposlenost je na razini od oko 87 tisuća.
Ovakva gospodarska situacija je jako dobra, smatra Plenković, i znači da smo učinili maksimalne napore za ono što nam je bilo najvažnije, a to je dizanje plaća naših sugrađana, dizanje mirovina i stvaranje preduvjeta za kvalitetniji ekonomski život.

Black Hawk je za vojsku, nije za vozanje štićenih osoba

Odgovarajući na novinarsko pitanje, premijer se osvrnuo na korištenje vojnih zrakoplova od strane predsjednika Milanovića kazavši da se, za razliku od njega, on helikopterom vozio tri puta i to u službene svrhe - za praćenje vojne vježbe na Dugom Otoku, za obilazak Plješivice u vezi s nadzorom hrvatske granice od nezakonitih migracija, te obilazak karlovačkog područja nakon poplava.

''Teško poraženi kršitelj Ustava, kojeg smo pomeli s političke scene nakon što je izvršio državni udar uoči parlamentarnih izbora, pravi se nevješt, kao da je to hrvatska politička scena zaboravila. Očito sada, kako dolazi jesen, nakon što je u tom svom teškom porazu šutio mjesecima, nestao sa scene, vozao se vojnim resursima po Hrvatskoj, nastoji to po metodi 'pila naopako' prebaciti na nekog drugog'', kazao je Plenković.

Dodao je da nema nikakve potrebe koristiti vojne helikoptere, već da predsjednik Milanović bahato i nadmeno koristi vojne resurse i ogromna sredstva naših poreznih obveznika, optužujući pritom premijera za korištenje službenog zrakoplova naglašavajući pritom da je on brana od HDZ-a.

Plenković se upitao od čega to predsjednik brani Hrvate - od najveće zaposlenosti, najniže nezaposlenosti, rasta BDP-a od 3,5 posto, pada inflacije, eura, Schengena, stabilizacijskog mehanizma, Global Entryja, Pelješkog mosta, autocesta… naveo je premijer strateška postignuća Vlade koja su život Hrvata učinila boljim.

''Ovaj koji tamo gore sjedi četiri i pol godine i čije su kršenje Ustava ocijenili ne samo ustavni suci, nego su to učinili ustavni stručnjaci i profesori unisono, čovjek koji tretira glavnu političku stranku u Hrvatskoj, HDZ, kao ''nacističku'' stranku, koji osobno vrijeđa aktualne članove Vlade, bivše članove Vlade najpogrdnijim mogućim riječima, koji prijeti svakome tko misli drukčije, on se predstavlja kao brana?! Obrnuto, mi smo brana bahatluku, primitivizmu, divljaštvu, nekulturi, čovjeku koji je prevario hrvatski narod prije pet godina kada su mu napravili kampanju 'Normalno' i 'Predsjednik s karakterom'. Da, treba imati ljude s karakterom, ali normalne, ne ovakve'', ustvrdio je Plenković.

Smatra kako Hrvatskoj treba drugi predsjednik države kako bi konačno hrvatske institucije normalno funkcionirale i kako bi u Ured predsjednika došli suvisli, ozbiljni ljudi koji će sjesti za stol, dogovarati se, razgovarati i raditi u interesu Hrvatske. Izbori, novi čovjek, nova Hrvatska, zdrav pogled, suradnja institucija - to je bit, poručio je predsjednik Vlade te dodao da nije dobro da je na Pantovčaku netko tko u najvećoj svjetskoj krizi ima proruske stavove i koji se bori protiv imaginarne, lažne teze da netko želi slati hrvatske vojnike u Ukrajinu.
''Black Hawk je za vojsku, nije za vozanje štićenih osoba, tko god to bio'', zaključio je ovu temu premijer.

Novinare je zanimalo da li će se Vlada odazvati Milanovićevom pozivu na sazivanje Vijeća za obranu vezano uz dogovor oko uvođenja vojnog roka, na što je premijer odgovorio kako smatra  da ima drugih načina da to iskomunicira, jer, kako je rekao, nije se realno odazivati se na sastanke nekome tko vas naziva nacističkom strankom. 

Na uvođenju vojnog roka rade stručnjaci MORH-a

Poručio je da na ideji od osam tjedana vojnog roka rade stručnjaci u Ministarstvu obrane i razvijaju program koji će, kada bude kompletiran, Predsjedniku biti poslan na uvid kako bi  vidio o čemu se radi.

Podsjetio je da su sigurnosne okolnosti u Hrvatskoj, Europi i svijetu bitno promijenjene, a da zbog suspenzije vojnog roka u Hrvatskoj 2008. godine, ljudi koji imaju manje od 37 godina nemaju nikakvih vojnih znanja.

''O svim temama, uključivši i cijeli sigurnosni i obrambeni segment, hrvatska Vlada itekako vodi računa i ima odgovornost. Vlada određuje proračun kojim jača Hrvatsku vojsku. Kad sam postao premijer obrambeni proračun je bio oko 550 milijuna eura, danas je on milijardu i 350 milijuna. To je sad neka druga situacija, tu su ciljevi i obveze i prema NATO-u i prema EU, a naši su ciljevi da ulažemo u hrvatskog vojnika i modernizaciju HV-a'', rekao je Plenković.

Hrvatska će i dalje imati najsnažnije zrakoplovstvo u ovom području Europe

Na upit o namjeri Srbije da nabavi 12 borbenih zrakoplova Rafalea, premijer je odgovorio kako je vidljivo da je odluka Hrvatske da kupi Rafale bila sjajna strateška, obrambena, politička i financijska odluka. Podsjetio je da je Hrvatska članica NATO-a, stoga oprema i sustavi koje imaju hrvatski Rafalei sigurno neće biti isti ni na tom nivou kao što će biti Rafalei koje će Francuska isporučiti Srbiji.

„Što se nas tiče, mi smo i dalje jednako snažni i imat ćemo i dalje najsnažnije zrakoplovstvo u ovom području Europe, a to je od Njemačke do Grčke", zaključio je Plenković.

Pisane vijesti