- Objavljeno: 22.05.2023.
Bit porezne reforme je povećanje najnižih plaća, neće se ugroziti mirovinski sustav niti oteti nešto lokalnim jedinicama
Predsjednik Vlade Andrej Plenković najavio je predstavljanje porezne reforme kojom će se omogućiti rast plaća, pogotovo onima čije su plaće najmanje u Hrvatskoj, odbacivši tezu da će se poreznom reformom nešto oteti ili oduzeti lokalnim jedinicama ili velikim gradovima, a za novi zakon o izbornim jedinicama kazao je da će ostati 10 izbornih jedinica koje će birati po 14 zastupnika u Hrvatski sabor.
„Bit je omogućiti rast plaća, pogotovo onima kojima su plaće najmanje u Hrvatskoj. Otklanjam još jednom teze koje se plasiraju da se nešto oduzima lokalnim jedinicama ili velikim gradovima. To je izmišljena teza, a neki je toliko ponavljaju da jedan dio građana možda misli da je istina. To je neistina. Ukidamo prirez, ali ostavljamo mogućnost da porez na dohodak bude povećan za onoliko koliko je eventualno prije bio prirez”, rekao je Plenković.Ponovio je da je bit porezne reforme povećati plaće onima kojim imaju najmanje i da će u utorak biti predstavljena koalicijskim parterima.
"Onaj čelnik lokalne samouprave koji želi imati isti volumen prihoda povećat će porez na dohodak. Delegirali smo im ovlast da sami procjene žele li imati manju stopu poreza na dohodak i ostaviti više novaca u džepovima građana ili će imati veću stopu'', pojasnio je Plenković, dodavši da samo 305 gradova i općina u Hrvatskoj imaju prirez.
Porezna reforma neće ugroziti mirovinski sustav, iz proračuna se godinama doplaćuje dio za mirovine
Poreznom reformom predlaže se i smanjenje mirovinskih doprinosa za određeni broj građana do određenih primanja.
„To smanjenje će im ostaviti veća primanja na plaći, a umjesto njih će država to nadomjestiti”, kazao je premijer odbacivši tezu da će se ugroziti mirovinski sustav.
„Da se mirovine isplaćuju jedino i isključivo na temelju doprinosa ne bi nitko dobio mirovinu koliku ima sada. Godinama doplaćujemo dio za mirovine iz poreznih prihoda”, rekao je.
„Da bismo povećali plaće onima koji imaju manja primanja, mi drugih prostora nemamo. Osim da poslodavci povećaju plaće, to je najbolji način”, dodao je.
Plenković je kazao da su se na sastanku osvrnuli i na neke druge aktivnosti prošloga tjedna, na veliki događaj koji je ministar regionalnoga razvoja i fondova EU imao s čelnicima svih sjedišta hrvatskih županija.
"To je plan za urbani razvoj Hrvatske. Čak 680 milijuna eura izravno za gradove u središtima hrvatskih županija u ovoj financijskoj perspektivi. To je samo još jedna od potvrdi koliko smo privrženi ravnomjernom regionalnom razvoju, decentralizaciji i projektnoj podršci za ulaganja koja će gradove staviti u kontekst dva najvažnija procesa: digitalne transformacije i zelene tranzicije te poticanja ulaganja", kazao je premijer.
Ostajemo na razini 10 izbornih jedinica koje će birati po 14 zastupnika
O izmjenama zakona o izbornim jedinicama Plenković je kazao da će ostati 10 izbornih jedinica koje će birati po 14 zastupnika u Hrvatski sabor i gdje će odstupanja u broju birača po izbornoj jedinici biti unutra plus minus 2,5 do 3 posto.
„Nije to prekrajanje", ocijenio je, dodavši da puno toga ostaje kako je i dosad.
"Mijenjamo ono što moramo da bismo doveli otprilike jednak broj birača po izbornim jedinicama. Njih će biti otprilike 360 tisuća. S obzirom na demografske trendove imamo dosta velika odstupanja u broju birača kojih je nekada bilo više", rekao je Plenković te izrazio uvjerenje da će o zakonu postići suglasje i usvojiti ga na vrijeme.
Podsjetio je da je Ustavni sud kazao da postojeći zakon o izbornim jedinicama prestaje važiti 30. rujna.
Hrvatska lovi korak sa zemljama srednjoistočne Europe
Plenković se osvrnuo i na BDP-a istaknuvši da je od 2016. narastao za 20 milijardi eura.
"BDP je po stanovniku rastao za više od 5.000 eura i sada smo na 17.000 eura po glavi stanovnika. Od 2016. povećali smo prosječne plaće za 50 posto, medijalne plaće za 44 posto, prosječne mirovine narasle su 37 posto, minimalne plaće za 69 posto'', naveo je.
„Hrvatska će u ovom desetljeću nastojati loviti korak sa zemljama srednjoistočne Europe”, naglasio je.
Usporedio je Hrvatsku s Mađarskom, Bugarskom, Češkom i Poljskom, državama koje su krajem 80-ih i početkom devedesetih godina bile korisnice Phare programa i sklapale su sporazume o suradnji i pridruživanju s Unijom.
"Sva moguća ekonomska sila investitora, konzultanta, pravnih stručnjaka, medija, sa zapada se seli u Budimpeštu, Prag, Varšavu. Oni postaju centri gospodarski intenzivnog impulsa razvoja tih zemalja", naveo je premijer, podsjetivši da Hrvatska u tom desetljeću nema na raspolaganju fondove niti ugovorne odnose s Europskom unijom, već sada nadoknađujemo taj izgubljeni korak.
Istaknuo je da u ovom desetljeću Hrvatska ima na raspolaganju nešto manje od 9,3 milijarde eura kroz Drugi višegodišnji okvir, Sedmogodišnji financijski plan i novce NPOO-a.
"To znači da Hrvatska ima takve financijske poluge koje će omogućiti zamašnjak i investicija i ulaganja i dizanja standarda", ocijenio je.
Podsjetio je da je naš cilj bio dovesti Hrvatsku u Schengen i europodručje te najavio rezultate turističke sezone koji će biti, ocijenio je, bolji nego lanjski, čak bolji nego 2019. godine.
"Kad gledam tu širinu aktivnosti, investicija, međunarodnu reputaciju, kreditni rejting, konsolidirani proračun, onda mi je cilj da učinim sve da smanjujemo inflatorne pritiske, da ljudima dižemo životni standard, a to je sigurno bolje kroz povećanje plaća", poručio je Plenković.
Još jednom je podsjetio na gospodarske pokazatelje: investicijski kreditni rejting, nikad veću zaposlenost, najnižu stopu nezaposlenosti, članstvo u Schengenu i europodručju te dostupna velika europska sredstva za ulaganja i investicija.
Osvrnuo se i na krize koje su nas sustizale proteklih godina, ocijenivši da je sve to "u našem ruksaku stečenoga znanja o kriznom upravljanju, a istovremeno ostvarujemo strateške ciljeve. Hrvatska ekonomski, socijalno i financijski ide naprijed".
Na sjednici Predsjedništva HDZ-a bilo je riječi i o rebalansu proračuna, razgovorima sa sindikatima i potpisanom Dodatku kolektivnom ugovoru kojim je povećan iznos regresa državnim i javnim službenicima i namještenicima.
Posebno su se osvrnuli na situaciju s poplavama, a Plenković je pritom zahvalio svima koji su dali doprinos u borbi protiv visokih vodenih valova u nizu hrvatskih županija.