- Objavljeno: 10.09.2023.
Brnjac: Turistički rezultati izvrsni, cjelogodišnji ravnomjerni turizam prioritet je Vlade
Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac za središnji dnevnik HRT-a govorila je o rezultatima turističke sezone u Hrvatskoj. Otkrila je kakve prihode državni proračun može očekivati te koje promjene možemo očekivati u ovom sektoru našeg gospodarstva.
Komentirala je i trend većeg broja dolazaka te pretpostavila kako bi se to moglo odraziti na prihode.- Kada pogledamo dosadašnji tijek turističke godine, možemo biti jako zadovoljni. Imali smo izvanrednu predsezonu, sezonu na razini 2019. i odlične najave za samu posezonu. I upravo to nam je i cilj, da razvijemo cjelogodišnji turizam, i upravo to je pokazatelj. Kada pogledamo samo brojke na kontinentu, vidimo da je povećan turistički promet u odnosu na 2019., rekla je.
Ustvrdila je kako je cjelogodišnji ravnomjerni turizam "strateško opredjeljenje" Ministarstva turizma i sporta.
- Naše strateško opredjeljenje razvoja cjelogodišnjeg, ravnomjerno razvijenog turizma je upravo moguće. I sve ono što radimo kroz projekte Ministarstva turizma i sporta, kroz nacionalni plan oporavka i otpornosti. Dakle, to su projekti koji financiraju izgradnju novih hotelskih objekata, smještajnih jedinica, zdravstveni turizam, nove objekte koji podižu samu kvalitetu. Na taj način omogućuje se i sam razvoj malog i srednjeg poduzetništva i samih funkcionalnih regija, kazala je.
Istaknula je kako HNB ima 38% veće prihode nego lani. Dodala je kako se očekuju "izvrsni turistički rezultati" na kraju godine.
- Dakle, kroz sve dodatne sadržaje i na taj način stvaramo upravo onu ponudu koju želimo, a to je cjelogodišnji, ravnomjerno reguliran turizam. Što se tiče samih prihoda, za prva tri mjeseca, dakle, Hrvatska narodna banka ima 38% veće prihode nego što su to bili lani, a znamo da je lani bila godina najbolja što se tiče prihodovne strane. Tako da, stvarno očekujemo i do kraja cijele turističke godine kada se podvuče crta da će biti izvrsni turistički rezultati, poručila je ministrica.
Cijene smještaja i usluga
Ministrica se osvrnula na temu koja je dominirala javnim diskursom: visokim cijenama. Ustvrdila je kako "povećanje kvalitete, može pratiti i cijena".
- Pa, to cijelo vrijeme govorimo da ukoliko dolazi do povećanja kvalitete, onda to naravno može pratiti i cijena, rekla je.
- I jedno bez drugoga ne ide. Vrijednost za novac. Hotelijeri su odradili svoj posao. Što se toga tiče, mi imamo 50% i više objekata koji su 4-5 zvjezdica. Kampovi naši su također preko 50% visoke kvalitete, 4-5 zvjezdica. Dakle, i uvijek govorimo da vrijednost mora pratiti, dodala je.
Brnjac je naglasila da je na gostima hoće li nagraditi ili ne nagraditi podizanje cijena. Istaknula je kako su neki iznajmljivači "neopravdano" dizali cijena, ali i da je Vlada pomogla u "očuvanju radnih mjesta".
- To je "value for money", znači vrijednost za novac. I svakako će taj gost, znači to nagraditi, odnosno ne nagraditi iduće godine. Ono što je, recimo, kada pogledamo privatne smještaje, znači iznajmljivače, neki koji su neopravdano dizali cijene, poslije su ih spuštali. Na taj način su negativno utjecali na cijelu destinaciju, jer je neracionalno dizanje cijena, a kada pogledamo Vladu Republike Hrvatske, dakle, od početka je stala uz turistički sektor. Što se to tiče samih mjera za očuvanje radnih mjesta. Zatim, reguliranjem cijena struje i plina, da nije do toga došlo, recimo, primjer, sama kućanstva, ali i malo poduzetništvo, bi šest puta više plaćali struje, tri puta više plina, ustvrdila je.
Novi Zakon o turizmu
Brnjac se osvrnula na podatke o tisućama novih ležajeva. Najavila je donošenje novog Zakona o turizmu.
- Zapravo zato nam dolazi zakon o turizmu. Dakle, upravo zato mi kad smo počeli, znači, 2020. godine reformu turističkog sektora, pogledali smo, dakle, pri samom pisanju strategije turizma, koliko imamo nekomercijalno, komercijalno, znači, što se događa i vidjeli smo da u 2019. je otprilike 190 tisuća novih ležajeva, kazala je.
Preveliku ponudu naspram potražnje, identificirala je kao jedan od problema. Zbog toga se, kako kaže, donosi novi zakon koji će to regulirati kroz "planove upravljanja".
- Znači, kad pogledate sada taj aspekt ponude i potražnje, znači, ponuda je daleko veća od potražnje, što se i pokazalo ove godine kod brojnih iznajmljivača i upravo zato smo, donosi se novi zakon o turizmu, koji će kroz planove upravljanja, a morat će se kroz planove upravljanja donositi izračun nosivih kapaciteta, po prvi puta će destinacije morati izračunati koliko imaju komercijalnog smještaja, nekomercijalnog i onda temeljem toga upravljati svojim destinacijama, rekla je.
- Moći će, na primjer, ako uvide da je negdje nečega previše, donijeti odluku o broju i vrsti ugostiteljskih objekata, objasnila je.
EK dala pozitivnu ocjenu zakona
Brnjac je ustvrdila kako je zadovoljna jer je ministarstvo dobilo "puno pozitivnih prijedloga" prilikom javnog savjetovanja.
- Ono što me veseli je da smo došlo puno pozitivnih prijedloga. Od početka dok smo radili taj zakon, mi smo uključili velik dio dionika. Znači iz cijelog turističkog sektora, od akademske zajednice pa do udruženja zajednica gradova, županija, općina, turističkog sektora, rekla je.
- Dakle, bilo je važno da ih odmah na početku uključimo, upravo zato što je ovaj zakon izuzetno važan i zahtjevan. Danas je upravo i Europska komisija dala pozitivnu ocjenu ovog zakona, otkrila je.
Naglasila je kako se izmjenama i dopunama zakona o lokalnim porezima ništa neće bitnije promijeniti.
- Izmjenama i dopunama zakona o lokalnim porezima sve ostaje kako je bilo i u prošlom zakonu, mogućnost jedinicama lokalne samouprave da uvedu taj porez ili ne. Dakle, na njima je da li će ga uvesti. Jedino što se mijenjalo upravo na zahtjev tih čelnika prema ministarstvu financija je ta visina. Ona je sada od 0,6 do 5 eura po metru kvadratnom. Ostaje sve isto na njima da odluče da li će uvesti, a oni koji su uveli mogu ostati na onoj razini koju su imali, rekla je.
Na pitanje o tome očekuje li masovnije uvođenje, kazala je kako je taj izbor na gradonačelnicima.
- Vidjet ćemo. To je na njima. To je u sklopu i porezne reforme gdje se daje veća autonomija upravo gradonačelnicima, gradovima i općinama da sami odlučuju, zaključila je.
Izvor: HRT / Vlada