Dobrobit djece bitnija od manipulacije i govora mržnje pod krinkom zaštite njihovih prava. Osuđujemo opasnu retoriku

U uvodu današnje sjednice premijer Plenković osvrnuo se na analize i prognoze gospodarskog rasta EK prema kojima će Hrvatska u 2022. doseći 6,3 posto realnog rasta te zauzeti četvrto mjestu u EU, kazavši da je to ohrabrujuće i na tragu Vladinih prognoza. Najavio je pokretanje emisije državnih obveznica uz aktivno uključivanje građana čime se želi dinamizirati domaće tržište kapitala. Osvrnuvši se na slučaj naših državljana pritvorenih u Zambiji, kazao je da će Hrvatska, kao i dosad, štititi prava i interese svojih državljana. 

Izrazivši još jednom sućut obitelji i prijateljima Miroslava Blaževića, premijer je naglasio da je Ćiro bio veliki čovjek koji je obilježio naše živote i donio velike uspjehe hrvatskom sportu, osobito nogometu. Istaknuo je da je zbog toga Vlada jučerašnji dan proglasila Danom nacionalne sućuti. "Kako bismo i na taj način pokazali poštovanje prema njemu i velikom djelu koje je ostavio iza sebe", poručio je.
 
Mjerama koje poduzimamo nastavljamo podupirati naše građane i gospodarstvo
 
Čestitao je novom zagrebačkom koadjutoru Draženu Kutleši, predsjedniku HBK, kojeg je papa imenovao nasljednikom zagrebačkog nadbiskupa Josipa Bozanića. “Želimo mu uspjeh u ovoj odgovornoj dužnosti i veselimo se nastavku suradnje koja traje već niz godina u ovoj današnjoj ulozi te kroz dijalog kroz Mješovitu komisiju cijeli mandat”, dodao je Plenković.
 
Govoreći o prošlotjednom sastanku Europskog vijeća, kazao je da je glavna tema bila potpora Ukrajini, uz nazočnost ukrajinskog predsjednika Zelenskog. Osim toga, razgovaralo se i o problematici migracija te gospodarskoj situaciji u Europi i naporima da, u uvjetima krize zajednički funkcioniramo i zadržimo ključne aspekte jedinstvenoga tržišta.
 
"Pritom, mjerama koje poduzimamo nastavljamo podupirati naše građane i naše gospodarstvo", kazao je premijer.
 
Osvrnuo se i na zimske prognoze Europske komisije za Hrvatsku, prema kojoj će Hrvatska u 2022. doseći 6,3 posto realnog rasta.
 
"Tu bismo bili na četvrtom mjestu na razini EU, iza Irske, Portugala i Malte, i to je dvostruko brži rast u odnosu na prosjek EU koji će za 2022. godinu biti 3,5 posto", kazao je, dodavši da je također dobra projekcija Komisije za 2023. koja govori da će Hrvatska ostvariti rast od 1,2 posto te, ujedno, pad inflacije na 6,5 posto, dok bi u 2025. bila 1,6 posto.
 
"Mislim da je to ohrabrujuće i na tragu je prognoza Vlade, odnosno Ministarstva financija", poručio je Plenković.
 
Štitimo prava i interese svojih državljana koji su trenutno u Zambiji
 
Govoreći o slučaju naših državljana pritvorenih u Zambiji, premijer je kazao da će Hrvatska, osobito Vlada, štititi prava i interese svojih državljana koji su trenutno u Zambiji.
 
"To radimo od trenutka kada smo saznali za taj slučaj i to ćemo činiti i dalje putem naših diplomatskih i konzularnih predstavnika te drugih kontakata koji su se događali u proteklo vrijeme", naglasio je predsjednik Vlade, dodavši da se to radi polazeći od ustavne obveze koju imamo kao država i bez presumiranja ičije krivnje.
 
Naveo je da su zgroženi i najoštrije osuđuju retoriku i poteze onih koji bez dokaza osuđuju, stigmatiziraju i prokazuju.
 
"To je neodgovorno i opasno ponašanje, motivirano netrpeljivošću i mržnjom", istaknuo je Plenković, poručivši da se pod krinkom zaštite prava djece u Africi i prava djece iz afričkih zemalja koja su već prošla proces posvojenja, žive u Hrvatskoj i imaju naše državljanstvo, ova tema politizira i služi za osobnu promociju pojedinaca i stjecanja vidljivosti određenih stranaka.
 
"Govori se o navodnoj dobrobiti te djece, o njihovoj sigurnosti, a s druge strane, olako, bez dokaza se insinuira da su njihovi roditelji trgovci ljudima", kazao je te naglasio da zbog ovakve  retorike ta djeca  na ulici i u školi doživljavaju uvredljive komentare, naziva ih se kupljenima, otetima i proziva da nemaju roditelje. 
 
Izmjenama zakonodavstva riješit ćemo nedostatke u postupcima posvojenja
 
Plenković je poručio da su ta djeca došla iz siromašnih zemalja, često lošeg zdravstvenog stanja, nerijetko iz nasilnog okruženja i njihova integracija u naše društvo je već ionako zahtjevna te pozvao hrvatske građane da ne dozvole da manipulacije, dezinformacije i govor mržnje u našem društvu budu glasniji i bitniji od dobrobiti te djece.
 
"Ako je u postupcima posvojenja bilo nepravilnosti, o tome će odlučivati nadležna hrvatska tijela, a nedostatke, za koje smo svjesni da postoje, adresirat ćemo kroz izmjene zakonodavstva", nastavio je premijer, dodavši da su ta djeca hrvatski državljani, jednakopravni članovi našega društva i imaju pravo na obitelj i na sigurnost te će Vlada, u skladu sa zakonima štititi njihove interese.
 
"Jednako tako štit ćemo pravo svakog našeg državljana na pravično suđenje i humano postupanje i u Hrvatskoj i u inozemstvu", zaključio je predsjednik Vlade.
 
Plenković je najavio kako se sutra u Saboru očekuje izglasavanje novog Zakona o obnovi, a u kojem će prihvatiti nekoliko amandmana koji su došli sa strane parlamentarnih stranaka i pojedinih zastupnika.
 
Najavio je i brojne aktivnosti, niz međunarodnih dolazaka i događaja. Izdvojio je današnji dolazak predsjedateljice Vijeća ministara BiH Borjane Krišto u njezin prvi službeni posjet van BiH, upravo Hrvatskoj i Zagrebu.
 
Kao jednu od važnih tema na današnjoj sjednici, premijer je istaknuo program preventivnih sistematskih pregleda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.
 
Građanima omogućiti ulaganje u državne obveznicima
 
"Od 2016. do 2022. na ovakve preglede odazvalo se već gotovo 90.000 hrvatskih branitelja i ovakvi preventivni sistematski pregledi su itekako korisni za sustavno praćenje zdravstvenog stanja hrvatskih branitelja, osobito hrvatskih ratnih vojnih invalida", rekao je Plenković.
 
"Želimo dinamizirati domaće tržište kapitala", kazao je, najavivši pokretanje emisije državnih obveznica uz, kako je naglasio, aktivno uključivanje građana.
 
"Želimo poslati poruku povjerenja u državne obveznice, naše javne financije, sve ono što smo sustavnim radom odgovornog upravljanja javnih financija učinili u proteklim godinama. Sada kao članica, ne samo EU-a, nego i europodručja i Schengenskog područja s vrlo snažnim kredibilitetom želimo omogućiti našim građanima da svoja sredstva i štednju ulažu u državne obveznice", rekao je, istaknuvši da, premda takva praksa postoji u nizu zemalja, u Hrvatskoj je to novost.



Pisane vijesti