Europska unija je jedinstvena u podršci Ukrajini. Hrvatska će pomoći i u procesu razminiranja

Ovakva solidarnost bez presedana i podrška zaista pokazuje da ogromna većina Europljana jako dobro vidi što je zlo – a to je ruska agresija na Ukrajinu, i što je dobro – to je obrana ukrajinskog naroda od te iste agresije, poručio je premijer Plenković.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjeluje na posebnom sastanku Europskoga vijeća u Bruxellesu. U izjavi medijima izvijestio je da je podrška Ukrajini i dalje vrlo čvrsta.

„Europska unija je jedinstvena, ovakva solidarnost bez presedana i ovakva velika podrška europskih javnosti, pogotovo nakon boravka u Parizu, Londonu i danas ovdje, zaista pokazuje da ogromna većina Europljana jako dobro vidi što je zlo – a to je ruska agresija na Ukrajinu, i što je dobro – to je obrana ukrajinskog naroda od te iste agresije“, naglasio je.

Bilo bi sjajno, dodao je, da i u Hrvatskoj svi to tako jasno vide, kao što to ovdje vide apsolutno svi.

Novinare je zanimalo je li bilo govora o slanju borbenih aviona za Ukrajinu. Premijer Plenković je kazao da neće govoriti o detaljima što je sve ukrajinski predsjednik tražio.

„On traži kontinuirano snažnu vojnu potporu koja će mu omogućiti učinkovitiju obranu zemlje“, dodao je.

Potpora se ispuhala kod onih koji cijelo vrijeme nastoje ugoditi ruskim stajalištima

Na pitanje novinara što Hrvatska može dalje ponuditi, pogotovo nakon odluke Hrvatskog sabora. Premijer Plenković je odgovorio da se „potpora ispuhala“ kod onih koji cijelo vrijeme nastoje ugoditi ruskim stajalištima. „I jednih zarobljenih, limitiranih, provincijalnih pogleda pojedinih zastupnika u Hrvatskom saboru koji se iz čiste mržnje prema Vladi i HDZ-u, ili meni osobno, nisu uključili ili su glasali protiv. Što se tiče hrvatskog naroda, uvjeren sam da ogromna većina hrvatskog naroda – s obzirom na naše iskustvo – itekako ima solidarnost s Ukrajinom i želi da joj se pomogne“, rekao je, dodavši da Vlada donosi odluke o vojnoj pomoći i to se radi kontinuirano te će se nastaviti i dalje.

Nastojat ćemo, nastavio je premijer, kao što smo politički napravili vrlo veliki iskorak održavanje summita Krimske platforme, u suradnji s ukrajinskim vlastima, pomoći im u jednom aspektu, kojeg nažalost Hrvatska itekako dobro poznaje i ima ekspertizu, a to je proces razminiranja.

Napomenuo je da Hrvatska ima ljude koji znaju proces razminiranja, sustav organizacije i kompanije koje se time bave.

Potvrdno je odgovorio na pitanje je li bilo govora o razminiranju na sastanku današnje bilateralne skupine.

„To sam rekao i na raspravi danas. Vjerujem da će biti i neka referenca o razminiranju u dokumentu koji ćemo usvojiti tijekom dana“, poručio je.

Vezano za sastanak s visokim predstavnikom EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednikom Europske komisije Josepom Borrellom te mogućnosti hrvatskog sudjelovanja u mirovnim snagama u Bosni i Hercegovini, premijer Plenković je rekao da se razgovaralo o nizu drugih tema koje su u ovom trenutku važnije – nastavak dijaloga Srbije i Kosova, situaciji na sjeveru Kosova te o situaciji u BiH nakon listopadskih izbora. Istaknuo je da je izvijestio o dojmovima koje je imao prigodom posjeta Mostaru, gdje je održan Hrvatski narodni sabor BiH.

„O pitanju konstitutivnosti Hrvata u BiH govorilo se na najvišim razinama u 2022., više nego ikada do sada. Učinili smo, dakle, baš sve što smo mogli i u konačnici zbog toga je ta tema postala političkom, ta tema je dovela i do intervencije visokog predstavnika Schmidta 2. listopada i omogućila jedan komforniji položaj Hrvata koji su, pritom, ostvarili sjajan rezultat. Zato mi je drago da će u četvrtak u Zagrebu biti Borjana Krišto. Njezin prvi službeni posjet van Sarajeva bit će Zagrebu, što je strašno važan signal i prilika za sagledavanje odnosa na jednom novom nivou“, kazao je premijer.

Vlada ima jasnu obvezu i političku volju pomagati Hrvatima, ali želi graditi odnose s cijelom BiH

Podsjetio je i na svoje izjave u Mostaru da hrvatska Vlada ima jasnu obvezu i političku volju pomagati Hrvatima, ali želi graditi odnose s cijelom BiH.

„Poslali smo poruku da nakon ulaska u Schengen ne želimo biti tvrđava prema BiH, nego učiniti sve da protok ljudi i u konačnici komunikacija, gospodarska razmjena i trgovina funkcionira na najbolji mogući način. Mi ćemo, zadovoljni što ćemo biti jedni od najsnažnijih zagovaratelja davanja statusa kandidata BiH, pomoći na tom europskom, reformskom putu jer je to u interesu Hrvatske i naših prijatelja u BiH“, naglasio je.

Što se tiče sudjelovanja hrvatskih pripadnika u misiji ALTEA, premijer Plenković je izdvojio da je hrvatski stav da okolnosti koje su bile 1995. passe.

„Kao zemlja koja je u KFOR-u, u misijama NATO-a, zemlja koja je bila u Afganistanu, zemlja koja je glavna država koja podržava ALTEA-u i prisutnost stranih vojnika u BiH godinama, ne vidimo tu nikakvih prepreka. Tražili smo da zajedno sa svojim službama sagledamo mogućnost rješenja, ali to je, s našeg aspekta, puno manje bitno nego da Hrvati biraju svoje predstavnike u institucije, da su u potpunosti ravnopravni i da se ta jednakost vidi svakog dana“, istaknuo je premijer Plenković.

Što se tiče Kosova i Srbije te francusko-njemačkog prijedloga, premijer Plenković je rekao da je prijedlog dobar te je naglasio da sve vrste dijaloga kojima može posredovati visoki predstavnik i drugi najviši dužnosnici EU institucija treba pomoći tom cilju.
„Nama treba stabilnost na jugoistoku Europe, a treba nam i jedno dugoročno održivo rješenje. Imat ćemo i malu referencu na taj proces u današnjim zaključcima. Ono što je važno, apelira se i na Srbiju i na Kosovo da prihvate prijedlog koji im je ponuđen“, dodao je.

Premijer se osvrnuo i na izjavu Ivana Penave o skupljenim potpisima za njegov opoziv. Kazao je da je to petnaesta inicijativa i poručio da je bilo puno „hiperkvalitetnih“ uradaka opozicije u zadnjih sedam godina.

„Ovo je do sada najbriljantniji, toliko o kreativnosti, argumentaciji i sadržaju. Fascinantno. Mahom su to potpisali svi oni, pod navodnicima, ruski orijentirani zastupnici koji nisu htjeli podržati sudjelovanje Hrvatske EUMAM-u. Tamo su se pokazali tko su i što su i sada opet, da sakriju tu sramotu, dolaze s jednim ipak izrazito ispodprosječnim uratkom koji ne znam čak zahtijeva li pismeni odgovor, ali moramo radi forme. Veselimo se tome da ih otklonimo kao što smo otklanjali sve do sada“, zaključio je predsjednik Vlade Plenković.

Susreti sa Zelenskim i Borrellom

Predsjednik Vlade Andrej Plenković danas se u Bruxellesu susreo s predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim te visokim predstavnikom EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednikom Europske komisije Josepom Borrellom.



Pisane vijesti