Glas Slavonije: ANDREA ZLATAR VIOLIĆ - ministrica kulture posjetila Slavoniju

Piše: Narcisa VEKIĆ

Istočna i zapadna Slavonija spale su na niz institucija koje nisu dovoljno financirane

Upravo u kulturnim projektima vidimo da su ovdje ljudi iznimno radišni i inovativni

Da se kultura u Hrvata “događa” svuda samo ne u Slavoniji - bar kada je raspodjela državnoga novca u pitanju - nije ništa novo. S tim se slaže i tomu na kraj obećava stati nova ministrica kulture, Andrea Zlatar Violić, koja je na nedavnom otvorenju Dionizijeva festivala u Đakovu obećala više novca za slavonsku kulturu, i to - čini se - na uštrb dugovječnih, renomiranih festivala poput Dubrovačkih ljetnih igara (ostale bez 450.000 kuna), Splitskog ljeta (uskraćeno za 130.000 kuna) i sl.

Prije nekoliko je dana u osječkom HNK-u održala radni sastanak s predstavnicima ustanova u kulturi, ali i nezavisnim udruženjima, strip-crtačima, knjižarima i umjetnicima ponaosob. Slavonski kulturnjaci, pokazalo se, imaju ponajviše problema vezanih uz nakladnike i uopće lošu situaciju na autorskoj sceni, pitanje statusa restauratora koji su kreativci, a ne kako ih se uglavnom doživljava - administratori, program za mlade od 10 do 16...

Pod više novca Slavoniji, vjerujem da se većina Osječana nada da će i Osječko ljeto kulture - koje je Ministarstvo do sada 'guralo' doista mizernim iznosima - dobiti koju kunu više?

- Da, to znači više novca i za Osječko ljeto kulture, ali i za HNK. To nije odluka koja je proizašla napamet, nego iz analize odnosa koliko se financiraju Rijeka, Split, Dubrovnik. Moram reći da su u tom omjeru Osijek i Varaždin u katastrofalno lošoj situaciji. Osijeku smo pomogli u omjerima kojima se ove godine moglo jer smo preuzeli budžet kada je već zapravo bio gotovo formiran. Financiranje nacionalnih kazališta trebalo bi biti tripartitno - trećinu grad, trećinu županija, a trećinu država. U sadašnjem je modelu jedino zagrebački HNK u omjeru pola-pola financiran od grada, koji predstavlja i županiju, te države. Za druga kazališta Ministarstvo odvaja samo programska sredstva. U tom tročlanom modelu moramo iznimno pojačati županijsku razinu, budući da je ona financijski obično najslabija karika. Velik broj županija ima slabu financijsku moć. Naša je intencija ne samo financijsko podizanje projekata koji se ovdje rade, nego posebice dodavanje sredstava za međugradsku suradnju jer mi se posebice čini da je jedan od velikih nedostataka Hrvatske ta centraliziranost Zagreba i činjenica da predstave koje se rade u Osijeku teško, osim na festivalima, mogu vidjeti u Rijeci ili Splitu. A vjerujte, kamo god došle - uvijek su rasprodane. To je stavka na koju ćemo sljedeće godine staviti i trostruko više novca i da ono što se radi u nekom gradu može proputovati Hrvatsku, a nadam se i regiju.

Mnogi kulturnjaci negoduju da se upravo intendanti biraju prema političkoj liniji?

- U cijeloj se kulturi već dugi niz godina ljudi ne žele ni javljati na natječaje ako nisu sigurni da imaju političku potporu. To govori vrlo loše o političkoj kulturi našega društva, a ljude koji se bave kulturom i umjetnošću dovodi u nezavidan položaj jer gotovo moraju tražiti mecene i sponzore, moraju se usprkos svojim umjetničkim i kreativnim zvanjima obraćati političkim adresama. To je praksa koju treba promijeniti pa mi već od ove godine uvodimo obvezu svim institucijama da predaju svoje tro ili četverogodišnje strategijske planove u kojima će se vidjeti koji su ravnatelji kapacitirani i sposobni raditi te realizirati ono što su planirali, a mi ćemo prema mogućnostima, tamo gdje Ministarstvo kulture bira - a to su rijetki slučajevi, činiti to isključivo prema kreativnim sposobnostima i ciljevima programa.

Osječku kulturnu javnost uzburkalo i podijelilo je najavljeno spajanje Arheološkog muzeja i Muzeja Slavonije?

- Radit ćemo na tome da sačuvamo identitet svake od institucija, i u muzejskom i u stručnom smislu, ali da način rada i korištenja prostora bude racionalan i učinkovit. Ni jedan korak nećemo napraviti bez suradnje s lokalnom zajednicom, što mi se čini beskrajno važnim. Arheološki se muzej ne ukida, zadržat će svoju autonomiju, ljudi i građa bit će spojeni s Muzejom Slavonije. U prvim je koracima možda bilo previše nekih izravnih odluka od strane Ministarstva, no ideja cijele strategije kulture koju Ministarstvo zagovara, a to je da ljudi u svojim županijama, gradovima i mjestima najbolje znaju što im treba, najbolje poznaju teren. Naša je pozicija da sve vidimo, cjelinu, a ne samo pojedinačne stvari. U toj su cjelini upravo za ovo ministarstvo presudne važne istočna i zapadna Slavonija i smatramo da su one do sada bile podfinancirane. U kulturnom su smislu spale na niz institucija koje nisu dovoljno financirane. Nedostaje im jače potpore. Upravo u kulturnim projektima vidimo da su ljudi iznimno radišni i inovativni. Malo racionalnijim trošenjem i premještanjem novca možemo dobiti velike rezultate.

SLAVONIJA KAO PRIJESTOLNICA EUROPSKE KULTURE?!

Upravo kada je o takvim velikim rezultatima riječ, šuškalo se da bi i Osijek - kao grad mu prijatelj Pečuh - mogao biti europska prijestolnica kulture?

- Kako se tendencija po tom pitanju okrenula u pravcu regije, mislim da bi se upravo Slavonija trebala kandidirati jer tu postoji čitav niz gradova i mjesta, poput Osijeka, Đakova, Vukovara, Vučedola i Iloka, koji će ove godine dobiti novi poticaj, nove kulturne institucije, te da mreža tih gradova može biti naša nova razglednica. To ne vidim kao vrstu rata Sjevera i Juga, ali svi znamo da kultura na obali zbog niza svojih obilježja ima prednosti sama po sebi i da je sjeveroistočni prostor taj kojemu moramo pokloniti posebnu pozornost.

Svi znamo da kultura na obali zbog niza svojih obilježja ima prednosti sama po sebi i da je sjeveroistočni prostor taj kojemu moramo pokloniti posebnu pozornost!



Vijesti iz medija