Glas Slavonije: Tihomir Jakovina, ministar poljoprivrede o isplati potpora i stanju u njegovu resoru

Piše: Dražen BOROŠ

Vrijeme je da naši proizvođači shvate da ne trebaju čekati da im država rješava sve probleme

Ministar poljoprivrede, Tihomir Jakovina, u posljednje vrijeme na udaru je kritika slavonskih i baranjskih poljoprivrednika. S ministrom smo razgovarali o opravdanosti tih kritika i stanju u njegovom resoru.

Iako je bilo dosta prigovora zbog poticaja, oni su, unatoč teškom stanju državnih financija, gotovo isplaćeni?

- Do kraja prošlog tjedna isplaćeno je ukupno 90 posto planiranih poticaja - oko milijardu kuna. Za potpore dohotku isplaćeno je 85 milijuna kuna, za izravna plaćanja 748 milijuna kuna, a krenula je i isplata za mlijeko za lanjski prosinac od otprilike 24 milijuna kuna te isplata za drugo polugodište prošle godine za tov junadi od oko 120 milijuna kuna. Neki poljoprivrednici nisu dobili sredstva zbog neispravnih računa, a dio korisnika, koji ima puno veće obveze prema državi na temelju poreznih dugova, stavljen je na neku vrstu čekanja kako bi s Poreznom upravom dogovorio reprogram svojih obveza, nakon čega će uslijediti isplate potpora i tim korisnicima. Prema posljednjim podacima, takvih je oko 11.000. Na prošlotjednoj sjednici Sabora iznesen je podatak Ministarstva financija da seljaci prema državi imaju dug veći od milijarde kuna. S obzirom da Vlada želi uvesti financijsku disciplinu, krajnje je vrijeme da svi shvatimo da se ne može od države samo uzimati, nego je potrebno i plaćati obveze. Većina građana redovito ispunjava svoje porezne i druge obveze unatoč teškoj gospodarskoj krizi i zato ne smije biti privilegiranih. Svjesni smo da je financijska slika hrvatskog sela i proizvođača teška, a to je i bio glavni razlog što smo se odlučili na raniju isplatu poticaja od one koja je definirana zakonom, a to je do kraja lipnja.

Za pobunu nema argumenata

Sami ste rekli da hrvatskim poljoprivrednicima poticaji nikada nisu bili kompletno isplaćeni u novcu. Zbog čega su onda neki i dalje nezadovoljni?

- Smatram da većina onih koji se bune za to nemaju opravdanje i argumentaciju jer podaci o isplati poticaja pokazuju da smo odgovorno odradili sve što smo rekli - tri mjeseca prije zakonskog roka isplatili smo novac radi što bolje pripreme proljetne sjetve i olakšavanja situacije poljoprivrednicima. Pojedinačnih propusta, grešaka ili nepravilnosti u isplati možda i ima i zbog toga sam najavio da ćemo drugačije ustrojiti ministarstvo i Agenciju za plaćanje.

U javnosti prevladava mišljenje da je politika poticaja do sada bila u službi velikih sustava i kompanija?

- Veliki poljoprivredni sustavi i kompanije dobivaju onoliko poticaja koliko je to propisano Zakonom i tu nema ništa sporno. Druga je stvar što s pozicije malih proizvođača ili onih tvrtki koje ne posluju pozitivno to izgleda kao neki oblik privilegiranosti. No moramo biti realni i reći da veliki sustavi imaju i veliku proizvodnju, velike prinose, investiraju daleko više od malih proizvođača, a mnoge od poljoprivrednih kompanija u najvećem dijelu i otkupljuju proizvodnju od malih proizvođača. EU također isplaćuje poticaje velikim kompanijama, a dovoljno se prisjetiti da je jedan od najvećih dobitnika poticaja u Velikoj Britaniji njihova kraljica i kraljevska obitelj. Ono što EU razmatra kao neku buduću zajedničku poljoprivrednu politiku jest da se poticaji tvrtkama možda ograniče i da se više pozornosti posveti malim gospodarstvima, koja se teško nose s krizom.

Previše “kostura”

Najavili ste novi zakon o potporama krajem lipnja. Što će biti njegove glavne novine?

- Hrvatska je u pregovorima s EU već uglavnom definirala način isplate i kontrolu trošenja potpora i tu nema previše prostora, ali postoji prostor u boljem i logičnijem strukturiranju modulacije, regionalizacije proizvodnje i slično. Čim se izradi nacrt zakona, predstavit ćemo ga javnosti. Vjerujem da ćemo uspjeti povećati kontrolu trošenja, što bi u konačnici trebalo dovesti do više reda i veće proizvodnje. Stalno povećanje izdvajanja za državne potpore nije dalo efekta u proizvodnji, koja je sve manja i sve se više uvozi. Vrijeme je da i naši proizvođači shvate da moraju proizvoditi više i bolje, a ne da čekaju da im država rješava sve probleme.

Jeste li tijekom ova četiri mjeseca uspjeli detektirati sve probleme u poljoprivredi i izvući sve “kosture iz ormara”? Koliki su točni dugovi koje Vam je ostavio prethodnik?

- Obveze iz 2011. su na razini 3,17 milijardi kuna, od čega su poticaji oko 2,5 milijardi kuna, ali svakodnevno otkrivamo neke nelogičnosti i stvari koje su ostale kao obveze. Mi smo veliko ministarstvo, s velikim brojem uprava i velikim problemima, koje smo zatekli na terenu. Nakon gotovo četiri mjeseca od kada sam na čelu ministarstva, mogu reći samo to da je ministarstvo bilo prilično neorganizirano, dosta se uprava preklapalo, a čim se odgovornost negdje preklapa, teško je utvrditi tko je kriv. Trenutačno smo u rješavanju pitanja zgrade u Planinskoj. Vidite i sami koju je aferu izazvala kupnja te zgrade. Ministarstvo je moralo preuzeti obvezu plaćanja financijskog leasinga jer bi nas raskidanje ugovora više koštalo nego da nastavimo isplatu. Nismo sretni s tom zgradom, ali smo krenuli u njezinu obnovu jer jedan dio naših uprava sjedi u unajmljenim prostorima, što nas dodatno košta. Ovih će dana Uprava za veterinarstvo preseliti u 1.000 sređenih kvadrata u Planinskoj i uštedjet ćemo dosta novaca. To je samo jedan od “kostura” koje moramo rješavati, a takvih ima još.

Je li moguće da ni sam bivši ministar nije imao uvid u pravo stanje?

- Ne bih se bavio analizama je li ili nije imao uvid u pravo stanje, ali on je kao i ja sada - najodgovorniji. Mogućnost pogreške i krive odluke uvijek postoji, ali ako sustavno ima propusta i velikih nepravilnosti, onda to više nije na razini slučajnosti.

Legalizacija uz minimalnu cijenu

Što je s legalizacijom poljoprivrednih objekata i kada ćemo dobiti novi zakon o poljoprivrednom zemljištu?

- Prijedlog zakona o legalizaciji, koji pokriva i poljoprivredne objekte, trenutačno je u javnoj raspravi, a namjera nam je da se svi objekti u kojima se odvija poljoprivredna proizvodnja legaliziraju uz minimalnu cijenu. Zakon o poljoprivrednom zemljištu je u izradi i očekujemo da će kroz mjesec dana krenuti u javnu raspravu. Ovo su dva ključna zakona s kojima ćemo postaviti bolji okvir da se našim proizvođačima osigura da dođu do zemljišta na pravedniji način i podignu svoju konkurentnost. Želja nam je da kroz javnu raspravu napravimo temelje, koji će nam osvjetlati obraz kada uđemo u EU.

AGENCIJA ZA PLAĆANJA VIŠE NE SMIJE BITI “OTOK ZA SEBE”

U nekoliko navrata izrazili ste nezadovoljstvo radom Agencije za plaćanja u poljoprivredi.

- U prethodnom sustavu Agencija je bila “otok za sebe” i bivša ravnateljica je bila na direktnom linku s ministrom. Moram reći da i danas iz Agencije dobivamo različite podatke za isto pitanje i to je nešto što mijenjamo.

Navodno ste im dali rok do sredine listopada da srede sve podatke kako bi od 1. siječnja sljedeće godine već započela isplata poticaja za ovu godinu.

- Od njih zahtijevam da do tada svi podaci budu sređeni, da profunkcionira internetski uvid u podatke i da se u svakom trenutku zna stanje za svakog proizvođača koliko mu se treba isplatiti, koje su njegove obveze i slično.

Zgrada u Planinskoj ulici je samo jedan od “kostura iz ormara” koje moramo rješavati, a takvih ima još.



Vijesti iz medija