Glavni cilj mjera potpore je osigurati zaposlenost i plaće u sektorima koji su posebno pogođeni pandemijom Covida-19

Vlada nastavlja s mjerama za očuvanje radnih mjesta financijskom potporom poslodavcima za skraćenje radnog vremena, potporom mikropoduzetnicima, stupnjevanjem potpore sukladno padu prometa, tako da može iznositi i 4000 kuna, te proširenjem broja obuhvaćenih djelatnosti. Nove mjere ukupno će stajati 300 do 350 milijuna kuna i primjenjivat će se do kraja godine.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović predstavili su danas na konferenciji za medije u Banskim dvorima nastavak mjera za očuvanje radnih mjesta radi krize izazvane pandemijom koronavirusa.  
 
Premijer Plenković uvodno je podsjetio na efekte mjera koje su dosada poduzimane istaknuvši da je Vlada djelovala brzo i učinkovito kako bi dala potporu, prije svega, privatnom sektoru, radnicima i poslodavcima.
 
Kazao je da je 29. veljače 2020. bilo točno 1.542.328 osiguranika, a 15. listopada ove godine taj je broj iznosio 1.545.538, što je za 3.210 osiguranika više.
 
Do sada više od 10 milijardi kuna potpore
 
Prema podacima Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje dosada je isplaćeno gotovo 7 milijardi kuna, točnije 6,85 milijardi kuna, za različite mjere za očuvanje radnih mjesta. Kad se tome pridodaju i otpisani doprinosi, ta brojka iznosi više od 10 milijardi kuna.
 
Premijer Plenković kazao je da je dosada u svijetu od Covida-19 zaraženo više od 40 milijuna ljudi, ali i da je tih 40 milijuna ljudi danas dva puta više nego što ih je bilo 10. kolovoza.
 
"Taj trend se, nažalost, nastavlja. To znači da ćemo još neko vrijeme morati pronalaziti rješenja kako bismo u sve težim uvjetima osigurali gospodarsku aktivnost", poručio je premijer istaknuvši da broj oboljelih raste i u Hrvatskoj.
 
Podsjetio je da je dosad u Hrvatskoj zabilježeno 26.863 osobe, od čega je 5.520 aktivnih slučajeva trenutno, što je 4 puta više nego 1. listopada.
 
"Naš je cilj bio da mjerama koje poduzimamo omogućimo zadržavanje niske stope nezaposlenosti, da očuvamo likvidnost brojnih poduzeća, da omogućimo što bolju turističku sezonu te da osiguramo da u 2020. bude manji gospodarski pad od predviđanja tijekom proljeća", rekao je predsjednik Vlade.
 
Premijer Plenković kazao je da je u procesu donošenja mjera Vlada osluškivala feedback, potrebe i signale socijalnih partnera – i sindikata i poslodavaca – kako bi što bolje odgovorili na zajedničke izazove.
 
Povećanje mogućnosti skraćenja radnog vremena i stupnjevanje potpore sukladno padu prometa
 
Dodao je da je cilj bio pojednostaviti mjere i omogućiti da se u određenim područjima proširi opseg poslodavaca i grana koje će njima biti obuhvaćene.
 
Prva mjera se odnosi na skraćivanje radnoga vremena. Ona se dosada odnosila na skraćivanje radnog vremena od 50 posto, a sada se smanjuje na 70 posto.
 
Smanjuje se i potrebna dokumentacija koju različiti subjekti moraju podnijeti kako bi se ta mjera pojednostavila u svojoj provedbi, a maksimalna mjesečna potpora po radniku raste s dosadašnjih 2.000 na 2.800 kuna.
 
Tu je mjeru dosada koristilo 606 poslodavaca za više od 30.000 radnika.
 
Po ovoj mjeri, naveo je kao primjer, netko može raditi dan i pol, a ostala tri i pol dana nadomjestit će država u iznosu do 2.800 kuna, a uz to će i osloboditi plaćanja doprinosa na taj iznos.
 
Druga mjera, koja je i najbitnija, a počela je u ožujku s 3.250 kuna,  nastavila se u travnju i svibnju isplatom iznosa od 4.000 kuna, kasnije je u lipnju produžena za određene sektore i nastavljena je do danas za one sektore koji su bili najugroženiji, je prepravljena da bi bila prilagođena trenutnim potrebama.
 
"Uvodimo stupnjevanje potpore sukladno padu prometa. Na primjer, potpora od 2.000 kuna po radniku za pad prometa od najmanje 40 posto. Zatim ide 2.500 kuna za pad prometa od 45-50 posto, za pad od 50-55 posto ide 3.000, za 55-60 3500, a 4.000 kuna po radniku ide za pad prometa od 60 posto i više", pojasnio je premijer Plenković.
 
Dodao je da se korisnici potpore oslobađaju plaćanja doprinosa na sve ove iznose.
 
Pad prometa odsada će se uspoređivati po kvartalima
 
Posebno važnim istaknuo je da je mjera prilagođena na način koji će omogućiti veći obuhvat subjekata, a to znači da se pad prometa više neće mjeriti na mjesečnoj bazi, primjerice listopad 2020. u odnosu na listopad 2019., nego će se uspoređivati pad prometa u drugom i trećem kvartalu 2020. sa prometom u drugom i trećem kvartalu 2019.
 
"Na taj način omogućujemo jednu realniju sliku pada prometa u pojedinim djelatnostima i kod pojedinih subjekata", rekao je predsjednik Vlade.
 
Dodao je da se ostavlja iznimka za sektore kojima je rad, primjerice, ograničen odlukom Stožera civilne zaštite, poput usluga iz djelatnosti hrane i pića.
 
"Njima ostavljamo mogućnost odabira, dajemo im mogućnost da vide što im je povoljnije, je li to mjesec na mjesec ili drugi i treći kvartal s drugim i trećim kvartalom", istaknuo je.
 
Proširenje kruga djelatnosti koje su uključene u dobivanje potpore
 
Uz sektore prometa, ugostiteljstva, hotelijerstva, organizacije raznih događanja, dodaju se sektori biljne i stočarske proizvodnje, ribarstvo i s njim povezane djelatnosti te usluge povezane s putničkim i vodenim prometom, čime je obuhvaćen i povremeni prijevoz.
 
Ujedno, korisnici dosadašnje potpore za mikropoduzetnike, odnosno oni koji imaju manje od deset zaposlenih, dakle od jedan do devet zaposlenih, imaju pravo na tu potporu bez obzira na sektor djelatnosti i veću od 2.000 kuna po radniku.
 
Time se pojednostavljuje provedba i dvije mjere spajaju u jednu - onu za mikropoduzetnike s mjerama za očuvanje radnih mjesta. Ta će se mjera, dodao je premijer, primjenjivati od 1. listopada do kraja ove godine.

Ukupan trošak mjera između 300 i 350 milijuna kuna

"Po našim izračunima, ukupan trošak svih ovih mjera zajedno bi trebao biti između 300 i 350 milijuna kuna. Temeljni cilj je očuvati radna mjesta kod onih poslodavaca kod kojih je zbog pandemije došlo do privremenoga smanjenja opsega posla", rekao je predsjednik Vlade.

Očekuje se da te mjere budu donesene na sjednici Upravnoga vijeća Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u četvrtak, 22. listopada.

"Mislim da smo pronašli pravu mjeru kako odgovoriti na gospodarske i socijalne izazove pandemije Codvida 19", poručio je predsjednik Vlade.

Dodao je da će dodavanjem ove mjere uskoro prijeći i iznos od 7 milijardi kuna direktne potpore radnicima i poslodavcima u privatnom sektoru za očuvanje radnih mjesta.

Osigurane plaće i mirovine, poduzetnicima gotovo milijardu eura za očuvanje radnih mjesta

"Ovim mjerama u ovakvoj godini bez presedana uspjeli smo održati broj osiguranika praktički na onim brojevima prije krize, prije restriktivnih mjera, u odnosu na razdoblje koje je iza nas. To govori da je Vlada djelovala brzo i učinkovito i omogućila da nemamo eskalaciju nezaposlenosti i veće probleme u gospodarstvu s obzirom na okolnosti koje su zaista izvanredne", naglasio je premijer.   

Novinare je zanimalo je li predviđeno da poslodavci koji koriste ove mjere neće moći otpuštati svoje radnike te kako će se sve te mjere financirati.

Što se tiče financiranja, premijer Plenković kazao je da je Vlada pronašla način da proračun ima dovoljno sredstava za sve rashode u ovim okolnostima, pa je i ovih 350 milijuna kuna predviđeno.

Podsjetio je i na dogovorene aranžmane s Hrvatskom narodnom bankom, mirovinskim fondovima, domaćim tržištem kapitala, međunarodnim tržištem kapitala, dogovor o swap lineu između HNB-a i Europske središnje banke.

"Mi smo u ovim okolnostima osigurali da svi u Hrvatskoj koji su u državnom ili javnom sektoru imaju i plaće i mirovine. A iskorak prema privatnom sektoru je predviđen da bude skoro milijardu eura. To govori o tome kako smo postavili stvari, a pritom zadržali investicijski kreditni rejting i zadržali korake naše politike prema eurozoni", poručio je premijer Plenković.

Nema potpora ako poslodavac ne obavlja svoju gospodarsku aktivnost

Ministar Aladrović kazao je da je stav Vlade da ne može doći do otpuštanja radnika za koje se koriste mjere te dodao da su između sindikata i poslodavaca nesuglasice nastale oko pitanja je li dopušteno poslovno uvjetovano otpuštanje radnika, za što očekuje da će se izgladiti do sjednice Upravnog vijeća HZZ-a.

"Smisao ove mjere je očuvanje radnih mjesta i očuvanje zaposlenosti i kao takva mora biti konzumirana i od strane poslodavaca", dodao je ministar.

Kazao je da je bilo primjera da su određeni poduzetnici primali potporu i otpuštali radnike, ali i da to nije bila česta pojava.

"Hrvatski zavod za zapošljavanje uredno provjerava podatke i uspoređuje što se događa s pojedinim djelatnostima. U tom slučaju se potpore za očuvanje radnih mjesta kao nepripadne isplate potražuju. Preko 100 milijuna kuna je dosada vraćeno Hrvatskom zavodu za zapošljavanje", rekao je ministar.

Naglasio je da propisano pravilo da pravo korištenja mjera imaju oni koji zaista rade, dakle da bi netko mogao koristiti mjere mora obavljati svoju gospodarsku aktivnost.

Premijer Plenković poručio je da je svrha svih tih mjera osigurati zaposlenost i osigurati plaće ljudima u sektorima koji su posebno pogođeni u složenim uvjetima pandemije Covida 19 te da je potrebno te mjere servisirati financijskim sredstvima.

Naglasio je da je ova godina zbog okolnosti bila izdvojena u odnosu na Vladinu politiku odgovornog upravljanja javnim financijama u tri prethodne godine.

"Naš koncept smanjivanja javnoga duga, stvaranja proračunskog viška, podizanja zemlje u investicijski kreditni rejting, ulaska u ERM II, a kasnije i u eruozonu, smanjivanja nezaposlenosti, povećanja zaposlenosti i ostvarivanja gospodarskog rasta, koji je trajao tri godine, kao i u drugim zemljama, došao je u problem", istaknuo je.

Dodao je da će Vlada nastojati okvirima mogućega pomoći i dalje.

Posebno važnim je istaknuo da će Vlada iz Mehanizma EU iduće generacije moći refundirati dio sredstava koja je uložila.

"To za što smo se izborili u srpnju, tih 22 milijarde eura, nisu tamo došle slučajno, došle su nakon snažne argumentacije hrvatske strane. Netko je trebao objasniti zašto nama baš toliko treba u ovim posebnim okolnostima, ako smo zadnja članica EU, ako smo najmanje koristili kohezijsku politiku, ako imamo objektivno veliki dio gospodarstva ovisan o turizmu. Zato smo dobili toliko sredstava i zato ćemo nastojati kroz te mehanizme koje imamo financirati potporu hrvatskim ljudima", poručio je naglasivši da se Vlada bori za plaće onih koji zbog objektivnih okolnosti ne mogu raditi kao prije.
 
Covid-19 nije nekakav „karijes“
 
Predsjednik Vlade Andrej Plenković odgovarao je potom i na pitanja novinara o drugim aktualnim temama.
 
Demantirao je spekulacije da „desno krilo HDZ-a kuje plan da bi promijenilo Ustav“ vezano za opoziv predsjednika RH. „Broj tih spekulacija i plakanja da mi tu oko neslaganja o fundamentalnim pitanjima idemo mijenjati Ustav jednostavno ne stoji“, dodao je.
 
Naglasio je da se Vlada bavi krupnim  temama u javnom prostoru. „Jedna je borba protiv Covida-19. Dakle, ako imamo prema podacima koje sam dao toliko veći broj oboljelih od 1. listopada u odnosu na danas, onda se time bavimo svaki dan. Covid-19 nije nekakav 'karijes', nije nešto što treba obezvrijediti, podcijeniti, čemu treba lakonski pristupiti. Ako se maske trebaju nositi, onda se nose. Ne nose se samo u Njemačkoj, nose se i u Hrvatskoj te se treba ponašati odgovorno. To je poanta“, kazao je.
 
Vezano za dugove prema veledrogerijama, predsjednik Vlade izvijestio je da se čuo s ministrom zdravstva Vilijem Berošem istaknuvši da jučerašnji sastanak nije trajao pet minuta, već skoro sat vremena.
 
„Situacija je takva da je na stolu bila ponuda koja je u ovom trenutku moguća bez rebalansa proračuna. To je bila poruka ministra Marića i ministra Beroša. Nakon rebalansa proračuna nalazit ćemo rješenja kako da se sustavno pokuša osigurati jedan održiv način plaćanja tih obveza koje kontinuirano rastu. To je, dakle, pitanje koje imamo cijelo vrijeme – pitanje troškova zdravstvenog sustava, cijena lijekova i količina. Očekujem od ministra i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje da malo 'zagrebu' i vide može li se tu negdje nešto organizirati na način koji državu manje košta“, rekao je.
 
Na pitanje može li biti ugroženo cijepljenje građana, premijer Plenković je odgovorio da ne može. „Na kraju su svi ti razgovori uvijek uz neke tenzije, u ovoj ili onoj Vladi, prošloj, sadašnjoj, nekoj bivšoj – na kraju se uvijek došlo do nekog rješenja. Bitno je biti razuman i odgovoran“, poručio je.

In favorem dužnika
 
Novinare je zanimalo pitanje ovrha i Ovršnog zakona. Plenković je kazao da se zakoni ne mogu kopirati. „Onaj koji misli da se zakoni pišu s copy-paste, taj ne razumije ni kontekst niti različite okolnosti u pojedinoj zemlji. Što se tiče Ovršnog zakona, sjetit ćete se da smo Ovršni zakon imali u čak dva čitanja u prošlom sazivu Hrvatskog sabora. Tada, nakon konzultacija sa svima koje je provodio ministar Bošnjaković, na kraju nitko nije bio zadovoljan.
 
Niti jedan akter koji je bio involviran u taj proces nije bio zadovoljan. Onda smo politički procijenili da je mudrije ne ići s izglasavanjem tog zakona, nego smo sada došli u situaciju koju je ministar Malenica više puta predstavio javnosti proteklih dana – da idemo s izmjenama Ovršnog zakona koje, praktički, sve idu in favorem dužnika. Dakle, i socijalna komponenta, i posebne okolnosti, i zaštićeni računi i nemogućnost deložacija tijekom zimskih mjeseci“, naveo je.
 
Plenković je pritom izdvojio da je država veledrogerijama platila jako puno novca. „Budimo sasvim otvoreni, ako je ogroman broj ovrha zbog mobitela, to nije lijek. To je ogromna razlika. Zdravstveni sustav mora funkcionirati, veledrogerije su tu, s nama sve ovo vrijeme. Kada dođete u bolnicu, kada dođete u bilo koju ljekarnu – imate sve što vam treba. Nema nestašice lijekova“, kazao je.
 
U kontekstu pitanja o veledrogerijama, Plenković je podsjetio da je država dala sedam milijardi kuna za plaće ljudi koji rade u privatnom sektoru. „Država ima određene manevarske prostore, sve se nastoji servisirati na način koji je održiv“, napomenuo je.
 
Na pitanje o tvornici Meggle u Osijeku, premijer Plenković je odgovorio da Vlada prati situaciju. „Drago nam je da je Fortenova grupa kroz Belje krenula u preuzimanje te mljekare i milim da je to jako dobro te da će većina ljudi koji tamo radi ostati i dalje na svojim radnim mjestima. Nastojimo i da se osigura nastavak proizvodnje u tvornici u Kanfanaru“, naglasio je.
 
Sastanak s policijom i državnim odvjetništvom održan radi objave snimke
 
Vezano za izjave predsjednika RH o sastanku s DORH-om, predsjednik Vlade Plenković kazao je da je sastanak održan u subotu ujutro u Vladi u 9:30 sati.
 
„Na sastanku je bio ministar unutarnjih poslova, šef SOA-e, glavni ravnatelj policije i županijski državni odvjetnik gospodin Ilić. Glasnogovornik i predstavnici policije od dana kada je pokušano teško ubojstvo ovdje pred Banskim dvorima imali su nebrojen broj upita što ćemo sa snimkom, možemo li je objaviti, dati u javnost. Budući da takvu odluku nitko od ljudi koji ovdje rade, pa niti mi kao Vlada, niti MUP, ne možemo donijeti bez konzultacija s onima koji vode postupak – a to su policija i DORH – osobno sam htio vidjeti hoće li se objavljivanjem te snimke dovesti u pitanje snima kao dokaz u postupku.
 
Budući da je do tada policija obavila sve što treba, i kroz očevid i kroz analizu snimke te zaokružila taj dio istraživanja i dostavila informacije DORH-u, u tom trenutku s pravnog aspekta moglo se pristupiti odluci da se snimka prikaže medijima“, kazao je.
Novinare je zanimao i osvrt na izjavu predsjednika RH da on ne može birati kojim će sredstvom putovati jer je štićena osoba i to određuje osiguranje. Premijer Plenković je kazao da kad se pita nešto na što se ne želi odgovoriti onda je to – tajna.
 
„Štićena sam osoba jednakog ranga i do sada sam tri puta letio helikopterom. Jednom na Dugi otok, jednom na Plješevicu zbog migranata i jednom zbog poplava u Hrvatsku Kostajnicu. Nema tajni, tada smo to iskoristili nakon konzultacija jer je to bio u takvim okolnostima,s  obzirom na lokaciju, najučinkovitiji način putovanja“,  rekao je.
 
„Procjenu ću na kraju donijeti ja, a naravno da ću uzeti u obzir ono što mi savjetuju ljudi koji se bave time“, dodao je.



Pisane vijesti