Godinu nakon Summita Krimske platforme Hrvatska domaćin međunarodne konferencije o razminiranju Ukrajine

Predsjednik Vlade Plenković u Hrvatskom je saboru danas zastupnicima podnio Izvješće o održanim sastancima Europskoga vijeća u veljači i ožujku 2023., koje donosimo u cijelosti:

"Poštovani predsjedniče Hrvatskoga sabora, poštovane zastupnice i zastupnici,
 
Drago mi je da, sukladno našoj sada već sedmogodišnjoj praksi, imam čast danas vas izvijestiti o sastancima Europskog vijeća u prvom kvartalu ove godine. Kao što ste vidjeli u pisanom Izvješću imali smo izvanredni sastanak 9. veljače, na kojem je bio ukrajinski predsjednik Zelenskij te redoviti sastanak održan 23. ožujka, na kojima smo prvi put sudjelovali kao punopravna članica europodručja i Schengenskog prostora.
 
Naravno da je glavna tema bila ruska invazija na Ukrajinu i njene posljedice, kao najveća sigurnosna prijetnja Europi te glavni uzrok globalne energetske krize i s njom povezanih inflatornih pritisaka koji pogađaju Hrvatsku i druge članice Europske unije.
 
Na ovim smo sastancima nastavili analizirati ključne izazove s kojima se Europa suočava, raspravljati o odgovorima i rješenjima usmjerenima na dobrobit naših građana te raditi na postizanju što veće otpornosti na krize.
 
Hrvatska je u tom pogledu i konstruktivan i vjerodostojan član europske obitelji kad je riječ o politici Vlade RH, a to smo dokazali u ovih deset godina članstva, a osobito u periodu u kojem mi imamo povjerenje upravljati Hrvatskom.
 
Nakon prelaska na euro 1. siječnja, nastavili smo dublju integraciju u europodručje Europskog stabilizacijskog mehanizma postavši 20. članicom ESM-a i time stekli dodatnu zaštitu u krizama, veću otpornost financijskog sustava i čitavoga hrvatskog gospodarstva.
 
U međuvremenu smo poduzeli korake za uspješno nošenje s krizom, nakon rasta od 13,1 % u 2021. u prošloj smo godini ostvarili rast BDP-a od 6,3 posto.
 
Vidjeli ste nedavno podatke Hrvatske narodne banke da se javni dug krajem 2022. spustio na 68,4 posto udjela u BDP-u. To je deset postotnih bodova u odnosu na prethodnu godinu, dakle sa 78 na 68,4.
 
Ne samo da smo Hrvatsku, kad je riječ o kreditnom rejtingu, ponovo vratili na investicijsku razinu, nego je po sve tri agencije trenutno naš investicijski kreditni rejting na najvišoj razini, a dobro je kazati i da je Hrvatska podigla svoj kreditni rejting po nekim od ovih agencija za čak dva stupnja. To je jasna poruka povjerenja u ono što radimo, u smjer, konsolidaciju javnih financija te snažan signal domaćim i međunarodnim ulagačima.  
 
Mi smo od 26. ožujka počeli s primjenom schengenskog režima u zračnim lukama i time je službeno završilo naše pristupanje Schengenskom prostoru.
 
To u velikoj mjeri ubrzava tokove putnika i rasterećuje rad granične policije.
 
Sve su hrvatske zračne luke ovaj posao odradile u najboljem redu s obzirom da smo se adekvatno pripremali za taj trenutak.
 
Podsjetit ću da će od ukupnog broja putnika u našim zračnim lukama, u prosjeku 70 posto biti putnici unutar Schengenskog prostora, koji su danas karaktera domaćih letova.
 
Mi ćemo time, uvjeren sam, a to pokazuju već podaci za prvih nekoliko mjeseci ove godine, osjetiti dodatne koristi u priljevu turista i, naravno, u financijskim i ekonomskim koristima koje će se reflektirati na hrvatski turizam i uopće na hrvatsko gospodarstvo.
 
Na sastancima snažna podršku EU Ukrajini. Zagovaram tezu održivosti kroz konzistentnu vojnu i financijsku potporu međunarodne zajednice Ukrajini kao preduvjetu njezine pobjede, uz istodobno očuvanje socijalne kohezije i sprječavanje socijalne frakture u državama koje Ukrajinu podupru
 
Kad je riječ o ruskoj invaziji na Ukrajinu i njezinim posljedicama mi smo na ovim sastancima ponovili snažnu podršku Europske unije Ukrajini, održali smo i zajedničke razgovore s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim, imali smo i posebne razgovore, bilateralne, s nekoliko šefova država i vlada, i s ukrajinskim čelništvom razmotrili kako dalje.
 
Teza koju sam zagovarao na ovim sastancima i koju stalno ponavljam u svim međunarodnim kontaktima ima tri elementa, i to su tri elementa održivosti.
 
Prva održivost je da ovakva snaga, domoljublje i motivacija ukrajinskoga naroda, vodstva i sposobnost njihovih oružanih snaga bude trajnog karaktera. To je preduvjet svega, i u konačnici, preduvjet pobjede Ukrajine u ovoj situaciji u kojoj je Rusija agresor, a Ukrajina žrtva.
 
Druga održivost je konzistentna politika međunarodne zajednice, i to onog dijela Zapada u međunarodnoj zajednici kojem i Hrvatska pripada, barem kad je riječ o stavovima Vlade RH i velike većine zastupnika u Hrvatskom saboru, a to je da zadržimo političko jedinstvo u podršci Ukrajini i ukrajinskom narodu koje podrazumijeva snažnu vojnu pomoć i snažnu financijsku potporu radi funkcioniranja društva i države. Bez te održivosti je puno teže Ukrajincima ostvariti ciljeve i u onom prvom segmentu.
 
I treća održivost odnosi se na nas, vlade država koje podupru Ukrajinu u ovoj teškoj situaciji i to u aspektu održivosti stabilnosti, prije svega financijske, ekonomske i socijalne, gdje vlastitim mjerama koje poduzimamo nastojimo zadržati i društvenu stabilnost, odoljeti inflatornim pritiscima, zadržati gospodarski rast, energetsku neovisnost i priuštivost energenata u smislu cijena te time sačuvati socijalnu koheziju.
 
Zato neprestano ponavljam da je naša zadaća u ovoj krizi zadržati socijalnu koheziju i spriječiti socijalnu frakturu. Samo ove tri održivosti kombinirano mogu dovesti do uspjeha.
 
Mi smo u smislu potpore ukrajinskom narodu kao Europska unija donijeli deset paketa sankcija, restriktivnih mjera, donijeli odluke o izdašnoj financijskoj, ekonomskoj i vojnoj pomoći.
 
I hrvatska Vlada je donosila odluke koje su Ukrajini pomogle u smislu jačanja njezinih vojnih sposobnost, a sve na način da ni jedna od tih odluka, niti u jednom trenutku nije ugrozila vojne i obrambene sposobnosti Hrvatske vojske i hrvatske države.
 
Smatramo da bi pobjeda Ukrajine u ovom ratu pokazala da bi se na taj način Rusiju dugoročno odvratilo od daljnje osvajačke politike jer su ogromni ljudski i materijalni gubici koje je doživjela zaista štetni i za Rusiju, a ne samo za zemlju koju je u svojoj hegemonskoj politici napala, a to je Ukrajina.
 
U tom kontekstu potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved i ja boravili smo prije dva tjedna u Ukrajini, nakon što su i naše saborske zastupnice, gospođa Bušić i gospođa Balić također posjetile Ukrajinu. Nešto prije toga i državna tajnica Metelko Zgombić, ministar Banožić te ministrica Obuljen Koržinek također su posjetili Ukrajinu. Mi smo otišli ciljano, u dogovoru sa slovenskim i slovačkim premijerom te moldavskom predsjednicom upravo na obljetnicu oslobođenja Buče, koja za Ukrajinu predstavlja simbol brutalnosti, uništenja i ratnih zločina.
 
Oni su se dogodili u gradu koji je praktički u neposrednom predgrađu Kijeva i dogodili su se na samom početku ovog rata.
 
Mi ćemo stoga podržati sve napore međunarodne zajednice kako bismo podsjetili na obveze koje proizlaze iz međunarodnog prava, iz svih onih obaveza koje smo prihvatili i kao stranka Međunarodnog kaznenog suda, ali i drugih napora koji se trenutno na međunarodnoj razini u tom pogledu čine.
 
Ovom prigodom dogovorili smo s ukrajinskom stranom da Hrvatska bude domaćin međunarodne konferencije o razminiranju Ukrajine. Ona bi se odvila otprilike godinu dana nakon Summita Krimske platforme, kojem je domaćin bio Hrvatski sabor.
 
Dogovorili smo da Hrvatska u svojim bolnicama i toplicama prihvati i nešto više od 20 ukrajinskih ranjenika koji će doći na oporavak, što se u ovom trenutku operativno detaljno dogovara.
 
Dosad smo Ukrajini dali pomoći u iznosu nešto manjem od 200 milijuna eura. Dominantno je to vrijednost vojne opreme, a dali smo i drugu vrst humanitarne i tehničke pomoći.
 
U međuvremenu je Vlada, uz onaj dogovor na europskoj razini o nabavi streljiva, dala i odgovarajući doprinos Sveobuhvatnom paketu pomoći NATO-a za Ukrajinu, 500 tisuća eura te smo na ovaj način pokazali da smo i odgovorna članica Sjevernoatlantskog saveza.
 
Hrvatska vojska u cijelom tom kontekstu je u procesu jačanja. U poziciji da ćemo za godinu dana u Hrvatskoj imati prvi kontingent eskadrile Rafalea koji će čuvati hrvatsko nebo. U procesu je i dolazak oklopnih vozila pješaštva Bradley, koje smo nabavili od Sjedinjenih Američkih Država. Dogovorili smo sa SAD-om dodatnih 140 milijuna dolara pomoći za vojnu opremu, koju ćemo također iskoristi i za jačanje našeg zrakoplovstva i za jačanje drugih vidova Hrvatske vojske.
 
Kad je riječ o gospodarskim temama o kojima smo govorili na ovim Europskim vijećima istaknuo bih da smo svi zajedno nastojali učiniti napore koji bi, prije svega kad je riječ o energetskoj politici, osigurali niže cijene na europskoj razini. To je provedba onog dogovora iz prosinca, koji je itekako bio koristan, ali i zajedničkim mjerama i kombiniranjem i fiskalne i monetarne politike, u kojoj je važnu ulogu imala Europska središnja banka, raditi na suzbijanju inflatornih pritisaka s kojima su sve države suočene u proteklom razdoblju.
 
Kapitalizirali smo snažan međunarodni položaja Hrvatske u ekonomskom, financijskom i socijalnom smislu za dobrobit hrvatskih građana i gospodarstva. Trenutno rastemo brže od prosjeka EU
 
Dobro je sjetiti se da je hrvatski bruto domaći proizvod po stanovniku 2015. iznosio 61 % od prosjeka Europske unije, a da će u 2022. biti na 72 % prosjeka EU. Dakle 11 postotnih bodova. Mi trenutno rastemo brže od prosjeka Europske unije, koja je lani imala rast od 3 %, a mi 6,3 %, a 2021. kad smo imali 13,1 % Europska unija imala je rast od 5,4 posto.
 
To je itekako korisno u kontekstu činjenice da nam je BDP po stanovniku od 2016. do 2022. povećan za gotovo 5.900 eura, što znači da je s 11.350 eura sada narastao na 17.240 eura.
 
U okviru provedbe Nacionalnog plana oporavaka i otpornosti i sredstava Financijske perspektive koja završava, ali i sredstava koje imamo na raspolaganju za iduću Perspektivu mi smo u poziciji da smo proporcionalno jedna od onih država koja ima najviše sredstava na raspolaganju. I kada to kombiniramo s paketima pomoći koje smo dali hrvatskim građanima, a to je sve zajedno 6,8 milijardi eura u protekle tri godine, onda smo zasigurno u doslovnom smislu pokazali što znači kapitalizacija snažnog međunarodnog položaja Hrvatske u ekonomskom, financijskom, socijalnom smislu za dobrobit hrvatskih građana i hrvatskog gospodarstva.
 
Što se tiče ostalih tema dobili smo cjelovito izvješće čelnice Europske središnje banke Christine Lagarde u vezi sa slučajevima propasti dviju banaka Silicon Valley i Credit Suisse, gdje je, za razliku od tih dviju banaka i cijele arhitekture propisa koja postoji u SAD-u i Švicarskoj, situacija na razini Europske unije puno bolja. Prvo, naučene su lekcije iz velike financijske krize iz 2008., koja se može svesti na bolje reguliranje financijskog kapitalizma. Svi mogući osigurači i filteri koje smo usvajali godinama iza nas su takvi da ovo što se dogodilo u Kaliforniji i Švicarskoj ne bi bilo moguće u odnosu na više od 2000 banka unutar Europske unije iz razloga što postoje snažni mehanizmi i kontrola koja tu djeluju te su sve europske banke, pogotovo ove velike i najbitnije, dobro kapitalizirane i likvidne. S te strane nema nikakvog straha od prelijevanje ove krize koja je ulovila bankarski sektor dijelom u SAD-u i dijelom u Švicarskoj, premda su u obje zemlje munjevito reagirale kako bi sanirale štetu koja je nastala.
 
Važno je da u nemamo repeticiju financijskih kriza koje su bile na dnevnom redu prije 15-ak godina.
 
Energetika na tragu klimatskih ciljeva iz Glasgowa i Sharm el-Sheikha. Hrvatska radi na proširenju LNG terminala na Krku i zainteresirana je za participaciju u proširenju NE Krško
 
Što se tiče energetike mislim da su teme o kojima smo nešto govorili jutros, zelene tranzicije, nastavka tog procesa ulaganja na svim razinama da osiguravanje fosilnih goriva u ovom trenutku ne bude jedini fokus, nego da nastavimo s onim pripremama i klimatskim ciljevima kojima smo se pridružili u Glasgowu i Sharm el-Sheikhu prošle i pretprošle godine.
 
Govorili smo i o nuklearnoj energiji, jer je, kao što znamo, nuklearna energija danas 26 % ukupne proizvodnje električne energije na razini Europske unije, a to je energija bez emisija stakleničkih plinova i tu je njezina vrijednost. S tim u svezi smo prigodom posjeta Sloveniji razgovarali sa slovenskim premijerom Golobom. Kao što znate Nuklearna elektrana Krško dobila je sve certifikate da radi još 20 godina, do 2043. i načelna je pozicija Hrvatske, ukoliko Slovenija u svojim unutarnjim procedurama krene u investiranje u drugi blok NE Krško, da je Hrvatska spremna u tom procesu participirati.
 
Mi smo pak, s druge strane, sukladno odluci Vlade o proširenju kapaciteta LNG terminala na Krku nedavno svjedočili potpisu između LNG Hrvatska i norveške kompanije Wartsila Gas Solution o ugradnji dodatnog modula za uplinjavanje na brodu – plutajućem terminalu, čime ćemo kapacitete LNG terminala s 2,9 dignuti na 6,1 milijardu kubika i time u praksi postati regionalno energetsko čvorište.
 
Migracije: Naša je pozicija jasna. Žice prema Hrvatima u BiH nećemo graditi. Uz poštivanje propisa i suradnju policija na adekvatan ćemo način štiti vanjsku i schengensku granicu
 
Što se tiče migracija tu smo govorili o pritiscima koji su posebno vidljivi u nekim državama. To se ponajviše odnosi na zemlje Mediterana, ovisno koja je ruta. Vidite i sami koliko se tragedija događa na toj srednje-mediteranskoj ruti; od Sjeverne Afrike, preko Malte do Italije ili pak ovoj istočno-mediteranskoj ruti koja preko Turske ide prema Grčkoj, odnosno Bugarskoj. S obzirom na napore Bugarske i Rumunjske da uđu u Schengen posebno je velik pritisak na njih da što bolje kontroliraju svoju vanjsku granicu.
 
Naša je tu pozicija jasna. Žice prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini graditi nećemo. A što se tiče suradnje policija, dignut ćemo je, kao što već je na visokoj razini, poštovati propise i na adekvatan način štiti vanjsku i schengensku granicu koja sada postoji između Hrvatske i Srbije, Hrvatske i BiH i Hrvatske i Crne Gore.
 
Također, u tom ćemo pogledu tražiti i odgovarajuća sredstva za osnaživanje naših administrativnih i institucionalnih kapaciteta i tu želim zahvaliti naporima koje smo uložili, osobito Ministarstvu unutarnjih poslova i Hrvatskoj policiji.
 
Razgovarali smo i o procesu proširenja na marginama svih ovih sastanaka, u tom smislu drago mi je da je ovdje u međuvremenu bila Borjana Krišto, nova predsjedateljica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, imat ćemo zajednička sjednica dviju Vlada u lipnju.
 
Uz Sloveniju bili smo u Sjevernoj Makedoniji i prije par mjeseci u Albaniji. Razgovaramo sa svim našim susjedima o ključnim temama. Tako je bila i ova tema Kosova i Srbije pa vidim da su neki zastupnici dobro pročitali našu analizu sporazuma koji se nije potpisao, ali koji je dogovoren prije nekoliko mjeseci.
 
Ukratko, to je ono što je najvažnije; i Ukrajina i ekonomija, energetika, migracije i pitanje proširenja našeg susjedstva bile su na dnevnom redu".
 
 

 
 
 

Pisane vijesti