Grlić Radman: Inicijativa uvođenja bunjevačkog jezika u službenu uporabu u Subotici nije u duhu dobrosusjedskih odnosa

Šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman rekao je u četvrtak da inicijativa uvođenja bunjevačkog jezika u službenu uporabu u Subotici nije u duhu dobrosusjedskih odnosa i pozvao srbijanska nadležna tijela da preispitaju svoju odluku.
 
Vijećnici Skupštine Grada Subotice usvojili su u četvrtak, uz protivljenje predstavnika DSHV-a, Odluku o pristupanju promjeni Statuta Grada, čime je pokrenuta procedura uvođenja bunjevačkog jezika u službenu upotrebu na teritoriju grada.
 
Toj se inicijativi oštro protive Demokratska stranka Hrvata Vojvodine (DSHV), Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV) i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, a prema stajalištu hrvatskoga veleposlanika u Srbiji Hidajeta Biščevića, prijedlog je zakonski i pravno neutemeljen.
 
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova uputilo je u i prosvjednu notu srbijanskom ministarstvu vanjskih poslova preko hrvatskog veleposlanika.
 
"Bunjevački govor nije jezik, on pripada novoštokavskom ikavskom dijalektu, jedan je od dijalekata hrvatskog jezika. I Bunjevci u Mađarskoj su podetnička skupina i oni se služe i nazivaju svoj jezik hrvatskim, a bunjevački je dakle jedan od dijalekata", rekao je Grlić Radman novinarima nakon sjednice vlade.
 
MVEP je u prosvjednoj noti upućenoj u utorak naveo da "pokretanje takvih inicijativa ne bi pridonosilo daljnjem unaprjeđenju i jačanju bilateralnih odnosa između dviju država, a to nije niti u skladu niti u duhu standarda EU-a niti dobrosusjedskih odnosa" a time bi se i prekršile obveze iz bilateralnih i međunarodnih sporazuma o pravima manjina, istaknuo je Grlić Radman.
 
MVEP je pozvao nadležna tijela Srbije da preispitaju svoju odluku, a Grlić Radman se u srijedu čuo i sa šefom srbijanske diplomacije Nikolom Selakovićem i rekao da će se ponovno čuti vjerojatno već sutra.
 
Prema zakonu o službenoj uporabi jezika i pisma Srbije, jezik nacionalne manjine uvodi se u službenu uporabu ako je broj pripadnika te nacionalne manjine na teritoriju jedinice lokalne samouprave najmanje 15 posto, a Bunjevaca je u Vojvodini tek nešto više od devet posto.
 
"Ovo nije u skladu sa statutom, već određeni politički akt", rekao je hrvatski ministar.
 
Zaštita radnika migranata
 
Grlić Radman izvijestio je i o točkama sa zatvorenog dijela sjednice.
 
Europska komisija podignula je prošle godine tužbu protiv Austrije pred Sudom EU-a zbog diskriminacije stranih radnika u visini isplaćenih dječjih doplataka, a Hrvatska je u listopadu prošle godine Sudu EU-a "podnijela zahtjev za intervenciju u potpori zahtjeva EK, tužitelja u predmetu".
 
Prema zakonskim izmjenama u Austriji, stranci i državljani Unije zaposleni u Austriji primaju umanjeni dječji doplatak ako im djeca ne žive u Austriji.
 
Prema EK, to zakonodavstvo nije u skladu s propisima EU-a jer država ne može smanjiti doplatke na osnovi toga što članovi obitelji zaposlenog žive izvan te zemlje.
 
U siječnju ove godine, Sud EU-a je odobrio intervenciju Hrvatske, a intervencijski podnesak MVEP je izradio sa Središnjim državnim uredom za demografiju i mlade, rekao je Grlić Radman.
 
Hrvatska podržava tužbe Komisije protiv Austrije jer su zakonskim izmjenama te zemlje "hrvatski radnici migranti, kao i radnici migranti iz ostalih članica EU-a dovedeni u neravnopravni položaj glede primitaka na ime obiteljskih davanja i stjecanja socijalnih i poreznih olakšica", istaknuo je hrvatski ministar.
 
Izvor: Hina / Vlada
 

Pisane vijesti