Grlić Radman: Isključivi gospodarski pojas predstavlja uredniji pristup reguliranju odnosa između obalnih država

  • Slika /Vijesti/2020/12 prosinac/14 prosinca/10.jpg

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je u ponedjeljak da je Isključivi gospodarski pojas (IGP) bolja varijanta Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa (ZERP) i da on predstavlja uredniji pristup reguliranju odnosa između obalnih država.

IGP u odnosu na postojeći Zaštićeni ekološki-ribolovni pojas (ZERP) iz 2003. donosi dva nova prava - izgradnju umjetnih otoka te korištenje snage mora, vjetra i struja.

"To je, ja bih rekao, jedna vrsta nadogradnje. Konvencija UN-a o pravu mora potiče na to, 120 država u svijetu je proglasilo (IGP). To je zapravo uredniji pristup reguliranju odnosa između obalnih država", istaknuo je Grlić Radman na konferenciji za medije u Banskim dvorima.

Hrvatska i Italija svoje će IGP-ove proglasiti u siječnju

Najavljeno je da će Hrvatska i Italija svoje IGP-ove proglasiti u siječnju.

"IGP je bolja varijanta ZERP-a", dodao je Grlić Radman.

Naglasio je da se IGP proglašava sukladno pomorskom zakoniku, Konvenciji UN-a o pravu mora i zakonodavstvu EU-a te da će taj pojas ostati morski prostor u kojem će sve države ne dirajući suverena prava i jurisdikciju Hrvatske uživati međunarodnim pravom zajamčene slobode i prava.

Dodao je da ovo pitanje nije od jučer, nego se već neko vrijeme razmatra.

"Kada imate dvije susjedne zemlje, kada dijelite zajedničke interese i imate pogled na zaštitu Jadrana jer je to zajedničko more, onda svakako želite djelovati zajedno", rekao je Grlić Radman.

Praksa koju imaju druge države članice u Sredozemlju

Državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Andreja Metelko-Zgombić poručila je da 2003. godine nije bila praksa imati proglašeni IGP u Sredozemlju. Podsjetila je da je tada Francuska imala ekološki pojas, Španjolska ribolovni pojas, a Hrvatska je naposljetku proglasila ZERP.

"Kako smo tada već bili svjesni da idemo prema Europskoj uniji, željeli smo tada kopirati upravo onu praksu što su imale druge države članice u Sredozemlju", rekla je Metelko-Zgombić.

Istaknula je da je sada cilj i ideja da se zaista zaštiti Jadran, a Jadran u ovom trenutku s one talijanske strane nije zaštićen.

"Taj dio je još uvijek u režimu otvorenog mora, tako da su ribarice i trećih država mogle dolaziti s te strane i tu obavljati ribolov", rekla je Metelko-Zgombić.

Izvor: Hina/Vlada



Pisane vijesti | Gordan Grlić Radman